"NEMA SMRTI KOJA GA OD TOGA MOŽE ODVOJITI"! Sveti Justin Ćelijski objasnio kako se ponaša pravi Srbin!
Sveti Justin Ćelijski je ostavio i pitanja, a na osnovu odgovora svaki Srbin može proveriti da li je on baš taj - pravi Srbin.
Kako se mogao smejati Preteča, kada mu je Gospod dao dar da bude Preteča, da ide ispred Njega, pitao je Sveti Justin Ćelijski.
Sveti Justin Ćelijski jednom priliko je objasnio sa se sa životom nikad ne treba šaliti, ali i zašto se Isus Hristos nikada nije smejao.
"Ne treba se šaliti sa životom, braćo. Naš život nikada nije bio niti je sada šala. Bog je stvorio život, Bog je stvorio čoveka, Bog je čoveka načinio ikonom Svojom. Kakva je to šala! To je ozbiljnost Neba, ozbiljnost Boga, ozbiljnost Gospoda Hrista, Koji se nikad na zemlji smejao nije. To pišu o Njemu Rimski istoričari da su videli. Jedan od njih je video Hrista u Galileji i veli: On se nikada ne smeje. Zašto se Gospod nikada ne smeje na zemlji? Jer vidi u svakom momentu sve grehe i moje i tvoje, i svakog ljudskog bića, kroz svu ljudsku istoriju. Kako bi se On mogao smejati!
Svedoci vele da se i Sveti Preteča nije nikada smejao. Kako se mogao smejati Preteča, kada mu je Gospod dao dar da bude Preteča, da ide ispred Njega, i da rasčišćuje sve grehe ljudske, svih bića ljudskih kroz svu istoriju. Kakav strah, kakav užas, kakva strahota! U jednom trenutku sagledati sve grehe ljudske, sve smrti ljudske, sve đavole ljudske! Strahota neiskazana! Zato se Preteča nije nikada smejao. A mi, šta nosimo u duši svojoj? Šta je od ikone Božije ostalo u nama; jer smo pljuvali, jer smo je unakazili u bljuvotinama. Trudimo se da je čistimo verom, suzama, postom, pokajanjem, milostinjom.
Sveti Justin Ćelijski je ostavio i pitanja, a na osnovu odgovora svaki Srbin može proveriti da li je on baš taj - pravi Srbin.
Što se tiče stava crkve oko sahrane pokojnika, za nju su najvažniji žito, vino i sam čin opela.
Kad stoje jedno pored drugog Jevanđelje i krst ili Jevanđelje i ikona, najpre se celiva, uz navedene male poklone, Jevanđelje, onda krst pa ikona
Gospod nam zapovedi da muž uzme jednu ženu, a tako i žena jednoga muža, govorio je Sveti Kozma Etolski.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Kada je sredina agresivna, dečija psiha se jednostavno lomi, kaže otac Valerije
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.
Mekan i mirisan, ovaj oblik tamjana koristi se u pravoslavnim hramovima i domovima, a njegov način izrade vezuje se za svetogorsku tradiciju.
Pouka velikog svetitelja govori zašto bliskost lako preraste u očekivanje i kako ljubav može da bude pravi temelj odnosa.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Med, slad, suve šljive i orasi spojeni su u starinsku poslasticu koja se vezuje za Trojice-Sergijevu lavru i grad Sergijev Posad.
Na praznik Svetih Joakima i Ane služena sveta arhijerejska Liturgija, a slavski darovi osvećeni u Kraljevoj crkvi.
Sedam dana provode u posebno napravljenim kolibama, koriste četiri biljke u obredu, a na trpezi se pojavljuju med, sezonske namirnice i punjeni kupus.