PRAVOSLAVNI SVET DANAS SLAVI PREPODOBNOG DAVIDA SOLUNSKOG: Čudotvorac čije molitve su isceljivale mladiće opsednute demonima, a slepim ženama vraćale vid
Ovaj svetac prevazilazi granice ljudske prirode svojim anđeoskim životom i natprirodnim čudesima, a njegova svetost, posvećenost i duhovna snaga nastavljaju da inspirišu verne širom sveta, podsećajući nas na moć vere i ljubavi prema Gospodu.
Prepodobni David Solunski, simbol vere i čudotvorstva, ostavio je značajan trag na hrišćansku duhovnost. Rođen u Solunu, ovaj blaženi otac napustio je svetovne brige, srodnike, prijatelje i bogatstvo, te se sa ljubavlju predao služenju Gospodu. Svoj podvižnički život započeo je na bademovom drvetu blizu Soluna, sedeći na njegovim granama tri godine.
Njegov um, uvek uzdignut ka božanskim visinama, bio je ispunjen darom čudotvorstva. Mnogi su dolazili po utehu i savet, nalazeći u njegovim rečima snagu i smernice za duhovni put.
U Tesaliji je nastavio svoje podvige, gde se posvetio postu, molitvi i bdenju. Takvo uzdržanje i smirenoumlje doneli su mu veliku blagodat od Boga. Čudo koje je posebno ostalo urezano u sećanje vernika desilo se kada je stavio žar na ruku, metnuo tamjan i okadio cara, bez ikakve povrede na ruci. Car Justinijan, videvši to, poklonio mu se do zemlje.
Davidova čuda nisu bila ograničena samo na njegov život. Njegove molitve su isceljivale mladiće opsednute demonima i slepe žene, a njegova reč bila je melem za mnoge duše.
Na molbu solunskog mitropolita Aristida i građana, otišao je u Carigrad da posreduje kod cara. Tamo je svojim čudotvorstvom zadivio cara i uspešno rešio gradske poslove. Međutim, prorekao je da se neće vratiti živ u Solun, što se i obistinilo - upokojio se na domaku grada 548. godine.
Njegovo sveto telo preneto je u manastir mučenika Teodora i Merkurija, gde su njegove mošti otkrivene celosne i netruležne.
U besedi za 26. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako unutrašnje poniženje i dobrodetelj otkrivaju pravi put ka duhovnom vrhu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu mučenicu Ekaterinu po starom kalendaru i Svetog apostola Tihika po novom, katolici započinju Drugu nedelju Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U prisustvu mnoštva vernika, arhijerejskom liturgijom započela je svečanost posvećena tumanskom svetitelju, čije mošti i danas donose utehu, isceljenje i nadu mnogima.
Po svedočenjima brojnih žena, osveštana traka donosi utehu i nadu parovima koji se bore da dobiju potomstvo. Kroz vekove, ovaj drevni običaj pokazuje snagu vere i božanskog blagoslova.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu mučenicu Ekaterinu po starom kalendaru i Svetog apostola Tihika po novom, katolici započinju Drugu nedelju Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Kada je car Maksencije prinosio žrtve idolima i naređivao i drugima da to čine, sveta Ekaterina izađe smelo pred cara i izobliči njegovu idolopokloničku zabludu.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog Amfilohija Ikonijskog po starom kalendaru i Svetog Nikolu po novom, katolici su u periodu Adventa i takođe slave Svetog Nikolu, a u islamu i judaizmu dan je posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej Andrej Tkačov objašnjava šta činiti kada pokajanje postaje teret, a želja za svetošću sudara se sa našim slabostima.
Zvezda serijala „Mortal Kombat“ u 75. godini upokojila se u Santa Barbari, a njegov duhovni put ka pravoslavlju i krštenju ostaje inspiracija za sve koji traže smisao i unutrašnji mir.