Suočena s teškim komplikacijama tokom porođaja, mlada majka iz Sokobanje molila se tumanskim svetiteljima, a njen sin je čudesno preživeo. U znak blagodarnosti, novorođenom dečaku dala je ime Jakov.
Marija Stevanović iz Sokobanje, majka koja je prošla kroz trenutke najveće radosti i najdublje tuge, doživela je pravo čudo zahvaljujući veri u tumanske svetitelje. Na dan kada je trebalo da dočeka svoje dete, usledile su komplikacije tokom porođaja, izazvavši strah i brigu. U trenucima kada se činilo da je tanka nit života mogla biti prekinuta, Marija je u svom srcu podigla molitvu ka svetiteljima Zosimu i Jakovu, tražeći njihovu milost i pomoć.
Kada su joj emocije pomešale snagu majčinske ljubavi i neizvesnost koja je pretila životu njenog deteta, Marija se oslonila na veru, verujući da će tumanski čudotvorci čuti njenu molitvu. I zaista, molitve su uslišene – nakon teškog porođaja, Marija je rodila zdravog dečaka, kome je, u znak blagodarnosti, dala ime Jakov, po tumanskom svetitelju. Mali Jakov, uprkos teškim komplikacijama, iz borbe sa životom izašao je kao pobednik, donoseći radost svojoj porodici i potvrđujući snagu svetih molitvi.
Printscreen/Instagram/manastir.tumane
Marija Stevanović sa sinom Jakovom koji nosi ime po tumanskim svetitelju
- Zahvalna sam Svetim Zosimu i Jakovu koji su uslišili naše molitve. Prilikom porođaja, bebica se nagutala plodove vodice, jedva je ostao živ. Ovom prilikom naglašavam da sam zahvalna svim svecima, posebno Svetim Zosimu i Jakovu i braći koja su se molila za našeg Jakova - rekla je Marija, sa suzama radosnicama u očima, na snimku objavljenom na zvaničnom Instagram nalogu Manastira Tumane.
U Srpskoj pravoslavnoj crkvi Prepodobni Zosim i Jakov Tumanski slave se 21. avgusta po novom kalendaru (8. avgusta po starom kalendaru). Ova dva svetitelja imaju posebno poštovanje među vernicima, svaki u svoje vreme i sa svojim duhovnim značajem.
Svedočanstvo Marije Stevanović je još jedan dokaz da je vera izvor neiscrpne snage i utehe, a molitva put ka čudesima koja nadilaze ljudsko razumevanje. Tumanski manastir, vekovima poznat po čudesima, i danas okuplja verne iz svih krajeva, podsećajući da su svetitelji Zosim i Jakov i dalje prisutni u životima onih koji se sa verom i ljubavlju obraćaju njima.
Monahinja ove svetinje nadomak Svilajnca pripoveda o brojnim čudima jedinstvene ikone, dara iz Rusije, na kojoj je Bogorodica prikazana bez Hrista, kao i više od 40 čestica mošti svetitelja koje imaju veliku moć
Duhovna priprema, skromnost i tišina ključni su za potpuno doživljavanje blagoslova, dok poštovanje uputstava čuva ovu svetinju neprocenjive vrednosti.
Na predprazništvo Preobraženja, vernici su se okupili u Sabornom hramu Svetog Georgija, gde je vladika kruševački David služio svečanu liturgiju pored ove relikvije iz Rusije.
Vernici širom srpskih zemalja danas sa pobožnošću proslavljaju ovu dvojicu ugodnika Božjih koji su ostavili dubok trag u srpskoj duhovnosti, čija čudotvorna isceljenja svedoče veru Hristovu i podsećaju nas da molitve otvaraju put ka spasenju.
Govoreći na 44. konferenciji Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), koja se trenutno održava u Rimu, Lav je istakao da Katolička crkva podržava ''sve inicijative da se okonča skandal gladi u svetu".
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Manastir Tumane postao je duhovno središte koje svake godine, u nedelju nakon Spasovdana, okuplja narod iz Srbije i rasejanja. Uoči presvlačenja moštiju čudotvorca i osvećenja novog konaka, ovo sveto mesto pretvorilo se u svetionik nade, utehe i vere.
Ovaj duhovni običaj ustanovili su ruski monasi u manastiru Tumane još pre Drugog svetskog rata, a obnovljen je 2017. godine dolaskom novog bratstva. Od tada, nedelja po Spasovdanu tradicionalno okuplja mnoštvo vernika.
Monasi Manastira Tumane svakodnevno čitaju posebne molitve za telesno i duhovno zdravlje vernika. Molitva u sabornosti donela je mnoga čudesa, a otac Stefan otkriva kako pravilno učestvovati u molitvi i koristiti osvećene predmete za blagoslov.
Dragana Jukić otkriva da njen kum nije mogao da pomera noge i da se milošću tumanskog sveca dogodilo čudo, koje svedoči o snazi vere i Božjeg blagoslova.
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Od trenutka krštenja pa sve do poslednjeg dana, reči Simvola vere prate čoveka na njegovom duhovnom putu, podsećajući ga na najdublje istine vere i obećanje večnog života u Carstvu nebeskom.