printskrin youtube/Монах Авель"Želim da se moj slušalac zamisli o uzvišenom", poručuje monah Avelj
Zanimljiv je i odnos Monaha Avelja prema javnom životu, onom na sceni i svakodnevnim obavezama u manastira.
Milionski pregledi na društvenim mrežama ohrabrili su ruskog monaha i pijanistu da krene na koncertnu turneju.
Duhovnost i emocije su duboko povezane u muzici. Njihov složeni odnos dodatno akcentuje činjenica da ih pred publiku iznosi umetnik koji je monah i pijanista. Zanimljiv je i odnos Monaha Avelja prema javnom životu, onom na sceni i svakodnevnim obavezama u manastira.
- Kada se nalazimo u sopstvenoj pribranosti imamo mogućnost da razmislimo o uzvišenim stvarima: o vrlinama, o Bogu. I kada izlazim na scenu i izvodim muzičke kompozicije moj cilj je da slušaocu predstavim upravo to. Želim da se moj slušalac zamisli o uzvišenom. Danas u svetu, savremene tehnologije čovek neprestano negde jurca i ne može da se zaustavi. Zato je je jedna od osnovnih ideja muzike da dâ čoveku šansu da makar nakratko uznese svoj um ka nebu.
printskrin youtube/Монах Авель
"Želim da se moj slušalac zamisli o uzvišenom", poručuje monah Avelj
Monah Avelj je rođen u Sankt Peterburgu gde se i usavršavao na Državnom Konzervatorijumu. Posle studija, zamonašio se u manastiru Dohijar na Svetoj Gori, a sada je monah u manastiru Valam, značajnom mestu ruske duhovnosti. Posvećen je muzici. Kada je prošle godine nastupao u Beogradu na koncertu „Duša zna" u MTS Dvorani svirao je program koji obuhvata muziku od Baha do Morikonea.
- To je veliki broj divnih dela. Kompozicije koje volim i koje izvodim na Jutjubu i koje sviram za sebe. Zato mi nije bio problem da izaberem ovaj repertoar. To je nešto što se dopada ljudima i što oni žele da čuju. To je jako dobra muzika i čovek koji dođe obavezno će naći za sebe česticu tog uzvišenog koje i želim preneti.“
Osim uzvišenosti, želi i da motiviše ljude na stvaranje dobrih dela.
O komunikativnosti i energiji njegovog izvođenja govore milionski pregledi snimljenog materijala i isto toliko pozitivnih komentara koje ispod video snimaka ostavljaju poštovaci njegovog rada.
Kako zvuči kada monah svira klavir pogledajte u snimcima ispod teksta.
U crkvi preuzetoj od kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve, bogoslužbeni tekstovi sa imenom Hrista i svetitelja osvanuli su u toaletu, dok nadležni pokušavaju da negiraju umešanost u ovaj sramotni čin.
Čestice moštiju Svetog Spiridona, Svetog Aleksandra Nevskog i Svetog Sergija Radonješkog, ugrađene u ikone, biće svečano dočekane u Hramu Svetog Fjodora Ušakova u Herceg Novom.
Poznati gastronom rekonstruisao je gozbu srpskih velikaša uoči Boja na Kosovu – na trpezi su se našli bulgur, ovčetina, divljač, aromatične trave i vina iz Župe i Primorja.
U crkvi Lazarici, iz koje je srpska vojska krenula ka Kosovu, služena je liturgija, a pomen svim stradalim junacima i litija do Spomenika kosovskim vitezovima sabrali su arhijereje, monahe, vojnike, državnike i verni narod.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Poznati gastronom rekonstruisao je gozbu srpskih velikaša uoči Boja na Kosovu – na trpezi su se našli bulgur, ovčetina, divljač, aromatične trave i vina iz Župe i Primorja.
Leposava Stanković nije bila mitska junakinja iz pesme, već prava Beograđanka čiji je lik postao simbol ljubavi, milosrđa i nade u najtežim danima srpskog naroda – otkrivamo njenu priču i poruku koju i danas šalje svakome od nas.
U 9 časova će početi sveta liturgija kojom će načalstvovati patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje visokopreosvećenih mitropolita šumadijskog Jovana, braničevskog Ignatija i niškog Arsenija.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, akademik Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom