ST/Telegraf Djordje Kojadinovic,SPC preuzeto sa sajtaMatija Bećković
Jednom prilikom ovaj srpski velikan se prisetio svog susreta sa Svetim Justinom Popovićem.
Matija Bećković (85) jedan od najvećih savremenih srpskih pesnika i mislilaca, redovni je član Srpske akademije nauka i umetnosti.
Objavio je više desetina knjiga, izdavajmo: Vera Pavladoljska (bibliofilsko izdanje Radomira Stevića Rasa, 1962), Tako je govorio Matija (Prosveta, 1964. i 1965), Reče mi jedan čoek (Prosveta, 1970, 1976), Kosovo, najskuplja srpska reč (Glas crkve, 1989), Čiji si ti, mali? (BIGZ, 1989, 1990), Ovako govori Matija (Dečje novine, 1990), Ćeraćemo se još (Oktoih 1996), Tri poeme (Srpska književna zadruga, 2015), Sto mojih portreta (Novosti 2018), više izdanja sabranih i izabranih pesama. Za svoj rad dobio je preko 80 nagrada i priznanja.
ST/Tanjug Sava Radovanovic
Matija Bećković
Jednom prilikom ovaj srpski velikan se prisetio svog susreta sa Svetim Justinom Popovićem.
- Ja sam učio gimnaziju u Valjevu i prvi monah koga sam video bio je sada već Sveti Justin Popović. Stajao sam bos na čošku, a on je prošao u fijakeru sa dve monahinje. Išao je u SUP u Valjevu da se prijavi svake nedelje, a one su dežurale ispred dok ga ne puste. Onda sam otišao kod njega i pitao ga "zašto su Turci bili tamo gde je pravoslavni svet?". Kako su bili samo kod nas, a nema ih već u Mađarskoj, nema ih već u Austriji, nema ih već u Španiji... A kod nas, recimo, ima više muslimana nego u nekoliko država na Bliskom istoku.
- Očekivao sam od njega neki odgovor koji bi meni pao na pamet, a on je rekao, tu je priča o Jovu -"Bog kuša onog koga najviše voli". Pomenuo je Engleze, rekavši "da je Bog na njih pustio ono što je pustio na Srbe, nijedan Englez ne bi bio živ".
Ko je bio Sveti Justin Popović?
Schutterstock/Printscreen/Youtube/ RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal
Sveti Justin Popović
Jedan od najvećih srpskih podvižnika, mislilaca, teologa i duhovnika 20. veka bio je otac Justin Popović, koga je Srpska pravoslavna crkva 2010. godine kanonizovala u sveca.
Otac Justin je preživeo svu golgotu i patnju svoga naroda u Prvom svetskom ratu, a potom i svu nepravdu koju je trpeo narod koji je ostao veran crkvi nakon Drugog svetskog rata. On je svu tu patnju svoga naroda lično doživeo, osetio i preplakao. Imao je taj dar suza, a tokom beseda iz njegovih očiju tekli su potoci suza koje su natapale njegovu odeždu.
U Blagoja Popovića, kako je bilo njegovo svetovno ime, duhovno seme je usađivano kroz sedam generacija. Toliko je sveštenika dala porodica Popović iz Vranja sedam kolena pre Blagoja.
Taj i takav put ka Bogu izabrao je i Blagoje koji je na početku Prvog svetskog rata završio Bogosloviju u Beogradu gde su mu predavači bili i Stevan Mokranjac i Veselin Čajkanović.
Za vreme svog zatočeništva u manastiru Ćelije, Justin je preveo i ispisao 12 tomova "Žitija svetih", od kojih svako ima po 800 strana i ostavio je brojna teološka dela, počev od Dogmatike preko Svetosavlja kao filozofije života do knjige o Dostojevskom i slovenstvu.
BONUS VIDEO: ČUDA I ISCELJENJA SVETE KSENIJE PETROGRADSKE
U vreme kada su Srbi bili izloženi brojnim napadima svojih komšija Albanaca, Mati Ilarija se hrabro suprotstavljala svim izazovima kako bi sačuvala duhovnu baštinu manastira.
Bio je u savezništvu sa Vizantijom, što mu nije pomoglo da zaštiti svoju zemlju od cara Samuila, koji je osvojio Duklju 1009/1010, a njega utamničio u Prespi, na jugozapadu današnje Makedonije.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U Vrtu časti na Povlenu, vladika Isihije i akademik Matija Bećković otkrili su skulpturu Svetog Vladike Nikolaja, simbol nade i jedinstva srpskog naroda u teškim vremenima.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.