Ovaj susret u ruskoj prestonici označio je novi korak u osnaživanju veza i međusobnog razumevanja između Ruske i Srpske pravoslavne crkve, ističući zajedničke ciljeve i perspektive buduće saradnje.
U Moskovskoj patrijaršiji danas je održan značajan sastanak između mitropolita volokolamskog Antonija i episkopa remezijanskog Stefana, vikara patrijarha srpskog i starešine Podvorja Srpske pravoslavne crkve u Moskvi. U prostorijama Odeljenja za spoljne crkvene odnose RPC, srdačni domaćin Mitropolit Antonije, izrazio je toplu dobrodošlicu episkopu Stefanu, poželevši mu blagoslov i pomoć Božiju u važnoj službi koja je pred njim.
Printscreen/Youtube/Pancevo RTV
Episkop remezijanski Stefan, novi starešina Podvorja Srpske pravoslavne crkve u Moskvi
Sastanku su prisustvovali i savetnik patrijarha moskovskog i sve Rusije, protojerej Nikolaj Balašov, zamenik predsedavajućeg, protojerej Igor Jakimčuk, i sekretar Podvorja Srpske pravoslavne crkve u Moskvi, arhimandrit Aleksandar Kotov. Tokom ovog značajnog susreta, episkop Stefan je uručio mitropolitu Antoniju ukaz patrijarha Porfirija o postavljenju za starešinu Podvorja Srpske pravoslavne crkve u Moskvi.
U duhu bratske ljubavi i iskrene saradnje, razgovori su se nastavili u prijatnoj i otvorenoj atmosferi. Tokom dugog i srdačnog susreta, dotaknuta su različita pitanja od značaja za odnose dveju Crkava. Razgovaralo se o perspektivama daljeg razvoja i jačanja veza, kao i o drugim temama od zajedničkog interesa. Ovaj sastanak predstavlja još jedan korak ka učvršćivanju duhovnog bratstva i međusobnog razumevanja između Ruske i Srpske pravoslavne crkve.
SPC
Podvorje Srpske pravoslavne crkve u Moskvi
Poruka zajedništva i saradnje koja je preneta tokom ovog susreta odjekuje snažno, podsećajući nas na značaj jedinstva u veri i ljubavi, i na neprestanu molitvu za blagostanje i napredak naših crkava i naroda.
Njegove reči otvaraju pitanje koje se često prećuti kada nestanu bliskost, strpljenje i razumevanje, a odgovor ne upućuje prvo na drugoga, već na naš odnos prema Bogu.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao „potpuno neutemeljene i zlonamerne“, a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. godine i aferu "Udar".
Susret poglavara Srpske pravoslavne crkve sa ministrima kulture Rusije i Srbije osvetljava duboke veze dva naroda – od zajedničkog duhovnog nasleđa do očuvanja kulturnih vrednosti u savremenom svetu.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve uputio je snažnu i emotivnu čestitku u kojoj ističe duhovno zajedništvo, istorijsku povezanost i poruku koja je odjeknula širom pravoslavnog sveta.
Od zvona u Saborni hram Svetog arhangela Mihaila do jasnog stava da Liturgija, a ne politika, ostaje središte - šta je obeležilo prvih pet godina vođstva 46. poglavara Srpske pravoslavne crkve i zašto se o toj poruci i danas govori.
Reči poglavara Srpske pravoslavne crkve o praštanju, mržnji, narodu i Božiću pretvorile su svečanu akademiju u Banjaluci u trenutak ozbiljnog preispitivanja i retko viđene sabranosti.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao „potpuno neutemeljene i zlonamerne“, a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. godine i aferu "Udar".
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.