Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas se molitveno sećaju svetitelja koji je proveo šezdeset godina na pustinjskoj gori u postu, molitvi i teškim podvizima.
Prepodobni Sisoje Veliki božji je ugodnik čija svetlost i mudrost osvetljavaju put svakog hrišćanina. Rođen kao Misirac, Sveti Sisoje je bio učenik Svetog Antonija, i nakon smrti svog učitelja, nastanio se na pustinjskoj gori, zvanoj Antonijeva gora, gde je proveo svoj život u postu, molitvi i teškim podvizima.
Prepodobni Sisoje Veliki je svojim trudom nadvladao sebe i ukrotio svoje telo i duh, postavši krotak i nezlobiv kao jagnje. Blagodat Božja bila mu je darovana, te je mogao isceljivati bolesnike, izgoniti nečiste duhove, pa čak i mrtve vaskrsavati. Šezdeset godina proveo je u pustinji, postavši izvor žive mudrosti za monahe i mirjane koji su dolazili po njegov savet.
printscreen
Ikona Prepodobnog Sisoja Velikog
Govorio je: "Ma kako iskušenje da se dogodi čoveku, čovek treba da se preda volji Božjoj i da prizna da se iskušenje dogodilo zbog greha njegovih. Ako li se što dobro dogodi, treba govoriti da se dogodilo po promislu Božjem."
A na pitanja o putu spasenja, odgovarao je: "Ako želiš ugoditi Bogu, istupi iz sveta, odeli se od zemlje, ostavi tvar, pristupi ka Tvorcu, sjedini se s Bogom molitvom i plačem, i naći ćeš pokoj u ovom veku i u onom." Takođe, govorio je o smernosti, ističući da je ključna vežba priznati svakoga čoveka boljim od sebe.
Na samrti, lice Svetog Sisoja zablistalo je kao sunce, što je monahe, okupljene oko njega, ispunilo divljenjem. Kada je svetitelj predao svoju dušu Gospodu, cela odaja ispunila se blagouhanjem, svedočeći o njegovoj svetosti. Upokojio se u dubokoj starosti 429. godine, ostavivši iza sebe neizbrisiv trag duhovne mudrosti i ljubavi.
Njegov duhovni put i reči ostaju putokaz za svakog vernika, podsećajući nas na vrednosti krotosti, smernosti i prepuštanja Božjoj volji. Sveti Sisoje Veliki svojim životom i učenjem nastavlja da inspiriše i vodi vernike na putu ka duhovnom usavršavanju i spasenju. Neka njegova molitva i blagoslov budu sa nama danas i uvek.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 3. sedmice Velikog posta prikazuje kako se Otac može videti jedino kroz Sina, poput svetla koje osvetljava sve što dotakne.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Teodota Kirinejskog po starom kalendaru i Svetog mučenika Agapija po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svete Luize de Marijak, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Premijer Izraela je novinarima rekao da se izraelski narod nada da će dosegnuti carstvo i dočekati dolazak Mesije, ali da država mora izdržati pretnje i sukobe kako bi sačuvala sopstveni opstanak.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Da li pokajanje traje godinama, mesecima ili je potrebno samo nekoliko dana? Oslanjajući se na reči Prepodobnog Sisoja Velikog, upokojeni monah manastira Bošnjane i veliki duhovnik otkriva koliko je zapravo potrebno za očišćenje duše i šta je ključ pravog pokajanja u pravoslavlju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Teodota Kirinejskog po starom kalendaru i Svetog mučenika Agapija po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svete Luize de Marijak, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Treće nedelje posta u pravoslavnim hramovima iznosi se Krst Hristov na poklonjenje i kao poziv verniku da zastane, preispita svoj život, obnovi veru i pronađe snagu da nastavi duhovnu borbu do Vaskrsa.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu prepodobnomučenicu Evdokiju po starom i Prepodobnog Benedikta Nursijskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svete Matilde, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.