youtube/Ozbiljne Teme/Knjižara Antikvarne knjigePrvi srpski ustanak
Navršilo se 170 godina od smrti jedne od najznačajnijih ličnosti srpske istorije - prote Mateje Nenadovića. Sveštenik, vojvoda i diplomata, istaknuti učesnik Prvog srpskog ustanka ostavio je neizbrisiv trag u borbi za slobodu srpskog naroda.
Mateja Nenadović rođen je u Brankovini, u porodici kneza Alekse Nenadovića, jedne od žrtava čuvene Seče knezova 1804. godine.
Ta tragedija nije slomila duh mladog Mateje, koji je nastavio očevu borbu za nezavisnost Srbije.
Mateja je među retkima u to vreme bio pismen, učen da piše od sveštenika. Potom je i sam to postao 1793. godine. Počasnim činom prote, odnosno prvog sveštenika, odlikovala ga je pravoslavna crkva, dve godine kasnije.
Bio je prvi predsednik Praviteljstvujućeg sovjeta, tela koje je upravljalo Srbijom tokom i posle ustanka.
Tada je sastavio kazneni zakonik za Srbiju. Učestvovao je u oslobađanju Valjeva i Šapca, Karanovca, Užica i Smedereva i Beograda. Posebno se istakao u boju na Mišaru kada je sa svojim odredom napao tursku pozadinu i izazvao među njima veliku pometnju.
youtube/Ozbiljne Teme
Prvi srpski ustanak
Kada je u junu 1807. ranjen Jakov Nenadović, zapovednik zapadne ustaničke vojske, prota ga je zamenjivao na toj dužnosti.
Po izbijanju Drugog srpskog ustanka, od 1815, nastojao je da pokaže stranim silama novi pokret, kao delo krajnjeg protesta unesrećenog naroda, a zatim je ponovo iz Austrougarske prešao u Srbiju da pomogne knezu Milošu, isto kao što je pomagao i Karađorđu.
Upokojio se 11. decembar 1854 u Valjevu. Sahranjen je u Brankovini u porodičnoj grobnici.
Nenadovićevi "Memoari", koje je njegov sin Ljubomir objavio godinu dana posle njegove smrti, predstavljaju dragocenu istorijsku građu. Prvo celokupno izdanje ovog dela izašlo je 1867. godine.
Restauracija u rimskoj bazilici Svetog Lorenca dovela je do zvanične istrage, otvorivši pitanje da li sveti prostori smeju da nose obrise savremene politike.
Nakon godina nejasnih sudskih upisa i institucionalnih borbi, federalni sud priznao je istorijsko vlasništvo nad Sabornom crkvom Presvete Bogorodice, što se tumači kao važan signal za rešavanje i drugih otvorenih imovinskih pitanja SPC u BiH.
Na liturgiji u hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Mladenovcu, mitropolit šumadijski govorio o borbi sa strastima, smislu posta i pokajanju kao ličnom preokretu, a ne spoljašnjoj navici.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Nekadašnji direktor Zavoda za zaštitu spomenika otkriva šokantnu devastaciju Jadranske straže i upozorava da svaka nepromišljena odluka može zauvek obezvrediti vekove vere i istorije.
U besedi za utorak Sedmice bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz milosrđe, oproštaj i gradnju mira čovek dotiče božansku istinu i otkriva tajne Raja.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Recept sa puterom, jajima i citrusnom kremom bogat po ukusu, namenjen danima mrsne trpeze kada se kolači ne mere izgledom, već osećajem koji ostavljaju za stolom.
Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.