IKONA SE POSTAVLJA ISKLJUČIVO NA OVA DVA ZIDA: Ova pravila treba da znate kada u kuću unosite svetu sliku
Ikona se postavlja u najsvečanijoj prostoriji, trpezariji ili dnevnoj sobi i to uvek na istočnom zidu ili na zapadnom zidu.
Meštani sela Jovac kažu kako je jedan od njih, Dragoljub Krstić, sanjao da napravi crkvu u stablu drveta.
Mala crkva na jugu Srbije koja je smeštena u unutrašnjosti hrasta, bila je sasvim skrivena od očiju javnosti dok jedan prolaznik nije postavio njenu sliku na društvene mreže.
Ovu minijaturnu crkvu posvećenu Svetom Panteleju napravio je Dragoljub Krstić 1991. godine, a nalazi se u selu Jovac kod Vladičinog Hana, na samom jugu Srbije.
Kako možemo da vidimo na fotografiji, priroda je sama stvorila ulaz u unutrašnjost drveta, napravivši pravilan luk koji je oivičila.
Tajna koju su meštani sela Jovac ljubomorno čuvali čak 24 godine, dok neko nije naišao na ovu crkvu, slikao je i postavio na društvene mreže i sam se čudeći kako ranije to neko nije uradio.
Meštani sela Jovac kažu kako je jedan od njih, Dragoljub Krstić, sanjao da napravi crkvu u stablu drveta.
Njegovu zamisao isprva nisu svi shvatili ozbiljno. Međutim, vremenom, kako su radovi odmicali, sve je više bilo onih koji su želeli pomoći da se Dragoljubov san ostvari.
- Pronašli smo to drvo, odradili smo, napravili smo crkvu za dobrobit naroda i dolazili su, i danas dolaze, ali ređe. Ali, tada su dosta dolazili ljudi sa svih strana u nju, pa dolazili su, molili se Bogu za zdravlje, ko veruje u Boga, ko ne veruje - pričaju meštani.
Na kraju ostaje samo, kako se i ljudi iz ovog mesta nadaju, da se i mi nadamo da baš na ovom mestu nije planirana trasa nekog novog auto-puta.
Ikona se postavlja u najsvečanijoj prostoriji, trpezariji ili dnevnoj sobi i to uvek na istočnom zidu ili na zapadnom zidu.
Sedlečka kosturnica spolja nije ništa spektakularno. To je mala kapela u Sedlecu, u predgrađu Kutne Hore, u Češkoj. Pomislili biste da je to samo obična stara srednjovekovna gotička crkva.
Jednom prilikom ovaj srpski velikan se prisetio svog susreta sa Svetim Justinom Popovićem.
U vremenu kada se srpske duše nalaze na raskršću, molitva velikog svetitelja Vladike Nikolaja Velimirovića poziva nas na pokajanje i vraćanje temeljnim vrednostima – ljubavi, miru i veri, kao putu spasenja.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U planinskom predelu Epira, samo nekoliko kilometara od Konice, nalazi se neobična crkvica posvećena svetogorskim starcu – napravljena unutar debla vekovnog drveta, postala je simbol molitve, tišine i spoja duhovnosti s prirodom.
U pitanju je molitvena prostorija unutar svetog drveta. Ujedno je glavna atrakcija botaničke bašte u Kutaisi, a pre deset godina dobila je trenutnu namenu.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
Tokom poslednje obnove Bešanova, otkriveni su rimski grobovi iz 1. veka, što sugeriše da je ovo mesto bilo sveto još u vreme najranijeg hrišćanstva, a smatra se da je upravo zbog toga Dragutin odlučio da ovde podigne manastir.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Dva brata na putu ka moru otkrila su da najveće blago nije ono koje se može poneti u rancu, već ono koje ostaje zauvek u srcu.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Njegova odluka da primi krštenje u početku je bila izazov za porodicu, ali su je majka i najbliži kasnije prihvatili.
Vladika timočki Ilarion u besedi je podsetio da se istinski mir pronalazi kada čovek svoju volju uskladi sa voljom Božjom.
Tumačeći reči apostola Petra, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o poslušnosti i smirenomudriju kao temeljima života u kome nema ni nasilja ni podela.