Uličica, okružena drevnim hramovima i zidinama, priča priče o prošlim vremenima i običajima, privlačeći sve više znatiželjnih posetilaca koji žele da otkriju njenu tajnu.
Skrivena u srcu Starog grada Kotora, među kamenim zidinama koje pričaju o vekovima, nalazi se ulica čiji naziv već na prvi pogled privlači pažnju. Ime "Pušti me proć" izaziva osmeh, ali i budi radoznalost. Na maloj, jednostavnoj tabli stoje reči koje pozivaju na prolazak, ali istovremeno i nagoveštavaju neobičnost ovog uskog prolaza.
RINA
Ulica je široka svega osamdesetak centimetara
Sa svega osamdesetak centimetara širine, ova ulica je mesto gde se dve odrasle osobe jedva mogu mimoići. Iako fizički neupadljiva, njena kulturna i istorijska vrednost je neprocenjiva. Ova ulica nije samo zanimljiva po svojoj veličini, već i po svojoj lokaciji – smeštena je nedaleko od Trga Svetog Luke, okruženog značajnim pravoslavnim crkvama i nekadašnjim dominikanskim samostanom.
RINA
Tabla sa nazivom ulice postavlejna je tek pre nekoliko godina
- U davnim vremenima, ovom uskom ulicom žene su prolazile po vodu, noseći lavore i bidone, često nailazeći na druge žene istog puta. U takvim susretima, prva bi prošla ona koja bi zatražila 'pušti me proć', odakle je i potekao naziv ove ulice. Nazivi ulica u Kotoru povezani su sa načinom života, posebno u Mletačkoj Boki, kada su ljudi živeli od ribolova i starih zanata koji su danas gotovo iščezli - kažu za Religiju meštani.
Trg Svetog Luke je dom crkvama koje svedoče o bogatoj istoriji Kotora. Crkva Svetog Nikole, izgrađena početkom 20. veka, ponosno se uzdiže na temeljima starije građevine koja je stradala u požaru u 19. veku. U njenoj neposrednoj blizini nekada se nalazio dominikanski samostan iz 1545. godine, napušten krajem 18. veka, ostavljajući za sobom tihe tragove prošlosti.
Još starija je crkva Svetog Luke, sagrađena 1195. godine pod okriljem dinastije Nemanjića. Iako je prošla kroz mnoge promene tokom vekova, ona i dalje nosi u sebi duh prošlih vremena. Njen naziv "crkva sa dva oltara" svedoči o složenoj verskoj istoriji grada, dok freske, premda oštećene, čuvaju fragmente prošlosti.
RINA
Stari Kotor
Danas, ulica "Pušti me proć" nije samo turistička atrakcija, već i mesto gde se prošlost i sadašnjost susreću u svakom koraku. Pre nekoliko godina, zvanična tabla sa imenom ove ulice postavljena je kako bi i posetioci mogli da se upoznaju sa ovim jedinstvenim mestom. Međutim, lokalno stanovništvo ovaj naziv koristi od davnina, prenoseći priče o ženama koje su nekada nosile namirnice ili robu za pranje, uz dovikivanje "pušti me proć" kako bi se mimoišle u uskom prolazu.
Printscreen/YouTube
Crkva Svetog Luke u starom delu Kotora
Direktor Turističke organizacije Kotora, Jovan Ristić objašnjava:
„Ona je široka svega nekih osamdeset centimetara i nekih deset metara dugačka, na jednom delu je uska, dok je na drugom nešto malo šira i to njeno ime, naravno, neformalno stoji vekovima.“, rekao je Jovan Ristić, prenosi Rina.
RINA
Stari deo Kotora
Ako vas put navede u Stari grad Kotora, ne propustite priliku da prošetate najužom ulicom, koja je po mišljenju meštana u jednom svom delu najuža na Balkanu. Ako prilikom šetnje upravo u tom delu sretnete nekoga, možda će vas njen neobičan naziv inspirisati da, u duhu prošlih vremena, izgovorite ime ulice i tako zatražite prolaz kroz ovaj živopisni kutak Kotora.
Da bi voda služila za osvećenje i očišćenje, kaže otac Srećko, onih koji je piju ili se krope njome, Crkva priziva blagodat Božiju na vodu i voda dobija silu koja služi za isceljenje duše i tela, kaže sveštenik.
Hiljadu godina nakon Velike šizme, Carigradska patrijaršija i katolička crkva ponovo se približavaju. Mitropolit zborničko-tuzlanski u svom autorskom tekstu objašnjava kako Pashalna unija otvara pitanje budućnosti pravoslavlja, crkvene politike i uticaja Vatikana na Istok.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Zaboravite na klasične nadeve i probajte nešto novo! Ova hrskava, mirisna i jednostavna pica idealna je za dane posta, a toliko je ukusna da će postati vaš omiljeni recept – čak i kada nije post.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
U Crkvi Svetog Nikole, pod blagoslovom patrijarha Porfirija, proslavljen je jubilej koji osvetljava snagu zajedništva i bogatstvo srpske kulturne baštine, uz nadahnutu besedu u kojoj je poglavar SPC poručio da je jedinstvo među vernicima svetlost koja nas vodi kroz izazove života.
Da bi voda služila za osvećenje i očišćenje, kaže otac Srećko, onih koji je piju ili se krope njome, Crkva priziva blagodat Božiju na vodu i voda dobija silu koja služi za isceljenje duše i tela, kaže sveštenik.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, za subotu četvrte sedmice Velikog posta, svetitelj otkriva duhovnu istinu koja se ne može ignorisati – telesni i krvni život nisu put ka večnosti, već prepreka koju treba prevazići.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Sveta tajna pokajanja oprašta grehe onima koji se iskreno kaju i ispovede ih pred sveštenikom, dok sveta tajna sveštenstva omogućava duhovnu vlast episkopima i sveštenicima da vrše druge tajne...
Zauzimanje svetinja u naselju Bela Crkvi u Ukrajini, izaziva osude širom sveta, dok Ruska Federacija traži hitnu zaštitu kanonskih pravoslavnih objekata i pravdu za sveštenstvo.
Eparhija Budimljansko-nikšićka uputila je javni apel Jakovu Milatoviću, pozivajući ga da proširi inicijativu za rehabilitaciju golootočkih zatvorenika i na nevino postradale žrtve komunističkog terora, čiji posmrtni ostaci i dalje počivaju u masovnim grobnicama, bez imena i obeležja.