Uličica, okružena drevnim hramovima i zidinama, priča priče o prošlim vremenima i običajima, privlačeći sve više znatiželjnih posetilaca koji žele da otkriju njenu tajnu.
Skrivena u srcu Starog grada Kotora, među kamenim zidinama koje pričaju o vekovima, nalazi se ulica čiji naziv već na prvi pogled privlači pažnju. Ime "Pušti me proć" izaziva osmeh, ali i budi radoznalost. Na maloj, jednostavnoj tabli stoje reči koje pozivaju na prolazak, ali istovremeno i nagoveštavaju neobičnost ovog uskog prolaza.
RINA
Ulica je široka svega osamdesetak centimetara
Sa svega osamdesetak centimetara širine, ova ulica je mesto gde se dve odrasle osobe jedva mogu mimoići. Iako fizički neupadljiva, njena kulturna i istorijska vrednost je neprocenjiva. Ova ulica nije samo zanimljiva po svojoj veličini, već i po svojoj lokaciji – smeštena je nedaleko od Trga Svetog Luke, okruženog značajnim pravoslavnim crkvama i nekadašnjim dominikanskim samostanom.
RINA
Tabla sa nazivom ulice postavlejna je tek pre nekoliko godina
- U davnim vremenima, ovom uskom ulicom žene su prolazile po vodu, noseći lavore i bidone, često nailazeći na druge žene istog puta. U takvim susretima, prva bi prošla ona koja bi zatražila 'pušti me proć', odakle je i potekao naziv ove ulice. Nazivi ulica u Kotoru povezani su sa načinom života, posebno u Mletačkoj Boki, kada su ljudi živeli od ribolova i starih zanata koji su danas gotovo iščezli - kažu za Religiju meštani.
Trg Svetog Luke je dom crkvama koje svedoče o bogatoj istoriji Kotora. Crkva Svetog Nikole, izgrađena početkom 20. veka, ponosno se uzdiže na temeljima starije građevine koja je stradala u požaru u 19. veku. U njenoj neposrednoj blizini nekada se nalazio dominikanski samostan iz 1545. godine, napušten krajem 18. veka, ostavljajući za sobom tihe tragove prošlosti.
Još starija je crkva Svetog Luke, sagrađena 1195. godine pod okriljem dinastije Nemanjića. Iako je prošla kroz mnoge promene tokom vekova, ona i dalje nosi u sebi duh prošlih vremena. Njen naziv "crkva sa dva oltara" svedoči o složenoj verskoj istoriji grada, dok freske, premda oštećene, čuvaju fragmente prošlosti.
RINA
Stari Kotor
Danas, ulica "Pušti me proć" nije samo turistička atrakcija, već i mesto gde se prošlost i sadašnjost susreću u svakom koraku. Pre nekoliko godina, zvanična tabla sa imenom ove ulice postavljena je kako bi i posetioci mogli da se upoznaju sa ovim jedinstvenim mestom. Međutim, lokalno stanovništvo ovaj naziv koristi od davnina, prenoseći priče o ženama koje su nekada nosile namirnice ili robu za pranje, uz dovikivanje "pušti me proć" kako bi se mimoišle u uskom prolazu.
Printscreen/YouTube
Crkva Svetog Luke u starom delu Kotora
Direktor Turističke organizacije Kotora, Jovan Ristić objašnjava:
„Ona je široka svega nekih osamdeset centimetara i nekih deset metara dugačka, na jednom delu je uska, dok je na drugom nešto malo šira i to njeno ime, naravno, neformalno stoji vekovima.“, rekao je Jovan Ristić, prenosi Rina.
RINA
Stari deo Kotora
Ako vas put navede u Stari grad Kotora, ne propustite priliku da prošetate najužom ulicom, koja je po mišljenju meštana u jednom svom delu najuža na Balkanu. Ako prilikom šetnje upravo u tom delu sretnete nekoga, možda će vas njen neobičan naziv inspirisati da, u duhu prošlih vremena, izgovorite ime ulice i tako zatražite prolaz kroz ovaj živopisni kutak Kotora.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Sveštenik Dmitrij Baricki tumači dramatičan jevanđelski događaj i upozorava na skrivenu opasnost – kada čovek odbije milost, ni čudo ne donosi mir, a rana nastavlja da upravlja njegovim životom.
U prisustvu sveštenstva, majstora i meštana završen važan korak u izgradnji crkve, a poruke vladike ukazale na značaj istrajnosti, vere i dela koja, kako je naglasio, imaju trajnu vrednost i ne prolaze s vremenom.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
U Crkvi Svetog Nikole, pod blagoslovom patrijarha Porfirija, proslavljen je jubilej koji osvetljava snagu zajedništva i bogatstvo srpske kulturne baštine, uz nadahnutu besedu u kojoj je poglavar SPC poručio da je jedinstvo među vernicima svetlost koja nas vodi kroz izazove života.
Od Morinja do Kotora, život i mučeništvo Mihaila Barbića dobija večnu slavu – uz liturgijsko prisustvo mitropolita Joanikija i arhijereja, vera i hrabrost ovog sveštenika zasijali su kao svetionik za generacije vernika.
Sveštenik Dmitrij Baricki tumači dramatičan jevanđelski događaj i upozorava na skrivenu opasnost – kada čovek odbije milost, ni čudo ne donosi mir, a rana nastavlja da upravlja njegovim životom.
Kroz slike ognja i malja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako Božja poruka u jednima budi utehu i snagu, a u drugima razotkriva unutrašnju tvrdoću i pokreće duboko preispitivanje.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Dekapolita po starom i Svetog proroka Jeremiju po novom kalendaru. Katolici obeležavaju praznik Svetog Josifa Radnika, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.