youtube/Ozbiljne Teme/Knjižara Antikvarne knjigePrvi srpski ustanak
Navršilo se 170 godina od smrti jedne od najznačajnijih ličnosti srpske istorije - prote Mateje Nenadovića. Sveštenik, vojvoda i diplomata, istaknuti učesnik Prvog srpskog ustanka ostavio je neizbrisiv trag u borbi za slobodu srpskog naroda.
Mateja Nenadović rođen je u Brankovini, u porodici kneza Alekse Nenadovića, jedne od žrtava čuvene Seče knezova 1804. godine.
Ta tragedija nije slomila duh mladog Mateje, koji je nastavio očevu borbu za nezavisnost Srbije.
Mateja je među retkima u to vreme bio pismen, učen da piše od sveštenika. Potom je i sam to postao 1793. godine. Počasnim činom prote, odnosno prvog sveštenika, odlikovala ga je pravoslavna crkva, dve godine kasnije.
Bio je prvi predsednik Praviteljstvujućeg sovjeta, tela koje je upravljalo Srbijom tokom i posle ustanka.
Tada je sastavio kazneni zakonik za Srbiju. Učestvovao je u oslobađanju Valjeva i Šapca, Karanovca, Užica i Smedereva i Beograda. Posebno se istakao u boju na Mišaru kada je sa svojim odredom napao tursku pozadinu i izazvao među njima veliku pometnju.
youtube/Ozbiljne Teme
Prvi srpski ustanak
Kada je u junu 1807. ranjen Jakov Nenadović, zapovednik zapadne ustaničke vojske, prota ga je zamenjivao na toj dužnosti.
Po izbijanju Drugog srpskog ustanka, od 1815, nastojao je da pokaže stranim silama novi pokret, kao delo krajnjeg protesta unesrećenog naroda, a zatim je ponovo iz Austrougarske prešao u Srbiju da pomogne knezu Milošu, isto kao što je pomagao i Karađorđu.
Upokojio se 11. decembar 1854 u Valjevu. Sahranjen je u Brankovini u porodičnoj grobnici.
Nenadovićevi "Memoari", koje je njegov sin Ljubomir objavio godinu dana posle njegove smrti, predstavljaju dragocenu istorijsku građu. Prvo celokupno izdanje ovog dela izašlo je 1867. godine.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Nakon što su Persijanci osvojili Svetu zemlju i polomili koplje na dva dela, njegov vrh je otišao u Carigrad gde se čuvao u crkvi Svete Sofije, a posle u crkvi Device Faroske.
Grčki ustanak 1821. godine nije bio samo borba za oslobođenje od Osmanlija – bio je to i duhovni pokret u kojem je pravoslavna vera igrala ključnu ulogu.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.