U svetlosti molitve i krstnog znaka, ovi sveci iscelili su povređeno oko neznabožačkog sveštenika, a čudo je bilo toliko veliko da su i otac i sin primili hrišćanstvo i ubrzo postradali za Hrista, primivši krunu mučeništva u ognju.
Sveti mučenici Flor i Lavr, braća po telu, duhu i zanatu, svojim životom i stradanjem postali su svetionici vere u Hrista. Ova sveta braća, kamenoresci po zanatu, živela su u Iliriji, gde ih je, kako predanje kazuje, zadesilo da rade na izgradnji hrama posvećenog idolima.
U tom teškom vremenu, kada je vera bila iskušavana na svakom koraku, dogodilo se čudo koje je promenilo tok života mnogih. Prilikom rada, deo kamena odskočio je i povredio oko sina sveštenika neznabožačkog, Memertina, koji je nadgledao izgradnju.
U trenutku bola i očaja, Memertin se obrušio na svetu braću, ali oni, vođeni verom u živoga Boga, obećaše mu da će, ako poveruje u Hrista, njegov sin biti izlečen. U svetlosti njihove molitve i krstnog znaka, dečakovo oko je bilo isceljeno, a čudo je bilo toliko veliko da su i Memertin i njegov sin primili hrišćanstvo i ubrzo postradali za Hrista, primivši krunu mučeništva u ognju.
SPC
Ikona Svetih mučenika Flora i Lavra
Flor i Lavr, ispunjeni božanskom ljubavlju i silom vere, završili su izgradnju hrama. Međutim, umesto da ga posvete idolima, oni su ga osvetili imenom Gospoda Isusa Hrista. Noću, u molitvi i bdijenju, pozvali su sve hrišćane, svedočeći tako veru koju su nosili u srcu.
Verni u Iliriji, koji su pohrlili da učestvuju u ovom svetom činu, uskoro su postali žrtve progona. Mnogi su stradali u ognju zbog svoje vere, dok su Flora i Lavra uhvatili i bacili žive u bunar, koji su zatim zasušili zemljom. Njihove mošti, međutim, nisu bile zaboravljene; kasnije su pronađene i prenete u Carigrad, gde su nastavile da šire miris svetosti i svedočanstvo o veri u Hrista.
Vernici širom srpskih zemalja danas se okupljaju u hramovima, pale sveće i uzdižu molitve, sa željom da im hrabrost i ljubav Svetih Flora i Lavra bude zvezda vodilja na putu ka Carstvu nebeskom.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Svetica koju danas proslavljamo podseća nas da, bez obzira na iskušenja i nepravde koje nas mogu snaći u životu, vera u Gospoda i postojanost u molitvi uvek donose duhovnu pobedu.
Jedna od najpoštovanijih pravoslavnih ikona, koja se slavi 7. februara, vekovima svedoči o milosti Majke Božje, a priče o njenoj čudotvornoj moći ne prestaju da inspirišu verne.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.