Jedan od najcenjenijih duhovnika i najvećih teologa pravoslavlja pružio je jedinstveno tumačenje, otkrivajući duboku simboliku i poruku o milosti, ljubavi i spasenju koja i danas odjekuje među vernicima.
Vladika Nikolaj Velimirović, jedan od najvećih teologa i duhovnika pravoslavnog sveta, dubinski je analizirao sedam rečenica koje je Gospod Isus Hristos izgovorio na krstu, ukazujući na njihovo bogoslovsko i spasonosno značenje. Ove reči, izgovorene u trenutku najveće patnje, nose u sebi duboku poruku Božanske ljubavi, milosrđa, ali i trpljenja za ceo ljudski rod.
SPC/Eparhija žička
Vladika Nikolaj Velimirović
Prva rečenica koju je Hristos izgovorio bila je: „Oče, oprosti im, jer ne znaju šta čine“ (Luka 23:34). Vladika Nikolaj tumači ove reči kao izraz Hristovog neizmernog milosrđa. Iako je bio u mukama, On se molio za one koji su Ga razapeli, pokazujući im praštanje jer nisu svesni dubine svog greha. Zlo, kaže vladika, nikada ne zna šta radi, jer ubijajući Pravednog, zapravo ubija sebe i podiže slavu onoga koga proganja.
Druga Hristova rečenica: „Zaista ti kažem: danas ćeš biti sa mnom u raju“ (Luka 23:43), upućena je pokajanom razbojniku. Vladika Nikolaj ukazuje na to da ove reči pružaju utehu svim grešnicima. Bog u svojoj beskrajnoj milosti prihvata i najmanju iskru pokajanja, čak i u poslednjim trenucima života. I na krstu, u svom smrtnom času, Hristos spasava duše.
Treća rečenica, upućena Njegovoj Majci i učeniku Jovanu: „Ženo, evo ti sina; sine, evo ti majke“ (Jovan 19:26-27), otkriva Hristovu brigu za one koje voli, čak i u najtežim trenucima. Vladika Nikolaj ističe da je Isus, izvršavajući zapovest o poštovanju roditelja, pokazao uzvišeni primer kako svako treba da brine o svojoj porodici, čak i u času smrti.
Schutterstock
Ikona Raspeće Hristovo
Četvrta rečenica: „Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?“ (Matej 27:46), prikazuje, kako kaže vladika, istovremeno Hristovu ljudsku patnju i duboku tajnu Njegovog božanstva. Ove reči, premda naizgled izražavaju napuštenost, nose poruku da je Hristos, kao savršeni čovek, morao da oseti punu težinu ljudske patnje, ali je ostao nepokolebljivo Božiji.
Peta rečenica, „Žedan sam“ (Jovan 19:28), izražava fizičku žeđ Hrista, ali, kako tumači vladika Nikolaj, i žeđ za ljubavlju ljudskom. Hristos ne žeđa samo za vodom, već za dušama koje treba da Ga prepoznaju i da se spasu.
Šesta rečenica, „Oče, u ruke Tvoje predajem duh svoj“ (Luka 23:46), pokazuje Hristovu potpunu predanost volji Oca. Ovim rečima, Hristos potvrđuje svoje Božansko poreklo i istovremeno odbacuje svaku zabludu o metempsihozi, pokazujući gde zaista odlazi duša pravednika – u ruke Oca Nebeskoga.
Schutterstock
Prikaz Raspeća Hristovog
Sedma i poslednja rečenica: „Svršeno je“ (Jovan 19:30), ne označava kraj Hristovog života, već završetak misije spasenja čovečanstva. Vladika Nikolaj objašnjava da su ovim rečima okončane muke, ali da život tek počinje – Hristos je trijumfovao nad smrću i donosi Vaskrsenje i večnu slavu.
Svaka od ovih rečenica nosi beskrajnu dubinu i poziva nas na razmišljanje o Hristovom delu spasenja i ljubavi prema ljudima. Vladika Nikolaj, sa svojom neiscrpnom mudrošću, pokazuje nam put ka razumevanju i prihvatanju Božije milosti, pozivajući nas da živimo u svetlosti Hristovog krsta i vaskrsenja.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospојinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela, pozvavši narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Iako se kroz istoriju mnogo spekulisalo o poslednjim danima, ljudska mudrost ostaje nemoćna pred tajnom kraja sveta. Sveti Nikolaj Žički dao je dublji uvid, objašnjavajući zašto jedino božansko otkrivenje može pružiti odgovor na ovo drevno pitanje, i poziva nas da pronađemo mir kroz reči Gospoda Isusa Hrista.
U besedi za 8. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako deluju lažni učitelji koji pod plaštom istine šire jeresi i odvode narod od Gospoda.
U svojoj besedi za 7. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da je vera najčvršći bedem protiv svakog duhovnog napada i da se ona, kao i ljubav, potvrđuje kroz stradanje.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
U besedi vladike Nikolaja Velimirovića o proroku Isaiji otkrivaju se dramatične vizije, proročanstva koja su se obistinila i život položen za nepokolebljivo svedočenje istine.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Victoria de la Kruz, španska monahinja i misonarka, decenijama je rizikovala svoj život u posleratnom Japanu, spasavajući devojčice i žene iz kandži trgovine ljudima.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.