"NEMA SMRTI KOJA GA OD TOGA MOŽE ODVOJITI"! Sveti Justin Ćelijski objasnio kako se ponaša pravi Srbin!
Sveti Justin Ćelijski je ostavio i pitanja, a na osnovu odgovora svaki Srbin može proveriti da li je on baš taj - pravi Srbin.
Kako se mogao smejati Preteča, kada mu je Gospod dao dar da bude Preteča, da ide ispred Njega, pitao je Sveti Justin Ćelijski.
Sveti Justin Ćelijski jednom priliko je objasnio sa se sa životom nikad ne treba šaliti, ali i zašto se Isus Hristos nikada nije smejao.
"Ne treba se šaliti sa životom, braćo. Naš život nikada nije bio niti je sada šala. Bog je stvorio život, Bog je stvorio čoveka, Bog je čoveka načinio ikonom Svojom. Kakva je to šala! To je ozbiljnost Neba, ozbiljnost Boga, ozbiljnost Gospoda Hrista, Koji se nikad na zemlji smejao nije. To pišu o Njemu Rimski istoričari da su videli. Jedan od njih je video Hrista u Galileji i veli: On se nikada ne smeje. Zašto se Gospod nikada ne smeje na zemlji? Jer vidi u svakom momentu sve grehe i moje i tvoje, i svakog ljudskog bića, kroz svu ljudsku istoriju. Kako bi se On mogao smejati!
Svedoci vele da se i Sveti Preteča nije nikada smejao. Kako se mogao smejati Preteča, kada mu je Gospod dao dar da bude Preteča, da ide ispred Njega, i da rasčišćuje sve grehe ljudske, svih bića ljudskih kroz svu istoriju. Kakav strah, kakav užas, kakva strahota! U jednom trenutku sagledati sve grehe ljudske, sve smrti ljudske, sve đavole ljudske! Strahota neiskazana! Zato se Preteča nije nikada smejao. A mi, šta nosimo u duši svojoj? Šta je od ikone Božije ostalo u nama; jer smo pljuvali, jer smo je unakazili u bljuvotinama. Trudimo se da je čistimo verom, suzama, postom, pokajanjem, milostinjom.
Sveti Justin Ćelijski je ostavio i pitanja, a na osnovu odgovora svaki Srbin može proveriti da li je on baš taj - pravi Srbin.
Što se tiče stava crkve oko sahrane pokojnika, za nju su najvažniji žito, vino i sam čin opela.
Kad stoje jedno pored drugog Jevanđelje i krst ili Jevanđelje i ikona, najpre se celiva, uz navedene male poklone, Jevanđelje, onda krst pa ikona
Gospod nam zapovedi da muž uzme jednu ženu, a tako i žena jednoga muža, govorio je Sveti Kozma Etolski.
Božja ruka je uvek pružena, spremna da nas podigne, uteši i vodi, ali da bismo tu pomoć istinski osetili, potrebno je da mu se obratimo iskreno i sa verom.
Ljubav nije samo emocija, već pokretač života, smisao postojanja i temelj svakog zdravog odnosa, bilo da je reč o porodici, prijateljstvu, partnerstvu ili zajednici.
Poštovati oca i majku znači poštovati dar života koji nam je Bog dao kroz njih.
Kad misliš misao čistu i svetu, znaj, stvaraš svetosavsku kulturu, govorio je Sveti Justin Ćelijski.
Reči svetitelja iz Grčke razotkrivaju najopasniju prevaru tame: đavo postaje moćan samo ako mu damo pravo i poverujemo u njegovu silu. Ali kada mu se suprotstavimo sa smirenjem i verom – on nestaje poput praha.
Za hrišćanina, iskušenje je prilika da pokaže veru, istrajnost i ljubav prema Bogu uprkos okolnostima.
Na periferiji ruske prestonice, između svetlosti mozaika i senki istorije, uzdiže se hram koji čuva duhovnu snagu nacije i duboke simbole neispričanih sudbina.
U crkvenom kalendaru, nedelja nije dan kada se "ne radi“ zato što je to zabranjeno, već zato što je posvećena višem cilju.
Na periferiji ruske prestonice, između svetlosti mozaika i senki istorije, uzdiže se hram koji čuva duhovnu snagu nacije i duboke simbole neispričanih sudbina.
Umesto izraza "igre na sreću“, kakvim su ovaj način zarade želeli da predstave ljudima, sveštenik insistira da ga nazivamo pravim imenom.
Na naučnom skupu u organizaciji Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči otvorena su najdublja pitanja hrišćanske teologije: da li arijanizam živi i danas, šta nas uči Sveti Sava i kako izgleda dijalog Jerusalima i Atine u vremenu razdvojenih svetova.
Ističe da je društvo zakazalo, kada je pristalo na takvu ucenu, novčani nedostatak - koji svojim radom moraju da nadomeste oba člana porodice.
Rođen na Blagovesti, praznik na koji se i upokojio, ovaj duhovni gorostas proveo je ceo život između progonstva, molitve i borbe za istinu. Zbog svojih stavova bio je sklanjan, saslušavan i tiho gonjen – a danas ga narod slavi kao sveca koji i dalje menja ljudske sudbine.
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.
Ovaj mučenik je stradao tako što ga je otrovao filozof Kriskent.