Iako su mnogi u potrazi za zemaljskom slavom, da im imena budu upisana u istoriji, to je tek senka onoga što je pravi cilj – besmrtno sećanje u životu večnom.
U pravoslavnom bogosluženju, reči „vječnaja pamjat“ nose duboko duhovno značenje, izražavajući nadu da će se ime preminuloga večno pominjati u Carstvu Božijem. To je molitveni vapaj vernika, u kojem traže da duša pokojnika pronađe večno utočište i spasenje, daleko od prolaznosti ovog sveta. Ove reči, izgovarane nad upokojenim, ukazuju na večnu vrednost života u Bogu, nasuprot nestalnosti zemaljskih stvari.
Jednom su Hristovi učenici, zadivljeni čudima koja su činili u Njegovo ime, uzviknuli: „Gospode, i demoni se pokoravaju nama u Tvome imenu!“ Međutim, Hristos im je odgovorio: „Ne radujte se tome, već se radujte jer su vaša imena zapisana na nebesima.“ Ova Hristova opomena upućuje na to da je najveća radost i cilj svakog hrišćanina biti zapamćen u večnosti, u Božijem carstvu, gde se prava slava i besmrtnost ostvaruju.
Zemaljsko sećanje je prolazno, nalik gostima na svadbi, koji dolaze i odlaze u tren oka. Iako su mnogi u potrazi za zemaljskom slavom, da im imena budu upisana u istoriji, to je tek senka onoga što je pravi cilj – večno sećanje u večnom životu. „Vječnaja pamjat“ ne znači da pokojnika želimo sačuvati samo u sećanju ovog sveta, već ga predajemo Bogu, da ga se On večno seća u nebeskom životu.
Shutterstock
U pravoslavnom bogosluženju, reči „vječnaja pamjat“ nose duboko duhovno značenje
U Svetom pismu često se govori o knjizi živih, u kojoj su zapisana imena pravednika. Ta imena ne blede, jer ih Bog čuva u svom srcu. Nasuprot tome, grešni i nepravedni gube ne samo svoje zemaljsko ime, već i mesto u Božijem carstvu. U priči o bogatašu i Lazaru, Gospod izričito pominje ime Lazara, dok ime nepravednog bogataša ostaje prećutano, jer je on izgubio i svoje ime i svoj večni život.
Naše ime je odraz našeg duhovnog identiteta, naše duše. U Otkrivenju je zapisano da će prilikom velikih iskušenja neka imena nestati, kao da nikada nisu ni postojala. To nije samo gubitak telesnog života, već i gubitak duhovnog postojanja, brisanje iz knjige živih.
Onaj ko želi besmrtno sećanje u večnosti, želi nešto što je od istinske vrednosti – evanđelsku stvar. Večno sećanje nije taština ovog sveta, već blagodat koju daje samo Bog. Mnogi svetitelji, čiji su životi na zemlji prošli tiho i neprimetno, danas su zvezde na nebu, večno spomenuti u Božijem Carstvu.
Moliti za „vječnaja pamjat“ znači poveriti dušu Bogu, moleći da je On nikada ne zaboravi. To je najuzvišenija molitva, jer nas podseća da su prava slava i pravo ime ona koja se nalaze u nebesima, u večnom Božijem sećanju. I kada čujete za smrt bližnjega, izgovorite sa verom i nadom: „Vječnaja pamjat“ – neka mu Bog daruje večni život i besmrtnu slavu u Carstvu nebeskom.
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Kako podvizi kosovskih mučenika i pouke Jevanđelja i danas osvetljavaju put u trenucima iskušenja i pozivaju na nepokolebljivu odanost i unutrašnju snagu.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
U hramu Svetog Save, na Lazarevu subotu, služen je pomen blaženopočivšem Patrijarhu Irineju, čije je vođstvo oblikovalo Srpsku Pravoslavnu Crkvu i narod.
Prve zadušnice u godini obeležavaju se 22. februara – saznajte kako da se pripremite, šta je važno doneti u hram i zašto je molitva za pokojnike neizmerno značajna.
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska organizuje niz događaja u znak sećanja na umirovljenog episkopa, a centralni pomen biće služen 23. februara uz prisustvo istaknutih duhovnika i intelektualaca.
Luksuz, zaborav i suvišni rituali zamenjuju molitve i dobra dela, narušavajući suštinu pravoslavne tradicije. Saznajte kako vratiti duhovnu dimenziju u sećanje na upokojne.
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Od trenutka krštenja pa sve do poslednjeg dana, reči Simvola vere prate čoveka na njegovom duhovnom putu, podsećajući ga na najdublje istine vere i obećanje večnog života u Carstvu nebeskom.
Jednostavna, mirisna poslastica koju je mati Atanasija iz manastira Rukumija godinama čuvala – spoj molitve, vina i meda koji daje posebnu radost postu.