Među vernicima duboko poštovani otac Joil Bulatović oštro je osuđivao ovaj porok, ističući da pušači nemaju pravo na Svete tajne, dok, s druge strane, Sveti Vladika Nikolaj Velimirović, iako je bio pušač, ostaje uzor duhovne dubine.
Pušenje cigareta, iako univerzalno prepoznato kao opasno po zdravlje, u pravoslavnom kontekstu izaziva rasprave o njegovom duhovnom značaju. Da li je pušenje greh koji verniku uskraćuje pravo na pričešće, ili se može smatrati dozvoljenim ako ne preuzme primat nad molitvom i duhovnim životom? Različiti stavovi duhovnika o ovom pitanju reflektuju složenost etičkih i duhovnih razmatranja unutar pravoslavlja.
Kada se diskutuje o pitanju pušenja kao greha često se oslanja na tumačenje apostolskih reči iz Prve poslanice Svetog apostola Pavla Korinćanima: „Sve mi je dozvoljeno, ali sve ne koristi; sve mi je dozvoljeno, ali ne dam da išta ovlada mnome“. Ove reči sugerišu da iako je moguće da nešto bude dozvoljeno, važno je da to ne postane prepreka našem duhovnom razvoju.
Printsceen/TV Hram
Sveti vladika Nikolaj Velimirović
Međutim, duhovniici su često podeljeni u tumačenju odnosa između pušenja i duhovne prakse. Sveti Vladika Nikolaj Velimirović, poznat po dubokom duhovnom uvidu, bio je i sam pušač, što je izazvalo polemike među vernicima i teolozima. S druge strane, otac Joil Bulatović, cenjeni duhovnik koji se upokojio 2022. godine, imao je veoma strogo mišljenje o ovoj temi.
Otac Joil je odbijao da pričesti vernike koji su pušači, a svoje stavove često javno izražavao na oštar način:
- Pušenje je kađenje đavolu. Toliko se snizi ljudska ličnost da postaje kadionica đavolja. Rak u 30 odsto slučajeva, izlov krvi na mozak, angina pektoris, čirevi na želucu i dvanaestopalačnom crevu, tromb u arterijama i venama, disani organi propadnu, prerana smrt, pakao i potpuno duhovno uništenje čoveka - govorio je otac Joil i vrlo decidno je isticao:
- Pušač nema pravo da primi nikakvu svetinju, a Bože sačuvaj da se pričesti. Jer njegova usta koja slave Boga i koja treba da primaju samoga Gospoda u sebe, ona služe za kadionicu satansku. Takav čovek je idolopoklonik i satanski sluga. I neka se fino u pamet dozovu ti pušači koji su đavolom nagovoreni da danonoćno služe satani i da sebe prinesu na žrtvu satani, i sebe, i svoj novac, i svoju dušu, jer za njih nema spasenja, ako sa tim porokom umru.
YouTube/printscreen/Wikipedia
Počivši otac Joil
S druge strane, Sveti Vladika Nikolaj Velimirović, iako je konzumirao cigarete, ostao je duboko poštovan zbog svojih duhovnih učenja i zalaganja za duhovni razvoj. Iako su se njegove lične navike našle pod istragom, njegove misli i duhovne poruke ostale su inspiracija mnogima.
U pravoslavnoj Grčkoj, gde pušenje među sveštenicima nije neuobičajeno, tumačenje ove teme može se činiti fleksibilnijim. Kroz prizmu zdravlja, pušenje je nesumnjivo štetno, ali da li to automatski znači da je duhovno nespojivo sa verom? Mnoge crkvene zajednice razmatraju pušenje kao lični porok koji, ako ne postane glavni fokus života vernika, ne mora nužno biti prepreka za pričešće.
Različita tumačenja odnosa između pušenja i duhovnog života u pravoslavlju ukazuju na kompleksnost ove teme. Ova rasprava osvetljava kako se lične slabosti i duhovna praksa mogu međusobno ispreplitati, naglašavajući potrebu za ličnim razmišljanjem o uticaju svakodnevnih navika na duhovni život.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U besedi za sredu 3. sedmicu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek, i pored znanja o posledicama greha, često ostaje nepromenjen i zarobljen u obrascima koje i sam prepoznaje kao pogrešne.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak Sedmice bludnog sina otkriva da se daleko od očiju drugih, u srcu, rađa ono što može pokvariti reči i dela.
Kroz lik Svetog Jovana Krstitelja Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najtežem koraku u duhovnom životu: trenutku kada čovek prestaje da upravlja svojim putem i usudi se da ga poveri Bogu.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.