PRAVOSLAVNI SVET DANAS SLAVI PREPODOBNOG DAVIDA SOLUNSKOG: Čudotvorac čije molitve su isceljivale mladiće opsednute demonima, a slepim ženama vraćale vid
Ovaj svetac prevazilazi granice ljudske prirode svojim anđeoskim životom i natprirodnim čudesima, a njegova svetost, posvećenost i duhovna snaga nastavljaju da inspirišu verne širom sveta, podsećajući nas na moć vere i ljubavi prema Gospodu.
Prepodobni David Solunski, simbol vere i čudotvorstva, ostavio je značajan trag na hrišćansku duhovnost. Rođen u Solunu, ovaj blaženi otac napustio je svetovne brige, srodnike, prijatelje i bogatstvo, te se sa ljubavlju predao služenju Gospodu. Svoj podvižnički život započeo je na bademovom drvetu blizu Soluna, sedeći na njegovim granama tri godine.
Njegov um, uvek uzdignut ka božanskim visinama, bio je ispunjen darom čudotvorstva. Mnogi su dolazili po utehu i savet, nalazeći u njegovim rečima snagu i smernice za duhovni put.
U Tesaliji je nastavio svoje podvige, gde se posvetio postu, molitvi i bdenju. Takvo uzdržanje i smirenoumlje doneli su mu veliku blagodat od Boga. Čudo koje je posebno ostalo urezano u sećanje vernika desilo se kada je stavio žar na ruku, metnuo tamjan i okadio cara, bez ikakve povrede na ruci. Car Justinijan, videvši to, poklonio mu se do zemlje.
Davidova čuda nisu bila ograničena samo na njegov život. Njegove molitve su isceljivale mladiće opsednute demonima i slepe žene, a njegova reč bila je melem za mnoge duše.
Na molbu solunskog mitropolita Aristida i građana, otišao je u Carigrad da posreduje kod cara. Tamo je svojim čudotvorstvom zadivio cara i uspešno rešio gradske poslove. Međutim, prorekao je da se neće vratiti živ u Solun, što se i obistinilo - upokojio se na domaku grada 548. godine.
Njegovo sveto telo preneto je u manastir mučenika Teodora i Merkurija, gde su njegove mošti otkrivene celosne i netruležne.
U svojoj besedi za 10. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava – koliko god Gospod činio čuda i pružao milost, naš odabir da Mu okrenemo leđa može imati strašne posledice.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospојinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela, pozvavši narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
U prisustvu mnoštva vernika, arhijerejskom liturgijom započela je svečanost posvećena tumanskom svetitelju, čije mošti i danas donose utehu, isceljenje i nadu mnogima.
Po svedočenjima brojnih žena, osveštana traka donosi utehu i nadu parovima koji se bore da dobiju potomstvo. Kroz vekove, ovaj drevni običaj pokazuje snagu vere i božanskog blagoslova.
U manastiru posvećenom Svetim Kozmi i Damjanu, na mestu koje je nekada bilo srušeno i zapaljeno, dešavaju se nepojmljive isceliteljske priče; tu, pod senkom minareta, Božija sila spaja ono što ljudski um ne može razumeti – muslimane i pravoslavce u tišini oproštaja i zajedničke vere u čudo.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Victoria de la Kruz, španska monahinja i misonarka, decenijama je rizikovala svoj život u posleratnom Japanu, spasavajući devojčice i žene iz kandži trgovine ljudima.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.