Starešina Sabornog hrama Svetog Petra i Pavla u Petrovaradinu, protojerej Blagoje Katić objašnjava koliko je crkvenih brakova dozvoljeno jednoj osobi da raskine i koja je procedura za vernike koji se odluče na ovaj korak.
Jedna od češćih dilema među vernicima jeste pitanje da li Srpska pravoslavna crkva dozvoljava razvod crkvenog braka i kakva je crkvena procedura ukoliko supružnici dođu u situaciju da žele da se razvedu. O ovim pitanjima za „Religiju“ govori starešina Sabornog hrama Svetog Petra i Pavla u Petrovaradinu, protojerej Blagoje Katić.
Printscreen/Facebook/Благоје-Бане- Катић
Otac Blagoje Katić
- Sveta tajna braka je ono što je i sam apostol Pavle napomenuo: "Ostaviće čovek oca svoga i majku svoju, združeće se sa ženom i njih dvoje biće jedno telo." To da će dvoje biti jedno telo je suština svete tajne braka. To jedino može da uspe, ako postoji ljubav između supružnika. Ljubav koja vodi kroz ceo život pa i kroz brak. Nažalost, dešava se da te ljubavi ponestane i da se brakovi razvode. Slično je i sa crkvenim brakom kao i sa građanskim - kaže otac Blagoje, koji je i autor knjige „Živeti Hristom".
Crkveni brak može da se razvede. U crkvi se to dešava, i supružnici koji su se razveli crkveno mogu ponovo da sklope svetu tajnu braka u crkvi sa drugom osobom.
- Crkva nikad nije u svojim pravilima i svojim kanonima gledala da nekog omalovaži ili kazni, nego uvek nastoji da izađe u susret kroz tu ljubav Hristovu koja provejava u celoj crkvi - dodaje otac Blagoje.
pexels
Crkveno venčanje razvedenih supružnika obavlja se bez sveća i kruna na glavama
- Kada govorimo o Svetoj tajni braka, u našim crkvenim knjigama postoje i molitve koje se čitaju za drugobračnike. To su posebne molitve pokajnog karaktera koje se razlikuju od klasičnih molitvi za Svetu tajnu braka kada su oboje supružnika prvobračni. Ako su drugobračni, razlikuje se i sam čin venčanja: ne pale se sveće, ne stavljaju se venci i krune na glavu.
Sve ima drugi smisao, ali Crkva veoma vodi računa o svim životnim situacijama. Pravilo je da, ako je jedan od supružnika prvobračni a drugi drugobračni, Sveta tajna braka se obavlja po obredu prvobračnog, da onaj koji nije imao razvod crkvenog braka ne bi ostao uskraćen za tu blagodat - ističe sveštenik Blagoje Katić.
pexels
Krune na glavama mladenaca u Svetoj tajni braka, stoje samo kada su oboje ili bar jedno od njih prvobračnici
Što se tiče same procedure razvoda crkvenog braka, ona je relativno jednostavna.
- Mi, kao sveštenici i duhovnici u parohiji, dužni smo supružnike da pozovemo na duhovni razgovor i pokušamo da smirimo situaciju, da ih pomirimo. U brzom vremenu u kojem živimo, u 90 odsto slučajeva dešava se da dolaze da se razvedu crkveno kada već godinama ne žive zajedno. U takvim situacijama nema mnogo šta da se priča - objašnjava otac Blagoje.
Ako pomirenje ne uspe, supružnici koji žele crkveni razvod dužni su da donesu papire o građanskom razvodu braka. Zatim sveštenici, posredstvom arhijerejskog namesnika, šalju zahtev Crkvenom sudu koji odlučuje o razvodu.
Privatna arhiva
Otac Blagoje Katić
- U mom svešteničkom stažu dugom 27 godina, nije se desilo da Crkveni sud ne odobri razvod po zahtevu koji kreće od nas sveštenika, koji smo u najdirektnijoj komunikaciji sa našim parohijanima - ističe otac Blagoje, a potom objašnjava da Srpska pravoslavna crkva dozvoljava jednoj osobi tri Svete tajne braka, što znači dva crkvena razvoda.
- Pre vladavine cara Dušana, Crkva je dozvoljavala dve svete tajne braka, ali nakon njegovog trećeg venčanja, pravila su se promenila i danas SPC dozvoljava i treći brak“, kaže otac Blagoje i zaključuje:
- Crkva se trudi da svojim vernicima pruži utehu i ljubav, bez obzira na životne okolnosti koje ih zadese, uvek se vodeći Hristovom ljubavlju koja treba da nas sve vodi.
U svetu punom izazova, reči blaženopočivšeg poglavara SPC nas podsećaju na značaj porodičnih vrednosti i predstavljaju svetli primer kako da živimo u harmoniji i ljubavi sa svojim najmilijima, čuvajući porodicu kao sveto mesto.
Venčanje u crkvi Lazarica, svetinji iz doba kneza Lazara u kojoj se vojska pričestila pred polazak u boj na Kosovu, oživelo je tradiciju srednjovekovne Srbije, donoseći nezaboravno iskustvo mladencima i njihovim gostima.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, sveštenik pri Hramu Svete Trojice u Starom gradu Budvi objašnjava na koji način priprema, blagoslov i vrlinski život supružnika mogu izgraditi istinsku bračnu zajednicu.
Najradosniji hrišćanski praznik ispunjen je simbolima i tradicijama koje spajaju veru i porodičnu toplinu. Saznajte sve o ulozi položajnika, njegovoj molitvi za blagostanje i darovima koji ga čekaju.
U duhovnom pristupu bračnim krizama, otac Gojko Perović
ističe važnosti ljubavi i strpljenja, ali govori i o granicama koje ne treba preći i kada je pomirenje besmisleno.
U pravoslavlju, slava je više od običaja; ona je srce doma i svetinja koja se neguje kroz generacije. Saznajte kako da uskladite uloge muškarca i žene, pripremite slavsku gozbu i unesete duh svetkovine u svaki kutak kuće.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Jevstatija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita. Katolička crkva obeležava Svetog Dionizija Areopagita, Jevreji obeležavaju Šmini aceret, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Majka se požalila svetogorskom starcu da joj sin više ne obraća pažnju, a njegov savet bio je neočekivan: da prestane da mu govori šta mora da uradi i da svoju brigu pokaže na drugi način.