Iako se kroz istoriju mnogo spekulisalo o poslednjim danima, ljudska mudrost ostaje nemoćna pred tajnom kraja sveta. Sveti Nikolaj Žički dao je dublji uvid, objašnjavajući zašto jedino božansko otkrivenje može pružiti odgovor na ovo drevno pitanje, i poziva nas da pronađemo mir kroz reči Gospoda Isusa Hrista.
Od postanka sveta, ljudski um ne prestaje da istražuje pitanje o kraju sveta — tajanstveni trenutak kada se vreme i prostor povlače, a večnost se nameće. Ovo pitanje oduvek budi strahopoštovanje, fascinira i poziva na dublje razmišljanje. Za one koji mu pristupaju bez smirenosti vere, to pitanje postaje vrelo straha i nesigurnosti, dok za druge, one koji ga proučavaju u svetlu Svetog pisma, ono je podsetnik na prolaznost svega stvorenog i na potrebu za duhovnom budnošću.
Danas, kao i pre mnogo vekova, pitanje smaka sveta privlači pažnju ljudi, ali i prožima svet kroz umetnost, književnost i svakodnevne razgovore. Međutim, jedan od najdubljih i najpreciznijih odgovora na to pitanje ponudio je Sveti Vladika Nikolaj Velimirović. Njegova reč ne samo da umiruje srce, već ga vodi ka pravoj istini:
Shutterstock
Mozaik Svetog Nikolaja Velimirovića
- Ko od nas može preći svoje granice i doći do kraja vremena, videti konačne događaje i obavestiti nas sve govoreći: ‘Tako će i tako biti na kraju vremena. Ovo će se desiti svetu i ovo će se desiti vama, ljudi’? Nijedan. Zaista, niko od svih ljudi koji žive. Osim ako nije postojao neko ko bi mogao da nas ubedi da je ušao u um Stvoritelja sveta i čovečanstva, da je znao ceo plan stvaranja, da je bio živ pre početka sveta i da je imao jasan pogled na kraj vremena i događaja koji će obeležiti ovaj kraj - govorio je vladika Nikolaj.
Vladika nas upozorava da nijedna ljudska mudrost, ma koliko duboka i obrazložena, ne može prodrijeti u tajne večnosti. Samo kroz božansko otkrivenje proroci su govorili o tome šta će se na kraju desiti, ne da bi zadovoljili ljudsku radoznalost, već da bi nas opomenuli da razmislimo o „strašnim stvarima koje nas čekaju,” umesto da se zavaravamo prolaznim ovozemaljskim prividima.
Shutterstock
Spomenik Svetom vladici Nikolaju Velimiroviću u Manastiru Soko
Njegove reči nas podsećaju da niko osim Hrista nije „video ceo svet od početka do kraja,” niti je imao proročku viziju koja prevazilazi vreme i prostor.
- Jedan jedini nam je jasno i jasno govorio o svemu što će se desiti na kraju vremena: Gospod Isus Hristos - govorio je Vladika Nikolaj rečima prožetim božanskom mudrošću, koje daleko nadilaze svaki ljudski pokušaj da se dosegne tajna kraja, jer samo On, kao Sin Božiji, u sebi nosi tajnu postanja i kraja.
Dok mnogi traže odgovore u spekulacijama i pretnjama, vladika Nikolaj nas poziva da s mirom u srcu verujemo samo Onome koji je „jasno govorio” i čije su reči zasijale kao svetlost za sve koji tragaju za pravdom, mirom i istinom. Samo kroz Hrista možemo dokučiti pravi smisao svega stvorenog i ući u večnost ne sa strahom, već sa radosnim iščekivanjem.
Naučnici su otkrili izuzetno retku biljku iz pećine severno od Jerusalima, staru ceo milenijum. Iako još nije donela ni cvet ni plod, njena lekovita svojstva već otkrivaju neprocenjivo blago drevnih vremena i Božijeg promisla.
Iako su mnogi u potrazi za zemaljskom slavom, da im imena budu upisana u istoriji, to je tek senka onoga što je pravi cilj – besmrtno sećanje u životu večnom.
U trenucima kada je božanska ljubav nadjačala ljudsku slabost, Sin Božji je zaplakao zbog sveta. Ove retke scene pokazuju dubinu Njegovog saosećanja prema ljudskom bolu i patnji.
U besedi za 24. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da istinsko oslobođenje nije u delima, već u milosti koja nas vodi iz tame u Carstvo Božje
Savet arhimandrita Kleope svaki vernik može primeniti odmah, kako bi život postao radostan, a u njemu da se vera ne uči samo rečima, već kroz dela i predanost.
Dobrija Radović, pesnik i potomak znamenite moračke porodice, upokojio se na praznik Svetog Arhangela Mihaila, ostavljajući za sobom sećanje koje ostaje među zavičajnim stazama njegovog roda.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu, patrijarh Porfirije i Edvard Ferguson razgovarali su o ulozi Crkve u izgradnji mira, obnovi Međureligijskog veća u BiH i duhovnim vezama Srpske i Anglikanske crkve koje je negovao i Sveti vladika Nikolaj.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
U Palati Srbija sabrali su se ugledni teolozi i istoričari iz Srbije i Rusije kako bi govorili o neprolaznom značaju Svetog vladike Nikolaja za našu veru, narod i identitet — od bogomoljačkog pokreta do današnje srpske teologije.
U besedi za 24. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da istinsko oslobođenje nije u delima, već u milosti koja nas vodi iz tame u Carstvo Božje
Savet arhimandrita Kleope svaki vernik može primeniti odmah, kako bi život postao radostan, a u njemu da se vera ne uči samo rečima, već kroz dela i predanost.
Dobrija Radović, pesnik i potomak znamenite moračke porodice, upokojio se na praznik Svetog Arhangela Mihaila, ostavljajući za sobom sećanje koje ostaje među zavičajnim stazama njegovog roda.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.