U hramu Svetog Save, na Lazarevu subotu, služen je pomen blaženopočivšem Patrijarhu Irineju, čije je vođstvo oblikovalo Srpsku Pravoslavnu Crkvu i narod.
Na Lazarevu subotu, dan kada Srpska pravoslavna crkva slavi svoju krsnu slavu, služen je parastos blaženopočivšem Patrijarhu srpskom Irineju. Službu je predvodio vikarni episkop remezijanski Stefan, uz sasluženje sveštenstva hrama Svetog Save. U molitvenom prisustvu bio je i ministar kulture Srbije, Nikola Selaković.
U svečanoj tišini, nakon pomena nad grobom Patrijarha Irineja u kripti hrama, episkop Stefan se osvrnuo na lik i delo 45. poglavara Srpske pravoslavne crkve, koji je na tronu patrijarha služio od 22. januara 2010. godine do svoje upokojenja 20. novembra 2020. godine. Vladika Stefan je podsetio prisutne na mudrost, predanost i smirenost koje su krasile Patrijarha Irineja tokom njegove službe, naglašavajući da su te osobine oblikovale njegov odnos prema svim izazovima kroz koje je prolazila Crkva i narod.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Grob blaženopočivšeg patrijarha Irineja, u kripti hrama Svetog Save
- Ono što je krasilo našeg patrijarha Irineja jeste mudrost, smirenost i spokojstvo u odnosu na sve ono što se dešavalo služeći i vodeći našu Crkvu i naš narod. To je ono što je lično meni, koji sam često sa njim služio, pokazivalo, iako nisam do kraja razumeo dok je bio živ koliko je zaista veliki čovek - istakao je vladika Stefan, dodajući da je i sam bio blagosloven što je imao priliku da služi sa tako velikim čovekom.
Vladika Stefan je ukazao na značaj Patrijarha Irineja u istoriji Srpske pravoslavne crkve, naglašavajući njegovu vernost i predanost narodu i Crkvi tokom deset godina njegovog patrijarhovanja.
- Slava Bogu da je tako, da je Srpska pravoslavna crkva uvek imala patrijarhe u određeno vreme koji su trebali da budu upravo takvi kakvi su bili - rekao je vladika, dodajući da je patrijarh Irinej verno služio i svakodnevno pokazivao snagu vere i nade.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Parastos je služio vladika Stefan, a molitveno je bio prisutan i ministar kulture Srbije, Nikola Selaković
Na kraju, episkop Stefan je u svom govoru podsetio sve prisutne na važnost mira i spokojstva u životima vernih, kao i na temeljnu istinu vaskrsenja u koju je verovao patrijarh Irinej.
- Da da Bog i nama mira i spokojstva i da dočekamo Svetlo Vaskrsenje Hristovo u koje su verovali svi naši sveti, a pogotovo naš Patrijarh Irinej koji je živeo tim Vaskrsenjem - zaključio je vladika stefan.
Ovaj parastos, koji je održan u hramu Svetog Save, ujedno je bio i trenutak molitve i sećanja na velikog duhovnog vođu, čija je mudrost i smirenost ostavila neizbrisiv trag na Srpsku pravoslavnu crkvu i sve vernike.
Danas se navršava 21 godina od kada je iz AP Kosovo i Metohija u rušilačkim napadima albanskih ekstremista proterano 4.012 Srba, a većina njih se do danas nije vratila u svoje domove.
Episkop remezijanski Stefan o svojoj prvoj godini na čelu Srpskog podvorja u Moskvi, o iskustvima iz manastira Ostrog, studijama na Moskovskoj duhovnoj akademiji i nezaboravnom duhovnom pozivu koji ga vodi ka svetlosti i jedinstvu dva bratska naroda.
Uoči praznika Cveti, veruje se da devojke u narodnim nošnjama i venčićima na glavama donose sreću i zdravlje domaćinstvima, čuvajući simboliku plodnosti, prirode i duhovne obnove.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Simeona Divnogorca po starom i Prepodobnog Visariona po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Norberta, biskupa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetitelj ukazuje da uslišenje molitve zavisi od unutrašnjeg stanja čoveka, pre svega od trpljenja i ljubavi prema bližnjima, jer upravo oni otvaraju ili zatvaraju put Božijem odgovoru.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je na mestu stradanja jasenovačkih mučenika da reč pripada molitvi, a konačna pobeda životu i Hristu vaskrslom.
Vernici i sveštenstvo okupili su se oko oltara Crkve Svetog kneza Lazara, evocirajući život i duhovnu snagu blaženopočivšeg patrijarha, čije se sećanje i danas oseća u svakom kutku Srpske pravoslavne crkve.
Iako su mnogi u potrazi za zemaljskom slavom, da im imena budu upisana u istoriji, to je tek senka onoga što je pravi cilj – besmrtno sećanje u životu večnom.
Francuski predsednik obišao je jednu od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u regionu, a nakon razgovora sa mitropolitom Joanikijem usledio je gest koji je obeležio čitavu posetu.
Prizori iz Hrama Svetog Save pokazuju retku sliku jedinstva pravoslavnog sveta, u kojem se hodočašće i liturgijski život stapaju u isto iskustvo pred jednom od najpoštovanijih svetinja.
Liturgija počinje u devet časova u Hramu Svetog Save, služi patrijarh srpski Porfirije, uz sasluženje igumana vatopedskog Jefrem, sveštenomonaštva i sveštenstva.
Već četrnaesti dan od dolaska Časnog pojasa u Hram Svetog Save, vernici iz različitih krajeva sveta i Srbije svedoče o iskustvu koje, kako kažu, prevazilazi samo čekanje i postaje lični čin vere i odricanja.
Obilazeći kolonu vernog naroda, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da molitva Bogomajci treba da bude na usnama i u srcima vernih ne samo u nevolji, već i u danima radosti.
Jednostavan ručak, kuvan bez žurbe i luksuza, postaje simbol povratka starinskoj trpezi i ukusu koji je hranio generacije u danima posta i svakodnevice.