"MUČILA ME DEPRESIJA, BIO SAM PRIKOVAN ZA KREVET I RAZMIŠLJAO O SAMOUBISTVU": Voditelj podkasta Stefan Gorenjak svedoči o spasiteljskoj moći vere (VIDEO)
Nakon godina borbe sa unutrašnjom tamom, ovaj mladić je u Svetom Pismu pronašao snagu da se kroz molitvu oslobodi svih patnji.
U trenucima najveće tame, svetlost ne dolazi spolja, već iz dubine duše koja se iskreno obrati Bogu. Stefan Gorenjak, mladi voditelj podkasta, prošao je kroz ono što mnogi u današnjem vremenu nazivaju tamnom noći duše.
Bio je zarobljen u vrtlogu depresije i anksioznosti, dve reči koje naizgled postaju sinonimi za život u modernom društvu. Međutim, za Stefana te reči nisu bile samo oznake nečega prolaznog ili apstraktnog – bile su njegov zatvor, njegova svakodnevica, njegova patnja.
- Kada sam imao 17, 18 godina, bio sam u teškom obliku depresije, anksioznosti. Bio sam paralisan za krevet. Nisam mogao da se istuširam po sedam dana. Nisam izlazio iz sobe po dve, tri nedelje. Nisam išao u školu - kaže Stefan, prisećajući se najmračnijih trenutaka svog života.
U trenutku kada mu je bilo najteže, kada nije znao kako dalje, suicidne misli počele su da ga proganjaju.
- Kada sam napunio 18 godina, rekao sam sebi: "Ako se ovo bude nastavilo još godinu dana, ja ću da izvršim samoubistvo". Nisam mogao više da trpim to šta mi se u glavi dešava.
To je bio vapaj, krik duše koja je izgubila svaku nadu. Ni lekovi, ni psihološka pomoć, ni motivacioni govornici, ni meditacije – ništa nije mu donosilo olakšanje. Ništa osim Božje promisli koja je, kao što to često biva, došla kada je najmanje očekivao.
- Bog donese prave ljude u tvoj život - kaže Stefan. Na jednom od privatnih časova nemačkog jezika, njegova profesorka mu je poklonila Bibliju. U tom trenutku, on nije mogao ni da nasluti da će upravo u Svetom pismu pronaći izlaz iz svoje tame.
Printscreen/YouTube/Gorky
Stefan Gorenjak
- Počeo sam da čitam Sveto pismo. Molio sam se Bogu, ali nisam dobijao nikakav odgovor.
Nestrpljivost i sumnja obuzele su ga, sve dok nije naišao na Isusove reči u Novom zavetu: „Tražićete me i naćićete me tek onda kada me budete tražili celim svojim srcem.“ U tom trenutku, Stefan je znao šta treba da učini.
- Zatvorio sam Bibliju, kleknuo i pomolio se celim srcem, na način kako to nikada pre nisam radio - svedoči Stefan. To nije bila obična molitva, to je bio razgovor duše sa svojim Stvoriteljem, iskren vapaj iz samog središta bića.
- Kleknuo sam, molio sam se i plakao - kaže Stefan i dodaje da se potom dogodilo čudo:
- Narednog jutra, kada sam ustao, obuzeo me je neopisiv osećaj. Nestala je svaka opsesivna misao, depresija, anksioznost. Sve je nestalo. Od tog trenutka, mene je Bog oslobodio.“
Stefanova priča nije samo svedočanstvo o čudu, već i o snazi vere, molitve i Svetog pisma. Ona nas podseća da je Bog tu, spreman da odgovori na naše molitve, ali samo kada Mu se obratimo iskrenim srcem, kada ga tražimo celim bićem. Depresija, anksioznost i misli o beznađu mogu izgledati nepobedivo, ali Stefanovo iskustvo pokazuje da nijedna tama nije preteška za Božju svetlost. Ona svetlost koja nas, kada joj se otvorimo, ne samo što nas spašava od tame, već nas obasjava večnim mirom i radošću.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Vernici svih generacija dobijaju priliku da zakorače u novi život po Hristovoj milosti - sveštenici pozivaju zainteresovane da se prijave do Velikog petka i pripreme sve što je potrebno za Svetu tajnu
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Kada su lekari izgubili svaku nadu, porodica je utehu pronašla u molitvama Svetom Luki Lekaru. U noći uoči njegovog praznika, jedan neočekivani susret doneo je vest koja je promenila sve…
U prisustvu mnoštva vernika, arhijerejskom liturgijom započela je svečanost posvećena tumanskom svetitelju, čije mošti i danas donose utehu, isceljenje i nadu mnogima.
Lekari i porodica mislili su da je došao kraj, ali su vera, molitva i delić odore svetitelja sa Svete Gore, koju je doneo arhimandrit Hrisostom, iznenada iscelili 87-godišnju gospođu Stavroulu.
Ovaj svetac prevazilazi granice ljudske prirode svojim anđeoskim životom i natprirodnim čudesima, a njegova svetost, posvećenost i duhovna snaga nastavljaju da inspirišu verne širom sveta, podsećajući nas na moć vere i ljubavi prema Gospodu.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.