- Ivan Grozni, naš poznati car i kontroverzna ličnost je mnogo uradio za rusku državu i crkvu. On je u stvari bio polu Srbin, pošto se njegova baka Ana Jakšić udala za kneza Glinskog i njena ćerka je rodila Ivana. Njegov otac, veliki knez Vasilij umire vrlo rano, a majka mora da se bavi ozbiljnim političkim borbama, budući da su hteli da im naude. Iz tog razloga mislim da je najveći vaspitač tj. neko ko je odgajao tog budućeg velikog kneza i cara Ivana 4. Groznog, bila njegova baka, koja je pričala sa njim na rusko-srpskom jeziku, budući da su naši jezici bili mnogo bliži nego što su to danas.
Wikipedia/Виктор Васнецов
Ivan IV Grozni
Kaže da je upravo taj odnos ruskog cara i njegove bake imao veliki utica na njega i u zrelom dobu.
- Do te mere je ona uticala na njega i onda kad je Ivan već bio zreo čovek, kad se vratio iz pohoda na Kazanј, nakon što je uništio tu veliku opasnost koja se nadvi nad Rusijom stotinama godina... Ruska država se tada oslobodila mnogih problema. On se kao pobednik vratio u Moskvu i tada je počeo da oslikava Arhangeljsku sabornu crkvu gde su sahranjeni bukvalno svi vladari iz dinastije Rjurikoviča i prvi vladari iz dinastije Romanovih, koji služi nešto kao Oplenac.
- On je osmišljavao freskopis u toj crkvi. Na tim freskama možete videti svetitelje, svete kneževe iz roda Rjurikoviča. To može uporediti i sa Nemanjićima, ali tu možete naći i tri freski srpskih svetitelja. Prikazan je Sveti Sava i Sveti Simeon, ali i Knez Lazar.
- Ivanu Groznom je bila poznata istorija Kosovskog boja. Tako da u toj rusko-srpskoj istoriji mi imamo jedan ozbiljan temelj koji nam govori da kad kažu da su Srbi i Rusi isti narod, nije samo neka patetika, nego ima ozbiljne potvrde u svojoj istoriji. Mi smo jedan narod. Ja u to iskreno verujem. Za mene to nije patetika. Mi smo jedan organizam, slovenski, pravoslavni, mi smo braća do te mere - kao čovek kog boli ruka - sve ga boli. Tako smo mi vezani i uzajamno se obogaćujemo uvek. Ta veza mora da postoji. Ona ima za nas egzistencijalni značaj.
Arhangeljska saborna crkva
Wikipedia/Tetraktys
Arhangeljska saborna crkva
Arhangeljska saborna crkva je ruska pravoslavna crkva posvećena Arhangelu Mihailu. Nalazi se na Katedralnom trgu Moskovskog kremlja, između Velike Kremaljske palate i zvonika Ivana Velikog. Bila je glavna nekropola ruskih vladara do preseljenja glavnog grada u Sankt Peterburgu.
Izgrađena je između 1505. i 1508. pod nadzorom italijanskog arhitekte na mestu starije katedrale izgrađene 1333.Sada takođe služi kao deo muzeja Moskovskog kremlja.
U crkvi arhangela Mihaila su proslavljene pobede Oružane snage Ruske Federacije. Svi ruski carevi i veliki prinčevi bili su sahranjivani u crkvi do vremena Petra Velikog, sa izuzetkom Borisa Godunova.
BONUS VIDEO: ČUDA I ISCELJENJA SVETE KSENIJE PETROGRADSKE
U vremenu kada se srpske duše nalaze na raskršću, molitva velikog svetitelja Vladike Nikolaja Velimirovića poziva nas na pokajanje i vraćanje temeljnim vrednostima – ljubavi, miru i veri, kao putu spasenja.
Grčki ustanak 1821. godine nije bio samo borba za oslobođenje od Osmanlija – bio je to i duhovni pokret u kojem je pravoslavna vera igrala ključnu ulogu.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Pobožni vernik u snu je dobio uputstvo za prenos moštiju, a prilikom otvaranja groba prisutni su bili svedoci predivnog miomirisa, netruležnog tela i netaknute odeće čak tri decenije posle upokojenja ovog ugodnika Božjeg.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.