MONAH KOJI JE POSTIDEO I ANTONIJA VELIKOG: Sutra je Prepodobni Pavle Tivejski
Do kakve je duhovne visine dostigao ovaj monah, svedočio je niko drugi do sveti Antonije Veliki, koji je jednom, posetivši Pavla, video kako mu zveri i ptice služe.
U svojoj knjizi za četvrti petak posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas poziva da ne sudimo drugima, već da umesto toga razvijamo milostivo srce. Uči nas kako treba da osećamo sažaljenje prema onima koji greše, kako bi zli poziv na osuđivanje zamro u našim srcima.
Kada biste pak znali šta je to: "Milost hoću, a ne žrtvoprinošenje (Mt. 12, 7)", ne biste osuđivali nevine. Da bismo se izbavili od greha osuđivanja, treba da imamo milostivo srce. Milostivo srce ne samo da neće osuditi onoga koga smatraju prestupnikom zakona, nego ni onoga čiji je greh svima očigledan.
Umesto da sudi, ono će imati sažaljenja i pre će biti gotovo da plače nego da ukorava. I zaista, greh osuđivanja je plod nemilostivog i zluradog srca, koje nalazi zadovoljstvo u ponižavanju bližnjeg, u ocrnjivanju njegovog imena, u unižavanju njegove časti. To delo je čovekoubistveno i čini se po duhu onoga koji je čovekoubica od iskoni. Tu biva i mnogo klevete koja ishodi iz istog izvora, jer đavo i jeste đavo po tome što kleveće i svagda rasprostire klevetu.
Požuri se da razbudiš u sebi žalost svaki put kad se u tebi javi zli poziv na osuđivanje. Sa žalostivim srcem obrati se molitvom Gospodu da sve nas pomiluje: ne samo onoga koga smo hteli osuditi, nego i nas, možda čak i više nego njega. Takođe će zli poziv zamreti.
Druge subote posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas u svojoj knjizi podseća na reči jevanđeliste Mateja i upućuje nas kako da naučimo da prepoznamo i izbegnemo ovu duhovnu bolest kroz pokajanje i milosrđe.
Šta znači gledati čistim očima i zašto ruski svetitelj poručuje da „pogled nije greh, ako srce ostane čisto“? Duboko i lekovito tumačenje Gospodnjih reči iz Jevanđelja po Mateju, za četvrtak prve nedelje po Duhovima.
U današnjoj pouci iz knjige Misli za svaki dan u godini, svetitelj poručuje da grešnici još imaju nade, ali da oni koji su otpali od vere svesno sebe izopštavaju iz Hristovog stada i postaju plen duhovnih zveri.
Veliki duhovnik 19. veka nas u trećoj nedelji po Vaskrsu podseća na reči Hristove da ne treba više grešiti da nam se šta gore ne dogodi - i otkriva zašto je greh najopasniji uzrok telesnih bolesti
Praznik Svetog Save obeležava se širom Srbije i regiona kao dan duhovnosti, obrazovanja i sabornosti.
Vladika zvorničko-tuzlanski Fotije primio je ktitore Živan i Johana Đurić, čiji gest potvrđuje da vera i ljubav stvaraju svetinje koje traju kroz generacije.
Sveti Sava nije bio samo crkveni poglavar i diplomata, već i učitelj koji je kroz pouke, zapise i besede nastojao da oblikuje čoveka iznutra.
Delo Svetog Save prevazilazi vreme u kojem je živeo, zbog čega se i danas smatra jednim od najvećih učitelja i duhovnih putokaza.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
U besedi za utorak sedmice mitara i fariseja otkriva se skriveno Carstvo Božje, gde prolazna moć ovih zemaljskih vladara ne znači ništa, a pravednici uživaju večnu slavu.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Savu po starom kalendaru i Prenos moštiju Svetog Jovana Zlatousta po novom. Katolici obeležavaju spomendan Svete Anđele Meriči, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Na praznik prvog srpskog arhiepiskopa, vernici imaju priliku da kroz molitvu koju je napisao vladika Nikolaj Velimirović pronađu unutrašnji mir, snagu, zajedništvo i dobiju blagoslov.