Jedan od najcenjenijih duhovnika i najvećih teologa pravoslavlja pružio je jedinstveno tumačenje, otkrivajući duboku simboliku i poruku o milosti, ljubavi i spasenju koja i danas odjekuje među vernicima.
Vladika Nikolaj Velimirović, jedan od najvećih teologa i duhovnika pravoslavnog sveta, dubinski je analizirao sedam rečenica koje je Gospod Isus Hristos izgovorio na krstu, ukazujući na njihovo bogoslovsko i spasonosno značenje. Ove reči, izgovorene u trenutku najveće patnje, nose u sebi duboku poruku Božanske ljubavi, milosrđa, ali i trpljenja za ceo ljudski rod.
SPC/Eparhija žička
Vladika Nikolaj Velimirović
Prva rečenica koju je Hristos izgovorio bila je: „Oče, oprosti im, jer ne znaju šta čine“ (Luka 23:34). Vladika Nikolaj tumači ove reči kao izraz Hristovog neizmernog milosrđa. Iako je bio u mukama, On se molio za one koji su Ga razapeli, pokazujući im praštanje jer nisu svesni dubine svog greha. Zlo, kaže vladika, nikada ne zna šta radi, jer ubijajući Pravednog, zapravo ubija sebe i podiže slavu onoga koga proganja.
Druga Hristova rečenica: „Zaista ti kažem: danas ćeš biti sa mnom u raju“ (Luka 23:43), upućena je pokajanom razbojniku. Vladika Nikolaj ukazuje na to da ove reči pružaju utehu svim grešnicima. Bog u svojoj beskrajnoj milosti prihvata i najmanju iskru pokajanja, čak i u poslednjim trenucima života. I na krstu, u svom smrtnom času, Hristos spasava duše.
Treća rečenica, upućena Njegovoj Majci i učeniku Jovanu: „Ženo, evo ti sina; sine, evo ti majke“ (Jovan 19:26-27), otkriva Hristovu brigu za one koje voli, čak i u najtežim trenucima. Vladika Nikolaj ističe da je Isus, izvršavajući zapovest o poštovanju roditelja, pokazao uzvišeni primer kako svako treba da brine o svojoj porodici, čak i u času smrti.
Schutterstock
Ikona Raspeće Hristovo
Četvrta rečenica: „Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?“ (Matej 27:46), prikazuje, kako kaže vladika, istovremeno Hristovu ljudsku patnju i duboku tajnu Njegovog božanstva. Ove reči, premda naizgled izražavaju napuštenost, nose poruku da je Hristos, kao savršeni čovek, morao da oseti punu težinu ljudske patnje, ali je ostao nepokolebljivo Božiji.
Peta rečenica, „Žedan sam“ (Jovan 19:28), izražava fizičku žeđ Hrista, ali, kako tumači vladika Nikolaj, i žeđ za ljubavlju ljudskom. Hristos ne žeđa samo za vodom, već za dušama koje treba da Ga prepoznaju i da se spasu.
Šesta rečenica, „Oče, u ruke Tvoje predajem duh svoj“ (Luka 23:46), pokazuje Hristovu potpunu predanost volji Oca. Ovim rečima, Hristos potvrđuje svoje Božansko poreklo i istovremeno odbacuje svaku zabludu o metempsihozi, pokazujući gde zaista odlazi duša pravednika – u ruke Oca Nebeskoga.
Schutterstock
Prikaz Raspeća Hristovog
Sedma i poslednja rečenica: „Svršeno je“ (Jovan 19:30), ne označava kraj Hristovog života, već završetak misije spasenja čovečanstva. Vladika Nikolaj objašnjava da su ovim rečima okončane muke, ali da život tek počinje – Hristos je trijumfovao nad smrću i donosi Vaskrsenje i večnu slavu.
Svaka od ovih rečenica nosi beskrajnu dubinu i poziva nas na razmišljanje o Hristovom delu spasenja i ljubavi prema ljudima. Vladika Nikolaj, sa svojom neiscrpnom mudrošću, pokazuje nam put ka razumevanju i prihvatanju Božije milosti, pozivajući nas da živimo u svetlosti Hristovog krsta i vaskrsenja.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Iako se kroz istoriju mnogo spekulisalo o poslednjim danima, ljudska mudrost ostaje nemoćna pred tajnom kraja sveta. Sveti Nikolaj Žički dao je dublji uvid, objašnjavajući zašto jedino božansko otkrivenje može pružiti odgovor na ovo drevno pitanje, i poziva nas da pronađemo mir kroz reči Gospoda Isusa Hrista.
U besedi za 23. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako svaki čovek, roditelj, trgovac ili radnik može postati svet u svakodnevici i živeti prema pozivu vere.
U besedi za 22. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da lepota Crkve i verne duše ne dolazi spolja, već iz mesta gde Hristos prebiva — iz unutrašnje svetlosti koja ne prolazi i koja dušu čini carevim detetom.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.