Prve inicijative za osnivanje muzeja pokrenute su još sredinom 19. veka, ali tek 1922. godine formalno započinje proces njegovog konstituisanja.
Muzej Srpske pravoslavne crkve (SPC) nalazi se u Ulici Kneza Sime Markovića 6 u zgradi Patrijaršije, preko puta Saborne crkve. Radno vreme muzeja je od ponedeljka do petka od 9-16h.
Istorijat
Prve inicijative za osnivanje muzeja pokrenute su još sredinom 19. veka, ali tek 1922. godine formalno započinje proces njegovog konstituisanja. 1937. godine Muzej Srpske pravoslavne crkve useljen je u Konak kneginje Ljubice. Prvi upravnik bio je teolog i profesor Radoslav Grujić.
Tokom Drugog svetskog rata Muzej SPC nije bio otvoren za javnost. Posle završetka rata, zbirka Muzeja SPC premeštena je iz Konaka kneginje Ljubice u zgradu Patrijaršijegde je 14. juna 1954. godine muzej konačno otvoren za javnost.
Srpska pravoslavna crkva je posle Drugog svetskog rata tražila i dobila pokradene dragocenosti i umetničke predmete iz Zagreba, koji su tokom rata bili konfiskovani sa područja pod okupacijom NDH. U 11 vagona 1946. godine dopremljen je crkveni mobilijar i umetnički predmeti. Jedan deo tih predmeta i umetnina vraćen je manastirima iz kojih je otet, a drugi deo je postao inventar Muzeja SPC. Posle rekonstrukcije dela zgrade Patrijaršije 2013.godine Muzej SPC dobio je nov izgled.
Na svečanom otvaranju 2013. godine, kako je tada izvestila info služba SPC, patrijarh Irinej proizneo je pozdravno slovo, između ostalog istakavši:
- Dosadašnje prostorije, gde je bio izložen samo mali deo onog bogatstva i duhovnog blaga koje imamo, nije bio dovoljan da posetioci steknu dovoljno saznanje o onome šta naša Crkva poseduje. Odavno se ukazala potreba da se ovaj Muzej proširi, ali do sada nije bilo mogućnosti, mada i ovo nije trajno rešenje. Mi imamo toliko duhovnog blaga, nasleđenog, od trinaestog veka do današnjih dana, da je potrebno naći trajno rešenje za Crkveni muzej, da bi ono što sada držimo u depoima moglo biti izloženo. Ovi predmeti predstavljaju našu kulturu, naše duhovno nasleđe, naše duhovno stvaralaštvo počev od trinaestog veka, koje potiče ne samo sa jednog mesta, nego sa svih prostora gde je živeo naš narod.
Nebojša Mandić
Zgrada u kojoj se nalazi muzej
Obnovljeni Muzej SPC sadrži tri stotine izloženih eksponata, u odnosu na nekoliko hiljada koje poseduje u depoima. Izvori istorijskog, crkvenog, umetničkog blaga su razni: najveći deo su predmeti iz fruškogorskih manastira (u njima je sadržana i baština pre Velike seobe 1690), i crkava iz istočnog Srema koji su vraćeni iz Zagreba, gde su bili odneti tokom Drugog svetskog rata.
Ostali inventar se sastoji od predmeta koje su za Muzej pre 1941. prikupili profesori Radoslav Grujić i Lazar Mirković, po nalogu najviših crkvenih vlasti. Bogatstvo muzejskog blaga bilo bi zacelo veće da su vraćeni svi predmeti koji su tokom rata odneti, pogotovo što mnogi od njih nisu zauvek propali u ratnom vihoru. Danas se u Muzeju SPC izdvaja nekoliko grupa koje svojom kategorijom, samim tim i značajem, prevazilaze granice naše zemlje i čine deo svetske kulturne baštine.
Tanjug Zoran Žestić
Unutrašnjost muzeja
U centralnom delu, gde je prava duhovna riznica, izloženi su plaštanica kralja Milutina, Jefimijina Pohvala knezu Lazaru, tu je i ogrtač (haljina) kneza Lazara urađen pre 1389. godine. Na njemu se nalaze heraldički znaci, lavovi u dvostrukom žakar-tkanju, a šlem sa volovskim rogovima stavljen je na dugme urađeno tehnikom emajla. Ovaj heraldički znak je zastupljen na novcu i pečatima kneza Lazara.
Patrijarh Porfirije primio izaslanstvo Pravoslavne crkve u Americi sa kojim je razgovarao o unapređenju saradnje i obnovi hrama Svetog Save u Njujorku, ističući važnost dijaloga za jedinstvo pravoslavnih vernika.
Sećanje na njega takođe nas podseća na događaj iz vremena cara Julijana Odstupnika, koji je pokušao da vrati Rimsko carstvo u idolopoklonstvo i odbaci hrišćanstvo.
Nakon što su se pojavile ozbiljne optužbe protiv sveštenika Nikole Simića, Eparhija šumadijska izdala je saopštenje u kojem jasno iznosi stav Crkve, ne ostavljajući mesta sumnji u donetu odluku.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.
Srpska despotica i celjska grofica Katarina Branković 1454. godine poručila je izradu Varaždinskog apostola, pravoslavne bogoslužbene knjige ispisane crkvenoslovenskim jezikom, koja se danas čuva u Muzeju Srpske pravoslavne crkve.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.