Mada većina pravoslavnih vernika ne misli ništa loše kada kao sinonim za sveštenika koristi reč pop, trebalo bi naglasiti da, recimo, u Ruskoj pravoslavnoj crkvi, sveštenika ćete ozbiljno uvrediti ako ga oslovite sa "pope".
U svakodnevnom govoru često se za sveštenike Srpske pravoslavne crkve koristi izraz "pop", ali trebalo bi znati da to nije ispravno.
Naime, "pop" nije isto što i "sveštenik", jer reč "pop" je izmenjeni oblik grčke reči "papas", što znači "otac", a koristilu su ga Turci da bi omalovažili naše tadašnje sveštenstvo. U srpskom jeziku postoji i odgovarajući izraz "otac", koji je primereniji i poštovaniji način obraćanju svešteniku kao duhovnom ocu od reči "pop".
Profesor Ivan Neđić, sa Bogoslovije Svetog Arsenija u Sremskim Karlovcima svojevremeno je objasnio i da je izraz "pop" stekao negativnu konotaciju, delom zbog njegovog korišćenja i u komunističkoj propagandi.
Profimedia
Sveštenik, Ilustracija
- Reč “pop” je iskrivljen izgovor grčke reči “papas” koja znači “otac” (kao i u mnogim drugim jezicima), a koju su Turci upotrebljavali u negativnom tonu - kaurski pop i slično. Narod je zadržao ovaj neprikladan naziv u govoru, iako postoji i naša staroslovenska i srpska reč “otac”, kojom možemo i trebalo bi da oslovljavamo sveštenika kao duhovnog oca - objasni je on za Istorijski zabavnik.
Mada većina pravoslavnih vernika ne misli ništa loše kada kao sinonim za sveštenika koristi reč pop, trebalo bi naglasiti da, recimo, u Ruskoj pravoslavnoj crkvi, sveštenika ćete ozbiljno uvrediti ako ga oslovite sa "pope".
Naime, u Rusiji, izraz "pop" je pogrdan i koriste ga ljudi koji žele da sveštenstvo omalovaže.
Iako je ovaj izraz kod nas postao uobičajen u svakodnevnom govoru, profesor Neđić savetuje da ga, ipak, izbegavamo.
shutterstock.com
Sveštenik, Ilustracija
Preporučuje da sveštenike oslovljavamo sa "oče", imenom, ili sa titulama kao što su "svešteneniče" ili "proto", a u Vojvodini i Slavoniji još uvek koriste i formu "gospodine" kao znak poštovanja.
- Sveštenika u svakodnevnom obraćanju, ukoliko je nekome neprijatno da mu kaže oče, možemo osloviti i imenom ili sa svešteneniče, a ukoliko je stariji sveštenik i sa proto, što je skraćeno od čina koji većina starijih sveštenika nosi - jerej, protojerej... U Vojvodini i Slavoniji i dalje najčešće sveštenika oslovljavaju sa gospodine što je isto jedan od načina na koji se možemo obratiti svešteniku - zaključuje on.
Ako niste sigurni koju slavu da odaberete, najbolje je da se konsultujete sa sveštenikom, koji vam može pomoći da pronađete svetitelja koji će postati vaš zaštitnik i vodič.
Sveti Teofan poziva na čuvanje apostolskog ispovedanja vere: Isus Hristos je jedini, ovaploćeni Sin Božiji, obećani Spasitelj i Iskupitelj roda ljudskog. On nas podseća da, iako je istina o Hristu jasna i prepoznatljiva, svet je sklon zlu i laži, pa nije iznenađujuće što u društvu postoje mnoge zablude i iskrivljena tumačenja. Najjači deo poruke Svetog Teofana leži u njegovom pozivu na molitvu – molitvu za očuvanje svetlosti Hristove u svetu i za odgnanje tame lažnih učenja. On nas podseća da, iako je istina uvek bila i biće prisutna, iskušenja i zablude su tu, i mi se moramo truditi da ostanemo verni istinskoj veri, koja je temeljena na apostolskoj tradiciji i razumevanju.
Sveti Teofan naglašava da nije dovoljno samo govoriti o Hristu kao o velikom učitelju ili moralnom vođi. Pravo ispovedanje vere podrazumeva priznanje Hrista kao Božijeg Sina, koji je, po Očevoj volji, došao u svet, uzeo ljudsku prirodu i svojom smrću na krstu pomirio čoveka sa Bogom. Ako neko ne ispoveda Hrista kao Sina Božijeg, on u stvari ne ispoveda ni Boga, jer Otac i Sin nisu razdvojeni, niti je moguće imati istinsku veru u Boga bez priznanja Hrista. Sveti Teofan takođe upozorava da je verovanje u Boga bez ispovedanja Hrista jednako kao i verovanje u lažne bogove.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.