ŠTA KAD TE GOSPOD POZOVE PO IMENU: Vladika Nikolaj otkriva šta je gore od tišine groba
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za sredu siropusne sedmice razotkriva istinu o tome da ne vaskrsava svako koga Bog po imenu prozove.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi devete srede posle Pedesetnice podseća nas na priču o radnicima u vinogradu, u kojoj i oni koji su radili samo jedan čas su jednako nagrađeni. Poziv na duhovni preporod i pokajanje stiže uvek na vreme, bez obzira na godine, jer Gospod milostivo prima svakog ko mu se sa skrušenošću obrati.
U priči o poslenicima je i onaj koji je radio samo jedan čas i bio nagrađen od domaćina jednako kao i ostali (Mt.20,116). Časovi dana u toj priči su slika tečenja našeg života. Jedanaesti čas je poslednje vreme ovog života.
Gospod pokazuje da mu i oni koji su dotle doživeli ne služeći, mogu ugoditi, i to ne manje od drugih. Iz toga sledi da se ne treba smućivati starošću niti očajavati, izgubivši nadu na početak. Ti samo počni, ne plašeći se. Milostiv je Gospod i daće ti sve što i drugima: ovde po meri blagodati, a tamo po zakonu pravde.
Samo se ti što više sa usrđem razgori i sa skrušenošću požali zbog nerada u kome je proveden skoro sav život. Reći ćeš: „Tamo je pozvao domaćin. Neka i mene pozove Gospod“. Pa, zar ne zove? Zar ne čuješ u Crkvi glas Gospodnji: “Hodite k meni svi”, ili apostola koji priziva: “Umesto Hrista molimo”, kao da Bog poziva kroz nas: “Pomirite se sa Bogom” (2.Kor.5,20).
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini", u petak šeste sedmice Velokog posta, Sveti Teofan Zatvornik otkriva duboku istinu o duhovnoj borbi tokom Svete Četrdesetnice i poziva nas na iskrenu refleksiju.
Smirenje, krotost, pravdoljubivost i čisto srce – osobine koje vode u večnu blaženost. „Ako želiš raj, budi takav“, poručuje svetitelj u svojoj pouci za nedelju četvrte sedmice Velikog posta.
Jedan od najdubljih pravoslavnih mislilaca, u svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“ daje odgovor na pitanje kako živeti u svetu punom nepravde, mržnje i zlobe – i ostati miran, pa čak i srećan.
Šta znači gledati čistim očima i zašto ruski svetitelj poručuje da „pogled nije greh, ako srce ostane čisto“? Duboko i lekovito tumačenje Gospodnjih reči iz Jevanđelja po Mateju, za četvrtak prve nedelje po Duhovima.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za sredu siropusne sedmice razotkriva istinu o tome da ne vaskrsava svako koga Bog po imenu prozove.
Jedan od najpoštovanijih duhovnika Ruske pravoslavne crkve u 20. veku upozorava na duhovnu slepoću i podseća zašto ni uspeh, ni glasnost, ni osuda ne mogu zameniti izgubljeni smisao.
Protojerej Aleksandar Djagilev otkriva psihološke i duhovne uzroke razlaza supružnika i savetuje kako sačuvati bračnu zajednicu u današnje vreme.
Na predavanju u Kosovskom Pomoravlju episkop novobrdski naglasio dvostruko značenje ispovesti – pokajanje i slavljenje Boga i objasnio kako ona čisti savest i jača veze unutar crkvene zajednice.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
U Jevanđelju po Mateju opisano je kako će Sin čovečiji razdvojiti ljude "kao pastir što razdvaja ovce od jaradi", te će jednima reći: "Hodite, blagosloveni Oca mojega", a drugima: "Idite od mene".
Zapis iz starog "Srbskog kuvara" donosi slatkiš od svega nekoliko osnovnih sastojaka, bez aditiva i trikova, ali sa ukusom koji pamte i deca i odrasli.
Pozdravljajući sabrane, patrijarh srpski Porfirije podsetio je da ova institucija od osnivanja 1826. godine traje zahvaljujući spoju ljubavi, odgovornosti i služenja zajedničkom dobru, ostajući oslonac duhovnog i kulturnog pamćenja srpskog naroda.