youtube/Ozbiljne Teme/Knjižara Antikvarne knjigePrvi srpski ustanak
Navršilo se 170 godina od smrti jedne od najznačajnijih ličnosti srpske istorije - prote Mateje Nenadovića. Sveštenik, vojvoda i diplomata, istaknuti učesnik Prvog srpskog ustanka ostavio je neizbrisiv trag u borbi za slobodu srpskog naroda.
Mateja Nenadović rođen je u Brankovini, u porodici kneza Alekse Nenadovića, jedne od žrtava čuvene Seče knezova 1804. godine.
Ta tragedija nije slomila duh mladog Mateje, koji je nastavio očevu borbu za nezavisnost Srbije.
Mateja je među retkima u to vreme bio pismen, učen da piše od sveštenika. Potom je i sam to postao 1793. godine. Počasnim činom prote, odnosno prvog sveštenika, odlikovala ga je pravoslavna crkva, dve godine kasnije.
Bio je prvi predsednik Praviteljstvujućeg sovjeta, tela koje je upravljalo Srbijom tokom i posle ustanka.
Tada je sastavio kazneni zakonik za Srbiju. Učestvovao je u oslobađanju Valjeva i Šapca, Karanovca, Užica i Smedereva i Beograda. Posebno se istakao u boju na Mišaru kada je sa svojim odredom napao tursku pozadinu i izazvao među njima veliku pometnju.
youtube/Ozbiljne Teme
Prvi srpski ustanak
Kada je u junu 1807. ranjen Jakov Nenadović, zapovednik zapadne ustaničke vojske, prota ga je zamenjivao na toj dužnosti.
Po izbijanju Drugog srpskog ustanka, od 1815, nastojao je da pokaže stranim silama novi pokret, kao delo krajnjeg protesta unesrećenog naroda, a zatim je ponovo iz Austrougarske prešao u Srbiju da pomogne knezu Milošu, isto kao što je pomagao i Karađorđu.
Upokojio se 11. decembar 1854 u Valjevu. Sahranjen je u Brankovini u porodičnoj grobnici.
Nenadovićevi "Memoari", koje je njegov sin Ljubomir objavio godinu dana posle njegove smrti, predstavljaju dragocenu istorijsku građu. Prvo celokupno izdanje ovog dela izašlo je 1867. godine.
U trenucima kada čovek ostaje bez unutrašnjeg oslonca, reči shiarhimandrita Joanikija podsećaju na snagu koja deluje neprimetno - tiho sabira, leči i dopire dalje nego što možemo da sagledamo.
Jevanđeljska poruka otkriva šta čovek zaista može da izgubi dok juri za prolaznim stvarima, a snažna pouka iz svakodnevnog života upozorava koliko odlaganje duhovnog buđenja može biti kobno.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Iza slavnih imena krije se zajednički predak iz Like čija loza otkriva fascinantnu povezanost naučnika koji je oblikovao svet i žene koja je stajala pored Josipa Broza Tita.
Nekadašnji direktor Zavoda za zaštitu spomenika otkriva šokantnu devastaciju Jadranske straže i upozorava da svaka nepromišljena odluka može zauvek obezvrediti vekove vere i istorije.
U trenucima kada čovek ostaje bez unutrašnjeg oslonca, reči shiarhimandrita Joanikija podsećaju na snagu koja deluje neprimetno - tiho sabira, leči i dopire dalje nego što možemo da sagledamo.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
Mnogi vernici ne znaju da morski plodovi bez kičme, poput lignji, nisu zabranjeni u danima posta na ulju – isprobajte tradicionalni recept koji spaja post i gozbu.