Među vernicima duboko poštovani otac Joil Bulatović oštro je osuđivao ovaj porok, ističući da pušači nemaju pravo na Svete tajne, dok, s druge strane, Sveti Vladika Nikolaj Velimirović, iako je bio pušač, ostaje uzor duhovne dubine.
Pušenje cigareta, iako univerzalno prepoznato kao opasno po zdravlje, u pravoslavnom kontekstu izaziva rasprave o njegovom duhovnom značaju. Da li je pušenje greh koji verniku uskraćuje pravo na pričešće, ili se može smatrati dozvoljenim ako ne preuzme primat nad molitvom i duhovnim životom? Različiti stavovi duhovnika o ovom pitanju reflektuju složenost etičkih i duhovnih razmatranja unutar pravoslavlja.
Kada se diskutuje o pitanju pušenja kao greha često se oslanja na tumačenje apostolskih reči iz Prve poslanice Svetog apostola Pavla Korinćanima: „Sve mi je dozvoljeno, ali sve ne koristi; sve mi je dozvoljeno, ali ne dam da išta ovlada mnome“. Ove reči sugerišu da iako je moguće da nešto bude dozvoljeno, važno je da to ne postane prepreka našem duhovnom razvoju.
Printsceen/TV Hram
Sveti vladika Nikolaj Velimirović
Međutim, duhovniici su često podeljeni u tumačenju odnosa između pušenja i duhovne prakse. Sveti Vladika Nikolaj Velimirović, poznat po dubokom duhovnom uvidu, bio je i sam pušač, što je izazvalo polemike među vernicima i teolozima. S druge strane, otac Joil Bulatović, cenjeni duhovnik koji se upokojio 2022. godine, imao je veoma strogo mišljenje o ovoj temi.
Otac Joil je odbijao da pričesti vernike koji su pušači, a svoje stavove često javno izražavao na oštar način:
- Pušenje je kađenje đavolu. Toliko se snizi ljudska ličnost da postaje kadionica đavolja. Rak u 30 odsto slučajeva, izlov krvi na mozak, angina pektoris, čirevi na želucu i dvanaestopalačnom crevu, tromb u arterijama i venama, disani organi propadnu, prerana smrt, pakao i potpuno duhovno uništenje čoveka - govorio je otac Joil i vrlo decidno je isticao:
- Pušač nema pravo da primi nikakvu svetinju, a Bože sačuvaj da se pričesti. Jer njegova usta koja slave Boga i koja treba da primaju samoga Gospoda u sebe, ona služe za kadionicu satansku. Takav čovek je idolopoklonik i satanski sluga. I neka se fino u pamet dozovu ti pušači koji su đavolom nagovoreni da danonoćno služe satani i da sebe prinesu na žrtvu satani, i sebe, i svoj novac, i svoju dušu, jer za njih nema spasenja, ako sa tim porokom umru.
YouTube/printscreen/Wikipedia
Počivši otac Joil
S druge strane, Sveti Vladika Nikolaj Velimirović, iako je konzumirao cigarete, ostao je duboko poštovan zbog svojih duhovnih učenja i zalaganja za duhovni razvoj. Iako su se njegove lične navike našle pod istragom, njegove misli i duhovne poruke ostale su inspiracija mnogima.
U pravoslavnoj Grčkoj, gde pušenje među sveštenicima nije neuobičajeno, tumačenje ove teme može se činiti fleksibilnijim. Kroz prizmu zdravlja, pušenje je nesumnjivo štetno, ali da li to automatski znači da je duhovno nespojivo sa verom? Mnoge crkvene zajednice razmatraju pušenje kao lični porok koji, ako ne postane glavni fokus života vernika, ne mora nužno biti prepreka za pričešće.
Različita tumačenja odnosa između pušenja i duhovnog života u pravoslavlju ukazuju na kompleksnost ove teme. Ova rasprava osvetljava kako se lične slabosti i duhovna praksa mogu međusobno ispreplitati, naglašavajući potrebu za ličnim razmišljanjem o uticaju svakodnevnih navika na duhovni život.
U razmišljanju za petak četvrte sedmice po Vaskrsu, veliki duhovnik 19. Veka jasno poručuje: Hristos je Početak, a Crkva Njegov sled. Ko god pokušava da menja taj poredak, gubi put spasenja.
Oni su bili muž i žena, koji su dvadeset dana nakon venčanja, za vreme vladavine Dioklecijana, izvedeni pred sud, pred tivaidskog namesnika Ariana, zbog hrišćanske vere.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
Neprimereno topli tonovi u izjavama pojedinih pravoslavnih jerarha upućenih novom papi, izazvali su buru među vernicima i teolozima, koji sve glasnije upozoravaju na opasnost od zamućivanja identiteta i odstupanja od Svetog Predanja.
Na praznik Svetog Atanasija Velikog, u hramu Svetog Save na Vračaru, liturgijsko sabranje okupilo je arhijereje iz više krajeva sveta, a duhovna poruka slavljenika dotakla je srca svih prisutnih: da živimo rukovođeni svetiteljskom mudrošću i božanskom ljubavlju.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Osećaj bezgrešnosti smatra se produktom gordosti, što je veliki Božji greh, a kako Crkva na to gleda najbolje je ilustrovao otac Rafailo Boljević kroz jedan postupak upokojenog Vladike Nikolaja.
Jedan od najvećih duhovnika našeg vremena, arhimandrit Joil, jasno i sažeto objašnjava ključne razlike između Pravoslavne i Katoličke crkve – od liturgijskih praksi do dubokih teoloških pitanja, ukazujući na prepreke koje vekovima stoje na putu istinskog jedinstva.
U razmišljanju za petak četvrte sedmice po Vaskrsu, veliki duhovnik 19. Veka jasno poručuje: Hristos je Početak, a Crkva Njegov sled. Ko god pokušava da menja taj poredak, gubi put spasenja.
Neprimereno topli tonovi u izjavama pojedinih pravoslavnih jerarha upućenih novom papi, izazvali su buru među vernicima i teolozima, koji sve glasnije upozoravaju na opasnost od zamućivanja identiteta i odstupanja od Svetog Predanja.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
Ove crkve svedoče o različitosti izraza hrišćanske vere kroz vreme i prostor. Bilo da su uklesane u stenu, sagrađene od kostiju ili skrivene u drvetu, sve one predstavljaju mesto susreta čoveka sa Bogom – u tišini, divljenju i molitvi.