Uličica, okružena drevnim hramovima i zidinama, priča priče o prošlim vremenima i običajima, privlačeći sve više znatiželjnih posetilaca koji žele da otkriju njenu tajnu.
Skrivena u srcu Starog grada Kotora, među kamenim zidinama koje pričaju o vekovima, nalazi se ulica čiji naziv već na prvi pogled privlači pažnju. Ime "Pušti me proć" izaziva osmeh, ali i budi radoznalost. Na maloj, jednostavnoj tabli stoje reči koje pozivaju na prolazak, ali istovremeno i nagoveštavaju neobičnost ovog uskog prolaza.
RINA
Ulica je široka svega osamdesetak centimetara
Sa svega osamdesetak centimetara širine, ova ulica je mesto gde se dve odrasle osobe jedva mogu mimoići. Iako fizički neupadljiva, njena kulturna i istorijska vrednost je neprocenjiva. Ova ulica nije samo zanimljiva po svojoj veličini, već i po svojoj lokaciji – smeštena je nedaleko od Trga Svetog Luke, okruženog značajnim pravoslavnim crkvama i nekadašnjim dominikanskim samostanom.
RINA
Tabla sa nazivom ulice postavlejna je tek pre nekoliko godina
- U davnim vremenima, ovom uskom ulicom žene su prolazile po vodu, noseći lavore i bidone, često nailazeći na druge žene istog puta. U takvim susretima, prva bi prošla ona koja bi zatražila 'pušti me proć', odakle je i potekao naziv ove ulice. Nazivi ulica u Kotoru povezani su sa načinom života, posebno u Mletačkoj Boki, kada su ljudi živeli od ribolova i starih zanata koji su danas gotovo iščezli - kažu za Religiju meštani.
Trg Svetog Luke je dom crkvama koje svedoče o bogatoj istoriji Kotora. Crkva Svetog Nikole, izgrađena početkom 20. veka, ponosno se uzdiže na temeljima starije građevine koja je stradala u požaru u 19. veku. U njenoj neposrednoj blizini nekada se nalazio dominikanski samostan iz 1545. godine, napušten krajem 18. veka, ostavljajući za sobom tihe tragove prošlosti.
Još starija je crkva Svetog Luke, sagrađena 1195. godine pod okriljem dinastije Nemanjića. Iako je prošla kroz mnoge promene tokom vekova, ona i dalje nosi u sebi duh prošlih vremena. Njen naziv "crkva sa dva oltara" svedoči o složenoj verskoj istoriji grada, dok freske, premda oštećene, čuvaju fragmente prošlosti.
RINA
Stari Kotor
Danas, ulica "Pušti me proć" nije samo turistička atrakcija, već i mesto gde se prošlost i sadašnjost susreću u svakom koraku. Pre nekoliko godina, zvanična tabla sa imenom ove ulice postavljena je kako bi i posetioci mogli da se upoznaju sa ovim jedinstvenim mestom. Međutim, lokalno stanovništvo ovaj naziv koristi od davnina, prenoseći priče o ženama koje su nekada nosile namirnice ili robu za pranje, uz dovikivanje "pušti me proć" kako bi se mimoišle u uskom prolazu.
Printscreen/YouTube
Crkva Svetog Luke u starom delu Kotora
Direktor Turističke organizacije Kotora, Jovan Ristić objašnjava:
„Ona je široka svega nekih osamdeset centimetara i nekih deset metara dugačka, na jednom delu je uska, dok je na drugom nešto malo šira i to njeno ime, naravno, neformalno stoji vekovima.“, rekao je Jovan Ristić, prenosi Rina.
RINA
Stari deo Kotora
Ako vas put navede u Stari grad Kotora, ne propustite priliku da prošetate najužom ulicom, koja je po mišljenju meštana u jednom svom delu najuža na Balkanu. Ako prilikom šetnje upravo u tom delu sretnete nekoga, možda će vas njen neobičan naziv inspirisati da, u duhu prošlih vremena, izgovorite ime ulice i tako zatražite prolaz kroz ovaj živopisni kutak Kotora.
U besedi za četvrtak sedmice mitara i fariseja Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se iza spoljne moći često krije unutrašnja praznina, a iza spoljne nemoći snaga koja ne zavisi ni od okolnosti ni od položaja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Časne verige Svetog apostola Petra po starom kalendaru i Prenos moštiju Svetog Ignjatija Bogonosca po novom kalendaru. Katolici proslavljaju spomendan Svetog Valerija, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Dok jurimo prečice, planove i "sigurne kombinacije", zaboravljamo ono što ne može da se zameni nijednim trikom: rumunski podvižnik objašnjava zašto se pred Bogom ne pregovara - i kako se stvarno prolazi kroz nevolje.
U otvorenom intervjuu patrijarh carigradski osudio, kako kaže, lažne optužbe i propagandu, optužio protivnike da uništavaju jedinstvo Pravoslavlja i stvorili "hibrid pod kontrolom Rusije".
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U Crkvi Svetog Nikole, pod blagoslovom patrijarha Porfirija, proslavljen je jubilej koji osvetljava snagu zajedništva i bogatstvo srpske kulturne baštine, uz nadahnutu besedu u kojoj je poglavar SPC poručio da je jedinstvo među vernicima svetlost koja nas vodi kroz izazove života.
Od Morinja do Kotora, život i mučeništvo Mihaila Barbića dobija večnu slavu – uz liturgijsko prisustvo mitropolita Joanikija i arhijereja, vera i hrabrost ovog sveštenika zasijali su kao svetionik za generacije vernika.
U besedi za četvrtak sedmice mitara i fariseja Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se iza spoljne moći često krije unutrašnja praznina, a iza spoljne nemoći snaga koja ne zavisi ni od okolnosti ni od položaja.
Dok jurimo prečice, planove i "sigurne kombinacije", zaboravljamo ono što ne može da se zameni nijednim trikom: rumunski podvižnik objašnjava zašto se pred Bogom ne pregovara - i kako se stvarno prolazi kroz nevolje.
U otvorenom intervjuu patrijarh carigradski osudio, kako kaže, lažne optužbe i propagandu, optužio protivnike da uništavaju jedinstvo Pravoslavlja i stvorili "hibrid pod kontrolom Rusije".
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Od prvih zajednica iz vremena Habzburške monarhije do današnjih hramova i desetina hiljada vernika - priča o usponu Pravoslavne crkve u zemlji u kojoj skoro svaka porodica iz Srbije ima nekoga svog.
Fil od vanile, orasi i šerbet čine desert koji se ne razlikuje od mrsnog, a recept monahinje Atanasije Rašić iz Manastira Rukumija već godinama kruži među domaćicama.