Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas se molitveno sećaju svetitelja koji je proveo šezdeset godina na pustinjskoj gori u postu, molitvi i teškim podvizima.
Prepodobni Sisoje Veliki božji je ugodnik čija svetlost i mudrost osvetljavaju put svakog hrišćanina. Rođen kao Misirac, Sveti Sisoje je bio učenik Svetog Antonija, i nakon smrti svog učitelja, nastanio se na pustinjskoj gori, zvanoj Antonijeva gora, gde je proveo svoj život u postu, molitvi i teškim podvizima.
Prepodobni Sisoje Veliki je svojim trudom nadvladao sebe i ukrotio svoje telo i duh, postavši krotak i nezlobiv kao jagnje. Blagodat Božja bila mu je darovana, te je mogao isceljivati bolesnike, izgoniti nečiste duhove, pa čak i mrtve vaskrsavati. Šezdeset godina proveo je u pustinji, postavši izvor žive mudrosti za monahe i mirjane koji su dolazili po njegov savet.
printscreen
Ikona Prepodobnog Sisoja Velikog
Govorio je: "Ma kako iskušenje da se dogodi čoveku, čovek treba da se preda volji Božjoj i da prizna da se iskušenje dogodilo zbog greha njegovih. Ako li se što dobro dogodi, treba govoriti da se dogodilo po promislu Božjem."
A na pitanja o putu spasenja, odgovarao je: "Ako želiš ugoditi Bogu, istupi iz sveta, odeli se od zemlje, ostavi tvar, pristupi ka Tvorcu, sjedini se s Bogom molitvom i plačem, i naći ćeš pokoj u ovom veku i u onom." Takođe, govorio je o smernosti, ističući da je ključna vežba priznati svakoga čoveka boljim od sebe.
Na samrti, lice Svetog Sisoja zablistalo je kao sunce, što je monahe, okupljene oko njega, ispunilo divljenjem. Kada je svetitelj predao svoju dušu Gospodu, cela odaja ispunila se blagouhanjem, svedočeći o njegovoj svetosti. Upokojio se u dubokoj starosti 429. godine, ostavivši iza sebe neizbrisiv trag duhovne mudrosti i ljubavi.
Njegov duhovni put i reči ostaju putokaz za svakog vernika, podsećajući nas na vrednosti krotosti, smernosti i prepuštanja Božjoj volji. Sveti Sisoje Veliki svojim životom i učenjem nastavlja da inspiriše i vodi vernike na putu ka duhovnom usavršavanju i spasenju. Neka njegova molitva i blagoslov budu sa nama danas i uvek.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Da li pokajanje traje godinama, mesecima ili je potrebno samo nekoliko dana? Oslanjajući se na reči Prepodobnog Sisoja Velikog, upokojeni monah manastira Bošnjane i veliki duhovnik otkriva koliko je zapravo potrebno za očišćenje duše i šta je ključ pravog pokajanja u pravoslavlju.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.