ST/Telegraf Djordje Kojadinovic,SPC preuzeto sa sajtaMatija Bećković
Jednom prilikom ovaj srpski velikan se prisetio svog susreta sa Svetim Justinom Popovićem.
Matija Bećković (85) jedan od najvećih savremenih srpskih pesnika i mislilaca, redovni je član Srpske akademije nauka i umetnosti.
Objavio je više desetina knjiga, izdavajmo: Vera Pavladoljska (bibliofilsko izdanje Radomira Stevića Rasa, 1962), Tako je govorio Matija (Prosveta, 1964. i 1965), Reče mi jedan čoek (Prosveta, 1970, 1976), Kosovo, najskuplja srpska reč (Glas crkve, 1989), Čiji si ti, mali? (BIGZ, 1989, 1990), Ovako govori Matija (Dečje novine, 1990), Ćeraćemo se još (Oktoih 1996), Tri poeme (Srpska književna zadruga, 2015), Sto mojih portreta (Novosti 2018), više izdanja sabranih i izabranih pesama. Za svoj rad dobio je preko 80 nagrada i priznanja.
ST/Tanjug Sava Radovanovic
Matija Bećković
Jednom prilikom ovaj srpski velikan se prisetio svog susreta sa Svetim Justinom Popovićem.
- Ja sam učio gimnaziju u Valjevu i prvi monah koga sam video bio je sada već Sveti Justin Popović. Stajao sam bos na čošku, a on je prošao u fijakeru sa dve monahinje. Išao je u SUP u Valjevu da se prijavi svake nedelje, a one su dežurale ispred dok ga ne puste. Onda sam otišao kod njega i pitao ga "zašto su Turci bili tamo gde je pravoslavni svet?". Kako su bili samo kod nas, a nema ih već u Mađarskoj, nema ih već u Austriji, nema ih već u Španiji... A kod nas, recimo, ima više muslimana nego u nekoliko država na Bliskom istoku.
- Očekivao sam od njega neki odgovor koji bi meni pao na pamet, a on je rekao, tu je priča o Jovu -"Bog kuša onog koga najviše voli". Pomenuo je Engleze, rekavši "da je Bog na njih pustio ono što je pustio na Srbe, nijedan Englez ne bi bio živ".
Ko je bio Sveti Justin Popović?
Schutterstock/Printscreen/Youtube/ RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal
Sveti Justin Popović
Jedan od najvećih srpskih podvižnika, mislilaca, teologa i duhovnika 20. veka bio je otac Justin Popović, koga je Srpska pravoslavna crkva 2010. godine kanonizovala u sveca.
Otac Justin je preživeo svu golgotu i patnju svoga naroda u Prvom svetskom ratu, a potom i svu nepravdu koju je trpeo narod koji je ostao veran crkvi nakon Drugog svetskog rata. On je svu tu patnju svoga naroda lično doživeo, osetio i preplakao. Imao je taj dar suza, a tokom beseda iz njegovih očiju tekli su potoci suza koje su natapale njegovu odeždu.
U Blagoja Popovića, kako je bilo njegovo svetovno ime, duhovno seme je usađivano kroz sedam generacija. Toliko je sveštenika dala porodica Popović iz Vranja sedam kolena pre Blagoja.
Taj i takav put ka Bogu izabrao je i Blagoje koji je na početku Prvog svetskog rata završio Bogosloviju u Beogradu gde su mu predavači bili i Stevan Mokranjac i Veselin Čajkanović.
Za vreme svog zatočeništva u manastiru Ćelije, Justin je preveo i ispisao 12 tomova "Žitija svetih", od kojih svako ima po 800 strana i ostavio je brojna teološka dela, počev od Dogmatike preko Svetosavlja kao filozofije života do knjige o Dostojevskom i slovenstvu.
BONUS VIDEO: ČUDA I ISCELJENJA SVETE KSENIJE PETROGRADSKE
U vreme kada su Srbi bili izloženi brojnim napadima svojih komšija Albanaca, Mati Ilarija se hrabro suprotstavljala svim izazovima kako bi sačuvala duhovnu baštinu manastira.
Bio je u savezništvu sa Vizantijom, što mu nije pomoglo da zaštiti svoju zemlju od cara Samuila, koji je osvojio Duklju 1009/1010, a njega utamničio u Prespi, na jugozapadu današnje Makedonije.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U Vrtu časti na Povlenu, vladika Isihije i akademik Matija Bećković otkrili su skulpturu Svetog Vladike Nikolaja, simbol nade i jedinstva srpskog naroda u teškim vremenima.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.