Iako se tokom vekova mnogo šta menjalo u životima i običajima našeg naroda, slava je čuvana kao najveća svetinja i upražnjavala se i u ratovima, i u igznanstvima, i u bolnicama i kada se imalo i kada nije.
Krsna ili porodična slava je autentičan srpski običaj koji drugi hrišćanski svet ne poznaje i zauzima važno mesto kako u porodičnoj, tako i nacionalnoj tradiciji Srba od pokrštavanja do danas. Iako se tokom vekova mnogo šta menjalo u životima i običajima našeg naroda, slava je čuvana kao najveća svetinja i obeležavala se i u ratovima, i u igznanstvima, i u bolnicama i kada se imalo i kada nije.
Istorija svedoči da su čak i srpski vojnici, da bi ispoštovali običaje i tradiciju lomili bajati vojnički hleb, palili komadiće sveće i molili se Bogu za srećnije i berićetnije dane. Koliko je slava ukorenjena i sam duh i tradiciju srpskog naroda najbolje ilustruje činjenica da je nisu odricali ni u vreme komunizma kada se Proslava ovog običaja nije prekidana, niti su se Srbi odricali ni u vreme komunizma kada je vladala velika antiverska propaganda.
Treba naglasiti da se slava prenosi sa kolena na koleno i to isključivo sa oca na sina i ono što je malo poznato jeste da ljudi koji slave istu slavu imaju sigurno i zajedničkog pretka. Dakle, sve to porodice su potekle od jednog, ali su se tokom vremena i raseljavanja udaljile jedne od drugih i postale jedna drugima velika nepoznanica.
Iako se tokom vekova mnogo šta menjalo u životima i običajima našeg naroda, slava je čuvana kao najveća svetinja i upražnjavala se i u ratovima, i u igznanstvima, i u bolnicama i kada se imalo i kada nije.
U stihovima Vladike Nikolaja koje je posvetio rođenju Marije Djeve, otkrivamo duboku ljubav Božiju i čuda koja prevazilaze ljudska očekivanja, dok se kroz vekove ovaj sveti dan pojavljuje kao svetlost u tami, pozivajući sve vernike da se okrenu veri i potraže utehu u beskrajnoj milosti Svevišnjeg.
Na praznik Male Gospojine počele su prijave za jedinstven konkurs koji poziva vernike da kroz umetnost fotografije prikažu svetlost krštenja, simbol novog života u Hristu, i osvoje vredan dukat s posebnom simbolikom.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi tumači izbor Majke Božije kao najviši primer duhovne postojanosti. U trenutku njene smrti, sam Hristos prima njenu dušu, čime se potvrđuje večna nagrada onima koji izaberu dobar deo. Taj put, iako ispunjen iskušenjima, osvetljava vera, nada i trpljenje, koji vode do spasonosnog cilja.
Starešina Hrama Svete Trojice u naselju Mudrakovac, protojerej Ivan Cvetković, ovu svetiteljku smatra zaštitnicom kruševačkog kraja i ističe da svakome ko se njoj molitveno obraća - ona preobilno daruje milost Božju.
Svedočanstvo o neobičnom događaju iz Banja Luke širi se društvenim mrežama. U domu ove porodice molitve su iznedrile čudo, dok ikona Bogorodice Trojručice i dalje mirotoči.
Ikonopisanje je više od umetnosti - to je duhovni čin kroz koji se projavljuje božanska prisutnost. Episkop novobrdski za Religiju pripoveda o svom iskustvu u ikonopisanju i dubokoj vezi između vere i umetnosti.
Nedavna dešavanja u Trsteniku potvrđuju da problemi u vezi sa pravom na slobodan izbor učenika i dalje traju, uprkos upozorenjima SPC i naporima državnih organa da se spreči neprihvatljivo ponašanje predstavnika nekih školskih ustanova.
Religija.rs vas poziva da kroz svoje fotografije zabeležite najvažniji trenutak hrišćanskog života i osvojite zlatne darove koji, pored materijalne, nose i duhovnu vrednost, jer doprinose očuvanju bogate pravoslavne tradicije.
Kao pastir iz Likaonije, suočen sa surovim progonima i iskušenjima, ovaj svetac je svojom nepokolebljivom verom i hrabrošću postao simbol duhovne snage, ostavivši dubok i trajan uticaj u hrišćanskoj tradiciji.
U vreme cara Iroda, kada su nevina deca stradala, ovo dvoje svetitelja postali su svedoci patnji, ali i čudesa. Njihov život obasjan je Božjom milošću, a danas ih vernici proslavljaju kao simbole nade i roditeljske ljubavi.
Tokom dramatičnih događaja u Tverskoj oblasti, koja se nalazi u centralnom delu Rusije između Moskve i Sankt Peterburga, svetiinje su pretrpele ozbiljna oštećenja. Lokalno stanovništvo je evakuisano, suočeno sa tugom i strahom, ali i s nadom u bolje sutra.
Sveta Stolica odobrila je pobožnosti na ovom hodočasničkom mestu, ali bez potvrde natprirodnog fenomena. Katolici iz svih krajeva sveta i dalje dolaze s nadom i verom u prisustvo Djeve Marije.
Uzdržanje je samo duhovni podvig koji vodi ka čistoći kroz molitvu, sećanje na Hristove patnje i borbu protiv zlih dela. Sreda nas podseća na Judinu izdaju, a petak na Hristovo raspeće.