Uličica, okružena drevnim hramovima i zidinama, priča priče o prošlim vremenima i običajima, privlačeći sve više znatiželjnih posetilaca koji žele da otkriju njenu tajnu.
Skrivena u srcu Starog grada Kotora, među kamenim zidinama koje pričaju o vekovima, nalazi se ulica čiji naziv već na prvi pogled privlači pažnju. Ime "Pušti me proć" izaziva osmeh, ali i budi radoznalost. Na maloj, jednostavnoj tabli stoje reči koje pozivaju na prolazak, ali istovremeno i nagoveštavaju neobičnost ovog uskog prolaza.
RINA
Ulica je široka svega osamdesetak centimetara
Sa svega osamdesetak centimetara širine, ova ulica je mesto gde se dve odrasle osobe jedva mogu mimoići. Iako fizički neupadljiva, njena kulturna i istorijska vrednost je neprocenjiva. Ova ulica nije samo zanimljiva po svojoj veličini, već i po svojoj lokaciji – smeštena je nedaleko od Trga Svetog Luke, okruženog značajnim pravoslavnim crkvama i nekadašnjim dominikanskim samostanom.
RINA
Tabla sa nazivom ulice postavlejna je tek pre nekoliko godina
- U davnim vremenima, ovom uskom ulicom žene su prolazile po vodu, noseći lavore i bidone, često nailazeći na druge žene istog puta. U takvim susretima, prva bi prošla ona koja bi zatražila 'pušti me proć', odakle je i potekao naziv ove ulice. Nazivi ulica u Kotoru povezani su sa načinom života, posebno u Mletačkoj Boki, kada su ljudi živeli od ribolova i starih zanata koji su danas gotovo iščezli - kažu za Religiju meštani.
Trg Svetog Luke je dom crkvama koje svedoče o bogatoj istoriji Kotora. Crkva Svetog Nikole, izgrađena početkom 20. veka, ponosno se uzdiže na temeljima starije građevine koja je stradala u požaru u 19. veku. U njenoj neposrednoj blizini nekada se nalazio dominikanski samostan iz 1545. godine, napušten krajem 18. veka, ostavljajući za sobom tihe tragove prošlosti.
Još starija je crkva Svetog Luke, sagrađena 1195. godine pod okriljem dinastije Nemanjića. Iako je prošla kroz mnoge promene tokom vekova, ona i dalje nosi u sebi duh prošlih vremena. Njen naziv "crkva sa dva oltara" svedoči o složenoj verskoj istoriji grada, dok freske, premda oštećene, čuvaju fragmente prošlosti.
RINA
Stari Kotor
Danas, ulica "Pušti me proć" nije samo turistička atrakcija, već i mesto gde se prošlost i sadašnjost susreću u svakom koraku. Pre nekoliko godina, zvanična tabla sa imenom ove ulice postavljena je kako bi i posetioci mogli da se upoznaju sa ovim jedinstvenim mestom. Međutim, lokalno stanovništvo ovaj naziv koristi od davnina, prenoseći priče o ženama koje su nekada nosile namirnice ili robu za pranje, uz dovikivanje "pušti me proć" kako bi se mimoišle u uskom prolazu.
Printscreen/YouTube
Crkva Svetog Luke u starom delu Kotora
Direktor Turističke organizacije Kotora, Jovan Ristić objašnjava:
„Ona je široka svega nekih osamdeset centimetara i nekih deset metara dugačka, na jednom delu je uska, dok je na drugom nešto malo šira i to njeno ime, naravno, neformalno stoji vekovima.“, rekao je Jovan Ristić, prenosi Rina.
RINA
Stari deo Kotora
Ako vas put navede u Stari grad Kotora, ne propustite priliku da prošetate najužom ulicom, koja je po mišljenju meštana u jednom svom delu najuža na Balkanu. Ako prilikom šetnje upravo u tom delu sretnete nekoga, možda će vas njen neobičan naziv inspirisati da, u duhu prošlih vremena, izgovorite ime ulice i tako zatražite prolaz kroz ovaj živopisni kutak Kotora.
U vremenu kada se brak često posmatra kroz prolazna osećanja ili spoljašnje okolnosti, pravoslavna vera podseća da je njegova snaga u zavetu koji se daje pred Bogom.
Postavka podseća na značaj manastira Visoki Dečani, Gračanice, Pećke patrijaršije i Crkve Bogorodice Ljeviške, koji vekovima čuvaju tragove vere, kulture i istorije srpskog naroda.
U besedi za petak 9. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da čovek nije stvoren samo za prolazni život i objašnjava zbog čega se prava priprema za večnost odvija upravo danas.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U Crkvi Svetog Nikole, pod blagoslovom patrijarha Porfirija, proslavljen je jubilej koji osvetljava snagu zajedništva i bogatstvo srpske kulturne baštine, uz nadahnutu besedu u kojoj je poglavar SPC poručio da je jedinstvo među vernicima svetlost koja nas vodi kroz izazove života.
Od Morinja do Kotora, život i mučeništvo Mihaila Barbića dobija večnu slavu – uz liturgijsko prisustvo mitropolita Joanikija i arhijereja, vera i hrabrost ovog sveštenika zasijali su kao svetionik za generacije vernika.
U vremenu kada se brak često posmatra kroz prolazna osećanja ili spoljašnje okolnosti, pravoslavna vera podseća da je njegova snaga u zavetu koji se daje pred Bogom.
U besedi za petak 9. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da čovek nije stvoren samo za prolazni život i objašnjava zbog čega se prava priprema za večnost odvija upravo danas.
Posle greške mnogi ostaju zarobljeni u krivici i beznađu, ali veliki gruzijski svetitelj podseća da pravi put nije očajavanje, već iskreno pokajanje i hrabar povratak Bogu
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Posle greške mnogi ostaju zarobljeni u krivici i beznađu, ali veliki gruzijski svetitelj podseća da pravi put nije očajavanje, već iskreno pokajanje i hrabar povratak Bogu
Dvadesetpetogodišnji Pantelis Diamantakis stradao je tokom gašenja velikog požara na Kritu, a njegova smrt posebno je potresla celo ostrvo, jer je poticao iz porodice u kojoj su se sveštenički poziv i služenje Crkvi prenosili kroz više generacija.
Nova platforma Artos povezuje pravoslavna preduzeća, parohije, manastire i porodične poslove širom sveta, a njen cilj nije samo trgovina već i očuvanje hrišćanskih vrednosti, uz planove za širenje na evropske države.