Religijski lideri i različiti eksperti slažu se da praznoverja oko petka 13. nemaju čvrste temelje. Strah od ovog dana često odražava ljudsku sklonost ka iracionalnom razmišljanju i nedostatku prave vere.
Petak 13. — dan koji kod mnogih budi osećaj nervoze i nesigurnosti, dok sujeverni pojedinci često biraju da se klone svega što bi moglo da im donese nedaću u ovom navodno nesrećnom danu. Međutim, da li je petak 13. zaista dan posut nesrećom ili je to samo proizvod ljudskog straha i praznoverja?
Strah od petka 13., poznat kao paraskevidekatriafobija, pogađa između 17 i 21 miliona ljudi širom sveta. Ekonomski gubici na ovaj dan procenjuju se na oko 800 miliona dolara. Ova fobija povezana je sa brojnim teorijama, među kojima je najčešće citirana ona koja broj 13 smatra nesrećnim, jer je Isus Hristos na Tajnoj večeri imao 13 gostiju, a Juda, 13. gost, izdao Hrista.
Antropolog Lidija Vujačić ističe da verovanje u nesreću petka 13. nema čvrstu osnovu u stvarnosti.
- Ovo je samo jedan od mnogih primera kako su ljudski um i praznoverje često vodili do iracionalnih ponašanja. Isto kao što su u prošlosti ljudi objašnjavali prirodne pojave kroz mitove, tako i danas postoje moderni oblici sujevjerja koji se prilagođavaju savremenom načinu života. Savremeni pojedinac, iako moćan i slobodan, često je zarobljen u novom sistemu vrednosti, suočen sa ličnim i kolektivnim krizama. Ova situacija često dovodi do stvaranja i održavanja praznoverja - ističe Lidija Vujačić.
Prema rečima sveštenika Predraga Šćepanovića, paroha tološkog i direktora radija Svetigora, nijedan dan nije baksuzan.
- Svi dani su Bogom blagosloveni i u svim danima treba i može da se čini dobro i širi hrišćanska ljubav. Petak 13. nikako nije baksuzan, jer je i taj dan stvoren od Boga - naglašava otac Predrag i dodaje:
- Praznoverje i sujeverje su pokazatelj nepostojanja prave vere u Boga i crkvu Božiju. Praznoverje koje petak 13. smatra nesrećnim danom nastalo je iz dokolice, a njegove tvorce često motiviše želja da sudbinu postave na mesto prave vere. Tim sujeverjem se često pokušava izbeći odgovornost za loše postupke, jer, eto, petak 13. je po njihovom mišljenju nesretan dan. Čovek mora da bude odgovoran za svoje postupke, a nikako za loše posledice svojih dela ne može biti kriv petak 13, crna mačka, ili nešto slično - zaključuje protojerej Predrag Šćepanović, prenosi “Dan”.
Sociolog Srđan Vukadinović dodaje da stepen obrazovanja igra ključnu ulogu u suzbijanju sujeverja.
- Obrazovaniji pojedinci skloniji su razmatranju činjenica, a ne verovanjima koja su duboko ukorenjena u prošlosti. Strah od petka 13. često je povezan sa lošim standardom i generalnim osećajem nesigurnosti u društvu - objašnjava Vukadinović.
Printscreen/Youtube/Organizacija KOD
Psiholog Radmila Stupar Đurišić
Psiholog Radmila Stupar Đurišić ukazuje na istorijsku manipulaciju strahovima kao sredstvu kontrole.
- Petak 13. je samo jedan od mnogih strahova koje su neukim masama nametali vladari kako bi lakše manipulisali. Danas, Holivud igra značajnu ulogu u održavanju i podsticanju tih strahova kroz filmove i medije - kaže Stupar Đurišić. Ona dodaje da se strah od petka 13. može uporediti sa drugim oblicima praznoverja, gde ljudi često traže uzroke za svoje nesreće van sebe, jer je lakše kriviti neki dan ili fenomen nego prepoznati sopstvenu odgovornost.
U svetlu pravoslavne teologije i vere, petak 13. može se posmatrati kao običan dan koji, poput svakog drugog, pruža priliku za činjenje dobra i širenje ljubavi. Praznoverja i sujeverje samo su odrazi ljudske sklonosti ka traženju smisla i kontrole u svetu koji često deluje nepredvidivo. Kao što pravoslavna vera uči, svaki dan je dar od Boga i pruža priliku za lični i duhovni rast. U tom duhu, možemo nastojati da prevaziđemo praznoverja i strahove, prihvatajući svaki dan kao priliku za božansko blagostanje i dobročinstvo.
Iako su naši stari znali prigodne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji sledi čim pređu prag slavske kuće.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Crkva jasno poručuje da praznoverje nije deo istinske vere. Otkrijte zašto pravoslavni pogled na "nesrećne" dane poziva na odgovornost i veru, a ne na strah i sujeverje.
Dok mnogi sakupljaju lekovite trave i prate narodne običaje, Crkva podseća da vera nije ritual, već dela ljubavi i život po Jevanđelju – istinsko osveženje duše dolazi kroz molitvu i pokajanje, a ne kroz praznoverje.
Dan posvećen ovoj svetiteljki, zaštitnici vernika, treba provesti u miru i molitvi. Crkva nas podseća da izbegnemo praznoverje i dočekamo praznik u čistoj veri.
Jedan od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka isticao je da prava zaštita novorođenčeta dolazi kroz Molitvu znamenja, osveštanu vodu i sveti čin krštenja, a ne kroz praznoverje i narodne običaje.
Iako su naši stari znali prigodne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji sledi čim pređu prag slavske kuće.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.