Relikvija iz Hilandara, za koju se veruje da je iscelila Svetog Jovana Damaskina, svečano je proneta ulicama uoči praznika Rođenja Presvete Bogorodice.
Uoči velikog praznika Rođenja Presvete Bogorodice, Skoplje je doživelo uzvišeni duhovni trenutak prilikom svečanog dočeka čudotvorne ikone „Presveta Bogorodica Trojeručica“, koju je iz manastira Hilandar doneo iguman arhimandrit Metodije, u pratnji trojice monaha i sveštenstva skopske eparhije. Hram „Roždestva Presvete Bogorodice“ postao je centar molitvenog sabranja, gde su hiljade vernika, okupljenih unutar svetinje i njene porte, strpljivo čekali da celivaju ovu svetu relikviju, tražeći utehu i blagoslov od Majke Božije.
Credit: Robert ATANASOVSKI / AFP / Profimedia
Litija u Skoplju u čast ikone Bogorodice Trojeručice
Praznična večernja služba, ispunjena molitvama i pesmama, obeležila je početak ovog uzvišenog događaja. Nakon bogosluženja, ikona je, u pratnji arhijereja, sveštenika i vernog naroda, litijski proneta kroz ulice Skoplja, sve do centralnog gradskog trga. Litija, prožeta molitvama i pesmama, bila je snažan svedok vere naroda, koji se molitveno obraćao Presvetoj Bogorodici za isceljenje duša i tela.
Ikona „Trojeručica“, jedno od najvećih duhovnih blaga pravoslavnog sveta, uvek donosi neizmernu radost i utehu vernicima. Njena treća ruka, simbol milosrđa i čuda, svedoči o isceliteljskoj moći Bogorodice, koja je, prema predanju, iscelila Svetog Jovana Damaskina. Osuđen na nepravedno odsecanje ruke, ovaj veliki svetitelj molio se pred ikonom, i dogodilo se čudo – njegova ruka je isceljena. U znak zahvalnosti, Sveti Jovan je dodao treću ruku od srebra na ikonu, koja je od tada poznata pod imenom „Trojeručica“.
Credit: Robert ATANASOVSKI / AFP / Profimedia
Litija u Skoplju u čast ikone Bogorodice Trojeručice
Čudotvorna ikona, koju je Sveti Sava doneo na Hilandar, i dalje zrači verom i nadom, nastavljajući da čini čuda i okuplja verne iz svih krajeva sveta. Njen dolazak u Skoplje pred praznik Rođenja Presvete Bogorodice podsetio je sve sabrane na neizmernu ljubav Majke Božije prema svima koji joj sa verom prilaze, tražeći utehu i milost.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 30. četvrtak po Duhovima donosi priču o odluci koja je iznedrila čoveka bez mrlje pred narodom i pred Bogom, i postavlja pitanje koje i danas tiho uznemirava savest.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog mučenika Bonifatija po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Obrezanje Gospodnje. Katolici slave blagdan Marije Bogorodice, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Na Ivanjdan, u Starom hramu u Zvorniku, mitropolit zvorničko-tuzlanski služio je liturgiju, osveštao slavski kolač, a vernima poručio da samo milosrđe, pokajanje i dela ljubavi vode ka Carstvu Božjem.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 30. četvrtak po Duhovima donosi priču o odluci koja je iznedrila čoveka bez mrlje pred narodom i pred Bogom, i postavlja pitanje koje i danas tiho uznemirava savest.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.