JAJUŠA - HRSKAVO JELO IZ RERNE SA UKUSOM DETINJSTVA: Starinski recept iz planinskih sela Balkana
Obrok koji spaja ukuse detinjstva i pravoslavnu tradiciju, savršen za Bele nedelje kada su jaja i mlečni proizvodi dozvoljeni pre Velikog posta.
U svojoj knjizi za 11. petak po Pedesetnici, Sveti Teofan Zatvornik slikovito nas podseća kako su podvižnici koristili različite metode da održe sećanje na dolazak Suda i opominje nas da ova drevna mudrost može pomoći da ne padnemo u zapuštenost.
Stražite, jer ne znate u koji će čas doći Gospod vaš (Mt. 24,42). Kada bi se ovo shvatilo, grešnika uopšte ne bi bilo. Međutim, ne shvata se, premda svako zna da se radi o nesumnjivoj istini. Ni podvižnici, čak ni oni najstroži, nisu bili u stanju da se stalno cećaju te istine.
Stoga su se dovijali na razne načine da potkrepljuju to sećanje, kako se nikad ne bi gubilo: jedan je držao sanduk u keliji, drugi je od svojih sapodvižnika tražio da ga pitanjima podcećaju na sanduk i grob, treći je pred sobom držao slike Suda i smrti, i slično.
Smrt se ne dotiče duše i ona ne može da je shvati. Ipak, nje ne može da se ne tiče ono što dolazi odmah za smrću. Ona ne može biti bezbrižna u vezi sa tim, budući da se radi o njenom udelu za vekove vekova.
Međutim, zbog čega se ona toga ne seća? Zato sama sebe obmanjuje, misleći da to neće tako brzo doći, te da će, možda, na cpeću, dobro proći. O jadna dušo! Taj način mišljenja odmah nesumnjivo pokazuje da je duša nemarna i da popušta sebi.
Kako onda može misliti da će za nju Sud imati dobar ishod? Ne, treba uvek biti u stanju u kakvom se nalazi učenik kome predstoji ispit: bilo šta da radi, njemu ispit ne izlazi iz glave. To sećanje mu ne dozvoljava da ijednu minutu provede uzaludno, te on sve vreme posvećuje na pripremanje ispita. Kada bismo se i mi tako ocećali!
Jedan od najdubljih pravoslavnih mislilaca, u svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“ daje odgovor na pitanje kako živeti u svetu punom nepravde, mržnje i zlobe – i ostati miran, pa čak i srećan.
Šta znači gledati čistim očima i zašto ruski svetitelj poručuje da „pogled nije greh, ako srce ostane čisto“? Duboko i lekovito tumačenje Gospodnjih reči iz Jevanđelja po Mateju, za četvrtak prve nedelje po Duhovima.
Snažna poruka ruskog sveca za sredu prve nedelje po Duhovima otkriva da samo istinsko sjedinjenje vere, srca i dela vodi ka spasenju – a ne puko znanje ili spoljašnja ispravnost.
U utorak prve nedelje po Duhovima ruski svetitelj u svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“ otkriva duhovni zakon koji važi za svakog hrišćanina – zašto posle svetlosti dolaze tame i kako da ih duhovno prepoznamo.
U besedi za ponedeljak Sedmice bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća kako svetlost istine i pravde može promeniti život svakog čoveka.
Svetitelj iz južne Arabije još u 6. veku otkrio je šta nas čeka i kako vera može da sačuva slobodu u svetu stalnog nadzora.
Kroz tumačenje jevanđelske priče o cariniku i fariseju, sveštenik Sabornog hrama u Baru pozvao je verni narod da se pripremi za uzdržanje u srcu, a ne samo u spoljašnjim oblicima.
Šta stoji iza sedmice u kojoj se ukidaju uobičajeni dani posta i kako ovaj liturgijski „predah“ zapravo priprema čoveka za najzahtevniji duhovni period u godini.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Šta stoji iza sedmice u kojoj se ukidaju uobičajeni dani posta i kako ovaj liturgijski „predah“ zapravo priprema čoveka za najzahtevniji duhovni period u godini.
Crkva uči da se sa strastima ne treba miriti, već ih lečiti pokajanjem, molitvom i duhovnim podvigom, jer strasti pomračuju um, slabe volju i razaraju unutrašnji mir.
Bez Boga nema istinske pomoći, ističe arhimandrit Stefan.