I Danilo čuje nešto od Gospoda i pita ga, jer ne razume. I on mu kaže: "Dođi Danilo, jer su zatvorene, zapečaćene reči do kraja vremena".
Kraj sveta i poslednja vremena oduvek su bili teme koje su izazivale duboko razmišljanje. Svi su radoznali i žele da razumeju šta nas čeka, kako izgleda "kraj" i čemu se možemo nadati posle njega.
Međutim, prema rečima oca Gorana Kovačevića, važno je znati da, bar prema hrišćanstvu, ne postoji "kraj sveta", već samo "kraj vremena". I dok većina ljudi "kraj sveta" vidi kao nestanak i uništenje svega, otac Goran kaže da je u pitanju nešto daleko dublje.
Ukratko, "kraj vremena" je završetk jednog vremenskog ciklusa i prelazak u Eshaton, odnosno u večnost.
- Šta su ova poslednja vremena? O čemu govori prorok Danilo? Vrlo je važno znati da ne postoje kraj sveta, postoji kraj vremena. Vreme prestaje i prelazi u Eshaton. Više nema menjanja dana u noći, svet se preobražava, neće ekplodirati i nestati, svet će se preobraziti. Sva vasiona, sve tvarno će se preobraziti. Dakle, govorimo o kraju vremena - objasnio je otac Goran u jednoj od svojih beseda.
Ono što prorok Danilo govori u svojoj knjizi, naime, ima duboko duhovno značenje. Danilo je izuzetno važan prorok u Svetom pismu, ali on, uprkos svojoj velikoj mudrosti i bliskosti sa Bogom, nije mogao da razjasni sve što je video.
Printscreen
Sveti prorok Danilo
Bog mu je rekao: "Dođi, Danilo, jer su zatvorene, zapečaćene reči do kraja vremena". To nam jasno ukazuje da će mnoge stvari ostati neshvaćene sve do tog trenutka kada se bude ostvario kraj vremena. To što nećemo imati potpuno razumevanje, na neki način, ima duboku simboliku.
- I Danilo čuje nešto od Gospoda i pita ga, jer ne razume. I on mu kaže: "Dođi Danilo, jer su zatvorene, zapečaćene reči do kraja vremena". Znači, neće nikome biti jasno do kraja. Zašto? Da nam ostavi onaj prostor (slobodi), da živimo, da odložimo, da izmenimo se, da se pokajemo... Da ne kaže to će biti 21.1. 2053. Onda bi naš život bio zapečaćen. Ostaje prostor slobodi, vrlo je bitno da to znate - kaže otac Goran.
Printscreen Tik Tok
Otac Goran Kovačević
Otac Goran je zapravo pokušao da objasni da Bog ostavlja i daje prostor slobodi. To je bitno: da ljudi imaju mogućnost da menjaju svoj život, da se pokaju, da se preobraze i da donesu slobodne odluke. Kraj vremena nije nešto što je unapred zapečaćeno u smislu datuma i časa. To nije trenutak kada će se sve završiti za svakog pojedinca, jer on ostavlja ljudima slobodu da se prepoznaju, da se menjaju. Ako bismo znali tačno vreme, ako bi postojala fiksna tačka kada bi kraj došao, to bi potpuno ukinulo našu slobodu i odgovornost. Bilo bi to poput neizbežnog završetka.
Kada se govori o Eshatonu, o "novom nebu i novoj zemlji" koje je opisao prorok Danilo, to je svet koji se preobražava, koji se ne uništava, nego preobražava. Celi kosmos, cela tvar, biće transformisana. Kraj vremena znači preobražaj sveta u jednu novu dimenziju, jednu novu stvarnost, u kojoj se svaka tvar, svaki atom, preobražava u božansku stvarnost.
Broj 888 se, takođe, smatra i brojem duhovnog uspona i neprekinutog života, koji se veže za Hrista, koji je svojim uskrsnućem omogućio vernicima večni život.
Sveta Ksenija Petrogradska poznata je kao "brzopomoćnica", odnosna kao svetica koja brzo ispunjava molitve ljudima koji se suočavaju sa teškim trenucima, kao što su bolesti, duhovne patnje, porodični problemi ili druge nevolje.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Svakodnevni nemir i neispunjene želje često nas zbunjuju, ali pouka blaženopočivšeg patrijarha govori kako čekanje može biti put ka većim blagoslovima.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.