Iako se kroz istoriju mnogo spekulisalo o poslednjim danima, ljudska mudrost ostaje nemoćna pred tajnom kraja sveta. Sveti Nikolaj Žički dao je dublji uvid, objašnjavajući zašto jedino božansko otkrivenje može pružiti odgovor na ovo drevno pitanje, i poziva nas da pronađemo mir kroz reči Gospoda Isusa Hrista.
Od postanka sveta, ljudski um ne prestaje da istražuje pitanje o kraju sveta — tajanstveni trenutak kada se vreme i prostor povlače, a večnost se nameće. Ovo pitanje oduvek budi strahopoštovanje, fascinira i poziva na dublje razmišljanje. Za one koji mu pristupaju bez smirenosti vere, to pitanje postaje vrelo straha i nesigurnosti, dok za druge, one koji ga proučavaju u svetlu Svetog pisma, ono je podsetnik na prolaznost svega stvorenog i na potrebu za duhovnom budnošću.
Danas, kao i pre mnogo vekova, pitanje smaka sveta privlači pažnju ljudi, ali i prožima svet kroz umetnost, književnost i svakodnevne razgovore. Međutim, jedan od najdubljih i najpreciznijih odgovora na to pitanje ponudio je Sveti Vladika Nikolaj Velimirović. Njegova reč ne samo da umiruje srce, već ga vodi ka pravoj istini:
Shutterstock
Mozaik Svetog Nikolaja Velimirovića
- Ko od nas može preći svoje granice i doći do kraja vremena, videti konačne događaje i obavestiti nas sve govoreći: ‘Tako će i tako biti na kraju vremena. Ovo će se desiti svetu i ovo će se desiti vama, ljudi’? Nijedan. Zaista, niko od svih ljudi koji žive. Osim ako nije postojao neko ko bi mogao da nas ubedi da je ušao u um Stvoritelja sveta i čovečanstva, da je znao ceo plan stvaranja, da je bio živ pre početka sveta i da je imao jasan pogled na kraj vremena i događaja koji će obeležiti ovaj kraj - govorio je vladika Nikolaj.
Vladika nas upozorava da nijedna ljudska mudrost, ma koliko duboka i obrazložena, ne može prodrijeti u tajne večnosti. Samo kroz božansko otkrivenje proroci su govorili o tome šta će se na kraju desiti, ne da bi zadovoljili ljudsku radoznalost, već da bi nas opomenuli da razmislimo o „strašnim stvarima koje nas čekaju,” umesto da se zavaravamo prolaznim ovozemaljskim prividima.
Shutterstock
Spomenik Svetom vladici Nikolaju Velimiroviću u Manastiru Soko
Njegove reči nas podsećaju da niko osim Hrista nije „video ceo svet od početka do kraja,” niti je imao proročku viziju koja prevazilazi vreme i prostor.
- Jedan jedini nam je jasno i jasno govorio o svemu što će se desiti na kraju vremena: Gospod Isus Hristos - govorio je Vladika Nikolaj rečima prožetim božanskom mudrošću, koje daleko nadilaze svaki ljudski pokušaj da se dosegne tajna kraja, jer samo On, kao Sin Božiji, u sebi nosi tajnu postanja i kraja.
Dok mnogi traže odgovore u spekulacijama i pretnjama, vladika Nikolaj nas poziva da s mirom u srcu verujemo samo Onome koji je „jasno govorio” i čije su reči zasijale kao svetlost za sve koji tragaju za pravdom, mirom i istinom. Samo kroz Hrista možemo dokučiti pravi smisao svega stvorenog i ući u večnost ne sa strahom, već sa radosnim iščekivanjem.
Naučnici su otkrili izuzetno retku biljku iz pećine severno od Jerusalima, staru ceo milenijum. Iako još nije donela ni cvet ni plod, njena lekovita svojstva već otkrivaju neprocenjivo blago drevnih vremena i Božijeg promisla.
Iako su mnogi u potrazi za zemaljskom slavom, da im imena budu upisana u istoriji, to je tek senka onoga što je pravi cilj – besmrtno sećanje u životu večnom.
U trenucima kada je božanska ljubav nadjačala ljudsku slabost, Sin Božji je zaplakao zbog sveta. Ove retke scene pokazuju dubinu Njegovog saosećanja prema ljudskom bolu i patnji.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu, patrijarh Porfirije i Edvard Ferguson razgovarali su o ulozi Crkve u izgradnji mira, obnovi Međureligijskog veća u BiH i duhovnim vezama Srpske i Anglikanske crkve koje je negovao i Sveti vladika Nikolaj.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
U Palati Srbija sabrali su se ugledni teolozi i istoričari iz Srbije i Rusije kako bi govorili o neprolaznom značaju Svetog vladike Nikolaja za našu veru, narod i identitet — od bogomoljačkog pokreta do današnje srpske teologije.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.