PUT KA DUHOVNOM ZVUKU: Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka organizuje audiciju za Školu pojanja
Prilika za duhovno usavršavanje kroz drevne melodije i molitveno pojanje, pod okriljem Crkve i uz blagoslov poglavara Srpske pravoslavne crkve.
Kada je saznao da se u blizini Soreosa nalazi mesto Limna u kome žive samo neznabošci, ovaj svetac je otišao tamo i hrabro počeo da propoveda o ljubavi Hristovoj i ispravnosti vere u jednog Boga i uskoro mnogi poverovaše u njegove reči.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Svetog Sveštenomučenika Avtonoma koji je živeo i propovedao hrišćanstvo u Italiji sve dok car Dioklecijan nije zapovedio veliki progon hrišćana. Tada se povukao u Vitiniju Azijsku, u mesto zvano Soreos. Tu je mnoge preveo u hrišćanstvo, i sagradio crkvu Svetog Arhangela Mihaila.
Obitavao u kući nekoga dobrog hrišćanina Kornelija, koga Avtonom posveti najpre za prezvitera, a potom i za episkopa.
Nedaleko od grada Soreosa nalazilo se mesto Limna, naseljeno samo neznabošcima. Sveti Avtonom je otišao u to mesto i ubrzo je prosvetlio mnoge Jevanđeljem Hristovim.
To je naljutilo neznabošce, pa su oni jednoga dana uleteli u crkvu sv. Arhangela Mihaila u Soreosu, i na službi Božjoj su ubili Avtonoma u oltaru, i mnoge druge hrišćane u hramu.
U vreme cara Konstantina na grobu Sveti Avtonoma je podignut hram, a to je uradio neki carski velmož Sevirijan. Na 200 godina posle svoje smrti javio se jednom vojniku, po imenu Jovanu. On je posle otkopao mošti Svetog Avtonoma, koje je našao netruležne.
"I mnogi bolesnici dobiše zdravlje od moštiju svetiteljevih. Tako Bog proslavi onoga koji Njega proslavljaše dok življaše u telu", piše u žitiju ovog ugodnika Božjeg.
Prilika za duhovno usavršavanje kroz drevne melodije i molitveno pojanje, pod okriljem Crkve i uz blagoslov poglavara Srpske pravoslavne crkve.
U Hramu Svetog Save iguman manastira Studenica ustoličen je za novog episkopa moravičkog. Nakon ovog svetog čina, poručio je da je Crkva za vikara izabrala starca – ne po godinama, već po iskustvu koje je stekao služeći u srpskoj svetinji skoro tri decenije.
Praznovanje crkvene Nove godine 14. septembra po novom kalendaru, 1. septembra po starom, oslanja se na duboke duhovne i istorijske korene. Ustanovljeno na Prvom vaseljenskom saboru, ovo vreme poziva na obnovu kroz liturgijski ciklus i sećanje na značajne trenutke iz hrišćanske tradicije.
Iako se tokom vekova mnogo šta menjalo u životima i običajima našeg naroda, slava je čuvana kao najveća svetinja i upražnjavala se i u ratovima, i u igznanstvima, i u bolnicama i kada se imalo i kada nije.
Mučena počinjenim grehom, ova svetica se prerušila u muškarca i otišla u muški manastir, ali tamo ju je zadesila nova muka.
Što se tiče smrti beba, dece i uopšte moralno čistih mladića i devojaka, sveti oci dele mišljenje, ističe, da ih Bog uzima znajući da će u budućem oni voditi grešan život, izgubiti čistotu i lišiti se večnog života.
Žena koja je pretrpela ovakvu traumu uživa, najprostije rečeno, poseban status.
Svetac takođe upućuje na ozbiljan problem – postojanje prvorodnog greha. Iako detinjstvo u svom početku može delovati kao čist period života, sveti Teofan nas podseća da greh, iako skriven u početku, postepeno izlazi na površinu i menja našu prirodu. Ovaj proces nije pitanje slučajnosti, već, kako svetac objašnjava, deo naše slobode i odgovornosti. Greh nije nešto što nas neizbežno mora odvesti u propast, već nešto sa čim se moramo boriti.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Njeno stradanje počelo je nakon što je zajedno sa još 48 hrišćana odbila da učestvuje u prinošenju žrtava idolima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Presveta Bogorodica mu se, prema predanju, javila i utešila ga, a nakon stradanja njegovo telo ostalo je nepovređeno u vatri.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.