PORUKA POČIVŠEG PATRIJARHA PAVLA – KAKO OČUVATI BRAK I BLIŽNJE: Porodica je mala “crkva” - njenih običaja ko se drži, taj ne može zalutati u ovom posuvraćenom svetu
U svetu punom izazova, reči blaženopočivšeg poglavara SPC nas podsećaju na značaj porodičnih vrednosti i predstavljaju svetli primer kako da živimo u harmoniji i ljubavi sa svojim najmilijima, čuvajući porodicu kao sveto mesto.
U vremenu kada se porodične vrednosti sve više nalaze pred iskušenjima modernog života, vera nam nudi čvrstu osnovu i putokaz ka očuvanju tih večnih vrednosti. Porodica, kao osnovna jedinica ljudskog društva, ima nezamenljivu ulogu u duhovnom razvoju svakog pojedinca.
U ovom kontekstu, reči blaženopočivšeg patrijarha Pavla, koji je vodio Srpsku pravoslavnu crkvu s dubokom mudrošću i smirenošću, ostaju kao svetlosni putokazi za sve nas. Njegove poruke o porodici podsećaju nas na važnost ljubavi, žrtvovanja i zajedništva, a najsnažnije su njegove rečenice koje je izgovorio u dahu:
URI KADOBNOV / AFP / Profimedia
Blaženopočivši patrijarh Pavle
- Porodicu smatram osnovom ljudske zajednice i nezamenjivom za duhovni razvoj čoveka. U porodici se čuva vera predaka, drži se do osnovnih duhovnih vrednosti, koje nas vode kroz život; porodica je izvor ljubavi, u njoj se učimo dužnosti, žrtvovanju, zajedničkom podnošenju nevolja, kao i podeli radosti. Porodica nam stvara osećanje da smo zajedno u svemu i kad odemo iz svojih kuća, kuda nas život vodi. Porodica je "mala crkva". Njenih svetinja i običaja ko se drži, taj ne može zalutati u ovom otuđenom, ispražnjenom, posuvraćenom svetu - govorio je blaženopočivši patrijarh Pavle.
Shutterstock
Blaženopočivši patrijarh Pavle za porodicu je rekao da je mala "crkva"
Ova poruka patrijarha Pavla ostaje kao svetli primeri kako da živimo u harmoniji i ljubavi sa svojim najmilijima, čuvajući porodicu kao sveto mesto u kome se neguju vrline i duhovne vrednosti. Neka njegove reči budu inspiracija da negujemo i čuvamo svoje porodice, vodeći se ljubavlju, verom i zajedništvom.
Pravoslavni vernici danas slave Rođenje Gospoda Isusa Hrista - Božić po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sabor Svetog Jovana Krstitelja. Katolici proslavljaju Svetog Rajmunda Penjafortskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Prema jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od istoka prema zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.
Posle svečanog večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom u crkvi Svetog Marka, arhimandrit Vasilije osveštao je badnjake pred vernicima, a molitva koja je tom prilikom uzdignuta sabrala je u sebi sećanje na raj, krst i početak spasenja.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Veliki duhovnik sa Svete gore objašnjava zašto se u braku često susretnu karakteri koji na prvi pogled ne idu zajedno i kako se upravo u tim odnosima krije put ka duhovnoj zrelosti.
Od svakodnevnih poslova do bračnih nesuglasica, sveci i svetogorski starci pokazuju kako vera, ljubav i smirenje čine život lakšim i duhovno plodonosnim.
Pravoslavni hrišćanin je pozvan da neprestano radi na sebi - ne da bi bio bolji od drugih, već da bi bio bliži onome što je čovečno i božansko u njemu.
Posle svečanog večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom u crkvi Svetog Marka, arhimandrit Vasilije osveštao je badnjake pred vernicima, a molitva koja je tom prilikom uzdignuta sabrala je u sebi sećanje na raj, krst i početak spasenja.
Posle svečanog večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom u crkvi Svetog Marka, arhimandrit Vasilije osveštao je badnjake pred vernicima, a molitva koja je tom prilikom uzdignuta sabrala je u sebi sećanje na raj, krst i početak spasenja.
Praznik Rođenja Hristovog, koji Srpska pravoslavna crkva obeležava 7. januara, ne govori o sili i sjaju, već o tišini, smirenju i nadi koja već dva milenijuma iznova ispituje čoveka i njegov odnos prema Bogu i drugima.
Osvrćući se na Pravednog Josifa, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas u svojoj besedi za 31. utorak po Duhovima podseća kako vera i poslušnost Bogu oblikuju život i donose proslavu onima koji ga slede, čak i u najmračnijim trenucima.
Pravoslavno predanje i oci otkrivaju zašto ovaj dan nije samo uvod u slavlje, već duhovni ispit – i kako od njega zavisi da li će Rođenje Hristovo ostati običan datum ili lični susret.