VERUJE SE DA VRPCA SA SVETE GORE ISCELJUJE NEPLODNOST: Monasi Skita Svete Ane čitaju molitve za porod nad moštima i pojasom koji je svetica obavijala oko sebe dok je nosila Bogorodicu
Po svedočenjima brojnih žena, osveštana traka donosi utehu i nadu parovima koji se bore da dobiju potomstvo. Kroz vekove, ovaj drevni običaj pokazuje snagu vere i božanskog blagoslova.
U podnožju veličanstvenog Atosa, u srcu Svete gore, leži skit Svete Ane, mesto dubokog duhovnog značaja i čuda. Ovde se čuvaju brojne relikvije, među kojima su deo moštiju i čudotvorna ikona Svete Ane sa Presvetom Bogorodicom, čija svetost i blagodat inspirišu vekovima. Među ovim svetinjama, posebnu pažnju privlači pojas Svete Ane, koji je ona obavijala oko sebe dok je nosila Djevu Mariju.
Printscreen/Youtube/МИР ПРИКЛЮЧЕНИЙ
Monasi u Skitu Svete Ane
Veruje se da drevni običaj, duboko ukorenjen u tradiciji ovog svetog mesta, pruža nadu ženama koje se bore sa neplodnošću. Monasi skita šalju čudotvorne vrpce, nad kojima se čitaju molitve za porod, koristeći mošti i pojas Svete Ane, parovima koji ne mogu da imaju decu. Monasima ove svetinje javljale su se mnoge žene, koje tvrde da su posle godina strpljivog čekanja, doživele radost majčinstva upravo zahvaljujući ovoj čudotvornoj vrpci i molitvama.
Jeromonah Sava u dokumentarnom filmu "Skit Svete Ane" ističe da u svetinju neprestano pristižu pisma i fotografije koje šalju žene nakon što su osetile blagodat majčinstva zahvaljujući ovoj svetinji:
- Ispod čudotvorne ikone Svete Ane je mnoštvo fotografija dece, koje su poslale njihove majke uz zahvalnost svetiteljki što je uslišila njihove molitve da dobiju potomstvo - kaže jeromonah Sava.
Printscreen/Youtube/МИР ПРИКЛЮЧЕНИЙ
Monasi čitaju molitve u glavnom hramu Skita Svete Ane
Počeci monaškog života ovde sežu još u daleku 1007. godinu, ali zbog najezdi gusara i pljačkaša, monasi su bili primorani da napuste svoja sveta staništa 1320. godine. Tek dva i po veka kasnije, 1572. godine, vratili su se ovoj svetoj pustinji. Patrijarh Dionisije, obnovitelj izuzetne posvećenosti, oko 1700. godine obnavlja skit i 1752. godine podiže glavni hram posvećen Svetoj Ani, majci Presvete Bogorodice.
Shutterstock
Skit Svete Ane na Svetoj gori
Na visini od oko 400 metara nadmorske visine, skit danas broji više od 50 prelepih jednospratnih i dvospratnih kuća, u kojima monasi posvećeno žive, baveći se ikonografijom, drvodeljstvom, izradom krstića i crkvenih potrepština, a među njima su i vešti srebrari i zlatari.
Printscreen/Youtube/МИР ПРИКЛЮЧЕНИЙ
Jeromonah Sava pored kivota u kom se čuva netruležno stopalo Svete Ane
U glavnom hramu, posvećenom Svetoj Ani, čuvaju se brojne mošti svetaca, uključujući netruležno levo stopalo Svete Ane, svedočeći o neprolaznoj svetosti i milosti ovog svetog mesta. Sveta Ana, majka Presvete Bogorodice, ostavila je za sobom neizbrisiv trag svetosti. Njeno netruležno levo stopalo, koje se čuva u glavnom hramu ovog skita, svedoči o njenoj prisutnosti i neizmernoj milosti. Molitve upućene pred ovom svetinjom iznova dokazuju snagu vere i čuda koja dolaze kao dar onima koji veruju.
Printscreen/Youtube/МИР ПРИКЛЮЧЕНИЙ
Monasi u glavnom hramu Skita Svete Ane
Priča o čudotvornim vrpcama sa Svete gore nije samo priča o veri i čudu, već i o ljubavi i nadi koja ne poznaje granice. Za mnoge parove, ove vrpce predstavljaju most između očaja i radosti, između tuge i ispunjenja želja za potomstvom. Neka nas ove priče podsete na snagu vere i neizmernu milost koja nas prati na našem životnom putu.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U manastiru posvećenom Svetim Kozmi i Damjanu, na mestu koje je nekada bilo srušeno i zapaljeno, dešavaju se nepojmljive isceliteljske priče; tu, pod senkom minareta, Božija sila spaja ono što ljudski um ne može razumeti – muslimane i pravoslavce u tišini oproštaja i zajedničke vere u čudo.
U prvu nedelji posle Spasovdana, manastir Tumane domaćin je jedinstvenog sabranja – liturgije, litije i osvećenja novog konaka, događaja koji je spojio predanje, veru i živu potrebu savremenog čoveka za mirom i isceljenjem.
Vekovima, iznenadna božanska otkrovenja, nebeski stubovi svetlosti i neobjašnjiva isceljenja potvrđuju da je ovaj praznik više od istorijskog događaja – to je živo prisustvo Hristovo koje duhovno osnažuje pravoslavne vernike širom sveta.
U krugu bolnice u Krasnodaru nalazi se hram u kojem se događaju čuda. Sveštenik Vjačeslav Klimenko svedoči o majci koja je molitvom sačuvala život svom detetu, a na ikoni Bogorodice ostavila zlatne minđuše kao večni trag zahvalnosti.
Podignuta na temeljima vizantijske bazilike, sa sačuvanim ugovorom o gradnji iz 1281. i grobovima potomaka loze Nemanjića, ova svetinja kod Brodareva svedoči o veri, razaranju i tihom opstanku uprkos pljačkama, ruševinama i zaboravu.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.