DA LI POKOJNIKOVE STVARI MOGU DA SE ZADRŽE I ŠTA SA NJIMA POSLE SMRTI BLIŽNJIH: Sveštenik dao jasan odgovor na pitanje koje muči većinu vernika
Nema tu mesta pričama da se nešto tu ne sme dirati 40 dana, to su klasične bapske priče, kaže sveštenik.
Crkva jasno poručuje da praznoverje nije deo istinske vere. Otkrijte zašto pravoslavni pogled na "nesrećne" dane poziva na odgovornost i veru, a ne na strah i sujeverje.
U pravoslavnoj tradiciji svakodnevni život se posmatra kroz prizmu Božijeg blagoslova, u kojoj nije mesto sujeverju i praznoverju. Crkva uči da su svi dani dar od Boga, te da u svakom trenutku treba nastojati širiti ljubav, dobrotu i veru. U tom kontekstu, pojam "petak 13." kao "nesrećan dan" stran je hrišćanskom učenju. Za verujuće, svaki dan je prilika da se učini dobro i približi Bogu, jer vera u Njega preuzima sve, pa i najdublje ljudske strahove od "loših" dana.
Prema rečima sveštenika Predraga Šćepanovića, paroha tološkog i direktora radija Svetigora, nijedan dan nije nesrećan.
- Svi dani su Bogom blagosloveni i u svim danima treba i može da se čini dobro i širi hrišćanska ljubav. Petak 13. nikako nije nesrećan dan, jer je i taj dan stvoren od Boga - naglašava otac Predrag i dodaje:
- Praznoverje i sujeverje su pokazatelj nepostojanja prave vere u Boga i Božiju Crkvu. Praznoverje koje petak 13. smatra nesrećnim danom nastalo je iz dokolice, a njegove tvorce često motiviše želja da sudbinu postave na mesto prave vere. Tim sujeverjem se često pokušava izbeći odgovornost za loše postupke, jer, eto, petak 13. je po njihovom mišljenju nesrećan dan. Čovek mora da bude odgovoran za svoje postupke, a nikako za loše posledice svojih dela ne može biti kriv petak 13, crna mačka, ili nešto slično - zaključuje protojerej Predrag Šćepanović, prenosi “Dan”.
U pravoslavnoj veri, svakodnevni izazovi i nesreće nisu proizvod magije ili postojanja nečeg "lošeg" u određenim danima, već su poziv na dublje razumevanje vlastite odgovornosti i unutrašnje borbe. Pravoslavna vera nas uči da se ne predajemo strahu i sujeverju, već da verujemo u Božiju providnost koja nas vodi kroz sve životne turbulencije.
Nema tu mesta pričama da se nešto tu ne sme dirati 40 dana, to su klasične bapske priče, kaže sveštenik. Sveštenici i monasi Srpske pravoslavne crkve moraju da nose bradu, za razliku od katoličkih sveštenika, i ona predstavlja neodvojivi deo njihovog identiteta. Pozivajući se na Simvol vere i reči svetih otaca, blaženopočivši episkop Srpske pravoslavne crkve objasnio je zašto je Crkva neodvojivi deo pravoslavne vere. Napadi na pravoslavne hrišćane i uništavanje svetinja postali svakodnevnica nakon pada vlade u Siriji.

DA LI POKOJNIKOVE STVARI MOGU DA SE ZADRŽE I ŠTA SA NJIMA POSLE SMRTI BLIŽNJIH: Sveštenik dao jasan odgovor na pitanje koje muči većinu vernika
ZAŠTO PRAVOSLAVNI SVEŠTENICI NOSE BRADE, A NEKI DRUGI NE: Iza svega stoji jaka simbolika
DA LI JE MOGUĆE VEROVATI U BOGA, ALI NE I U CRKVU? Vladika Atanasije dao je kratak i jasan odgovor zbog kojeg će se mnogi zamisliti
DŽIHADISTI UPALI U PRAVOSLAVNU CRKVU I UNIŠTILI JE: Situacija u Siriji sve gora za hrišćane, upućen apel za pomoć (VIDEO)
Priča o ovom datumu često se vezuje za Tajnu večeru i Judinu izdaju, ali profesor Moskovske duhovne akademije, Aleksej Iljič Osipov, upozorava da strah od „loših znakova“ može čoveka odvesti u zabludu.
Religijski lideri i različiti eksperti slažu se da praznoverja oko petka 13. nemaju čvrste temelje. Strah od ovog dana često odražava ljudsku sklonost ka iracionalnom razmišljanju i nedostatku prave vere.
Dok mnogi sakupljaju lekovite trave i prate narodne običaje, Crkva podseća da vera nije ritual, već dela ljubavi i život po Jevanđelju – istinsko osveženje duše dolazi kroz molitvu i pokajanje, a ne kroz praznoverje.
Ukoliko verujete u njihovu moć, bitno je da znate šta oni predstavljaju i kako Crkva gleda na to, a onda možete doneti odluku da li su za vas i vaš dom ili ipak ne.
U pravoslavnoj tradiciji, post je vekovima čuvan kao dragoceno sredstvo očišćenja.
Mnogi veruju da se ovim rečima zapravo priziva spokoj za telo koje se vraća zemlji, iz koje je i postalo, ali to nije tako.
U besedi za sredu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na čudesno javljanje koje je ujedinilo hrišćane i nevernike pred Julijanom Odstupnikom.
Umesto da se fokusiramo na trenutke užitka, prava snaga zajedničkog života leži u nečem drugom - svakodnevnom trudu koji gradi istinsku radost.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Umesto da se fokusiramo na trenutke užitka, prava snaga zajedničkog života leži u nečem drugom - svakodnevnom trudu koji gradi istinsku radost.
Darija je toliko bi istrajna u mukama, da su i neznabošci vikali: "Darija je boginja!"
Spoljna obaveštajna služba Rusije saopštava da patrijarh carigradski pokušava da utiče na izbor naslednika upokojenog patrijarha gruzijskog.