PRAVOSLAVNI SVET DANAS SLAVI PREPODOBNOG DAVIDA SOLUNSKOG: Čudotvorac čije molitve su isceljivale mladiće opsednute demonima, a slepim ženama vraćale vid
Ovaj svetac prevazilazi granice ljudske prirode svojim anđeoskim životom i natprirodnim čudesima, a njegova svetost, posvećenost i duhovna snaga nastavljaju da inspirišu verne širom sveta, podsećajući nas na moć vere i ljubavi prema Gospodu.
Prepodobni David Solunski, simbol vere i čudotvorstva, ostavio je značajan trag na hrišćansku duhovnost. Rođen u Solunu, ovaj blaženi otac napustio je svetovne brige, srodnike, prijatelje i bogatstvo, te se sa ljubavlju predao služenju Gospodu. Svoj podvižnički život započeo je na bademovom drvetu blizu Soluna, sedeći na njegovim granama tri godine.
Njegov um, uvek uzdignut ka božanskim visinama, bio je ispunjen darom čudotvorstva. Mnogi su dolazili po utehu i savet, nalazeći u njegovim rečima snagu i smernice za duhovni put.
U Tesaliji je nastavio svoje podvige, gde se posvetio postu, molitvi i bdenju. Takvo uzdržanje i smirenoumlje doneli su mu veliku blagodat od Boga. Čudo koje je posebno ostalo urezano u sećanje vernika desilo se kada je stavio žar na ruku, metnuo tamjan i okadio cara, bez ikakve povrede na ruci. Car Justinijan, videvši to, poklonio mu se do zemlje.
Davidova čuda nisu bila ograničena samo na njegov život. Njegove molitve su isceljivale mladiće opsednute demonima i slepe žene, a njegova reč bila je melem za mnoge duše.
Na molbu solunskog mitropolita Aristida i građana, otišao je u Carigrad da posreduje kod cara. Tamo je svojim čudotvorstvom zadivio cara i uspešno rešio gradske poslove. Međutim, prorekao je da se neće vratiti živ u Solun, što se i obistinilo - upokojio se na domaku grada 548. godine.
Njegovo sveto telo preneto je u manastir mučenika Teodora i Merkurija, gde su njegove mošti otkrivene celosne i netruležne.
Na predavanju u Kosovskom Pomoravlju episkop novobrdski naglasio dvostruko značenje ispovesti – pokajanje i slavljenje Boga i objasnio kako ona čisti savest i jača veze unutar crkvene zajednice.
Iza slavnih imena krije se zajednički predak iz Like čija loza otkriva fascinantnu povezanost naučnika koji je oblikovao svet i žene koja je stajala pored Josipa Broza Tita.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U prisustvu mnoštva vernika, arhijerejskom liturgijom započela je svečanost posvećena tumanskom svetitelju, čije mošti i danas donose utehu, isceljenje i nadu mnogima.
Po svedočenjima brojnih žena, osveštana traka donosi utehu i nadu parovima koji se bore da dobiju potomstvo. Kroz vekove, ovaj drevni običaj pokazuje snagu vere i božanskog blagoslova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Isidora Pelusiota po starom i Svetog velikomučenika Teodora Tirona po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Sedmoricu osnivača Reda slugu Blažene Device Marije, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Simeona Bogoprimca i Svetu prorokinju Anu po starom i Svetog Pamfila po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Julija I, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zapis iz starog "Srbskog kuvara" donosi slatkiš od svega nekoliko osnovnih sastojaka, bez aditiva i trikova, ali sa ukusom koji pamte i deca i odrasli.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za utorak siropusne sedmice otkriva kako jedan pogled Hristov može osvetliti i najzamračeniju dušu, donoseći život i mir.
U trenutku najveće nevolje, objašnjenje velikog duhovnika 20. veka otkriva kako pravoslavlje tumači nevinost, bol i mesto duše u večnosti, pružajući utehu i snagu svima koji veruju.