KAKO OSTATI MIRAN KADA ŽIVOT POSTANE HAOTIČAN: Duhovni kompas za svakodnevnicu koji svako može primeniti
Ajeti 43:85 89 otkrivaju kako oprost, dobra dela i vera u Božiju pravdu mogu promeniti vaš pogled na svet.
                                Sveti Teofan Zatvornik nas 10. subote posle Pedesetnice u svojoj knjizi podseća da hrišćanstvo nije samo skup pravila i poredaka, već put unutrašnjeg preobražaja. Jesmo li istinski hrišćani u duhu ili samo po imenu?
Gospod je naložio da daju didrahme koje su od njih tražili (Mt. 17, 27). I sve ostale, crkvene i građanske poretke on je ispunjavao, te je i apostole tome naučio. Apostoli su, zatim, taj zakon predali svim hrišćanima. Samo se duh novog života primao. Spoljašnje je sve ostalo kao što je i bilo, osim onoga što je očigledno bilo protivno volji Božijoj, tj. učešće u idolskim žrtvama i slično.
Zatim je hrišćanstvo stupilo na površinu sa svojim poretkom života i njime istisnulo sve staro. Iz toga bi se moglo zaključiti da će hrišćanskom duhu biti lakše da se razvija i jača. Tako je i bilo, no ne kod svih. Upoznavši se sa spoljašnjim hrišćanskim poretkom života, veći deo ljudi je pri njemu i ostao, ne starajući se o njegovom duhu.
Od sveg mnoštva hrišćana malo ko će se pokazati hrišćaninom u duhu. A šta je sa ostalima? Imaju ime kao da su živi, a mrtvi su. Kada su apostoli propovedali Jevanđelje, njihova reč je izabirala udeo Božiji iz celokupnog neznabožačkog sveta.
Sada Gospod, putem iste reči, bira svoj udeo iz sredine hrišćanskog sveta. Neka onaj koji čita razume, i neka se potrudi da uistinu sazna da li pripada udelu Gospodnjem. Ako za to ne nađe osvedočenje, neka se pobrine da postane „svojina“ Božija. Jer, jedino je u tome spasenje.
U sredu sedme sedmice po Vaskrsu čitamo važnu pouku jednog od najdubljih duhovnih učitelja pravoslavlja — o tamnoj noći duše, dolasku Gospoda i prepoznavanju Hrista u sopstvenom stradanju
U vremenu kompromisa i površne duhovnosti,ruski svetitelj opominje da bez prave vere – Hristove, jedinosušne sa Ocem – nema Crkve, nema hrišćanstva. Njegova poruka za šestu nedelju po Vaskrsu odzvanja snagom večne istine.
U svojoj knjizi za 33. petak po Pedesetnici, Sveti Teofan Zatvornik piše o tome kako samo kontinuirani trud na usavršavanju vrlina vodi ka stvarnom poznanju Gospoda, upozoravajući da vera bez dela ostaje slepa.
Jedan od najdubljih pravoslavnih mislilaca, u svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“ daje odgovor na pitanje kako živeti u svetu punom nepravde, mržnje i zlobe – i ostati miran, pa čak i srećan.
Shi-iguman manastira Sanaksar učio je da najdublji mir dolazi onda kada se čovek probudi sa molitvom na usnama.
Dok stotine vernika mole ispred suda i monasi hrabro odbijaju da predaju manastire, ukrajinska vlast pokušava da uguši kanonsko pravoslavlje i slobodu vernika, izazivajući alarm u pravoslavnom svetu.
Odluka Grčke pošte da zatvori filijalu na Atosu izazvala je burne reakcije među monasima, za koje pošta nije obična služba, već duhovna veza sa svetom kroz koju putuju blagoslovi, ikone i pisma vernika.
Ma koliko čovek verovao, smrt je teška za svakoga i izaziva veliku tugu.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Ma koliko čovek verovao, smrt je teška za svakoga i izaziva veliku tugu.
Đavo ne može stvoriti ništa novo, ali može iskriviti dobro koje je Bog stvorio.
Starinski recept iz vremena kada domaćice pravile đakonije isključivo od prirodnih sastojaka – kremasti sir, mirisna mirođija i nežna šargarepa spajaju se u predjelo koje oduševljava i oči i nepca, idealno za porodicu i goste.