Prve inicijative za osnivanje muzeja pokrenute su još sredinom 19. veka, ali tek 1922. godine formalno započinje proces njegovog konstituisanja.
Muzej Srpske pravoslavne crkve (SPC) nalazi se u Ulici Kneza Sime Markovića 6 u zgradi Patrijaršije, preko puta Saborne crkve. Radno vreme muzeja je od ponedeljka do petka od 9-16h.
Istorijat
Prve inicijative za osnivanje muzeja pokrenute su još sredinom 19. veka, ali tek 1922. godine formalno započinje proces njegovog konstituisanja. 1937. godine Muzej Srpske pravoslavne crkve useljen je u Konak kneginje Ljubice. Prvi upravnik bio je teolog i profesor Radoslav Grujić.
Tokom Drugog svetskog rata Muzej SPC nije bio otvoren za javnost. Posle završetka rata, zbirka Muzeja SPC premeštena je iz Konaka kneginje Ljubice u zgradu Patrijaršijegde je 14. juna 1954. godine muzej konačno otvoren za javnost.
Srpska pravoslavna crkva je posle Drugog svetskog rata tražila i dobila pokradene dragocenosti i umetničke predmete iz Zagreba, koji su tokom rata bili konfiskovani sa područja pod okupacijom NDH. U 11 vagona 1946. godine dopremljen je crkveni mobilijar i umetnički predmeti. Jedan deo tih predmeta i umetnina vraćen je manastirima iz kojih je otet, a drugi deo je postao inventar Muzeja SPC. Posle rekonstrukcije dela zgrade Patrijaršije 2013.godine Muzej SPC dobio je nov izgled.
Na svečanom otvaranju 2013. godine, kako je tada izvestila info služba SPC, patrijarh Irinej proizneo je pozdravno slovo, između ostalog istakavši:
- Dosadašnje prostorije, gde je bio izložen samo mali deo onog bogatstva i duhovnog blaga koje imamo, nije bio dovoljan da posetioci steknu dovoljno saznanje o onome šta naša Crkva poseduje. Odavno se ukazala potreba da se ovaj Muzej proširi, ali do sada nije bilo mogućnosti, mada i ovo nije trajno rešenje. Mi imamo toliko duhovnog blaga, nasleđenog, od trinaestog veka do današnjih dana, da je potrebno naći trajno rešenje za Crkveni muzej, da bi ono što sada držimo u depoima moglo biti izloženo. Ovi predmeti predstavljaju našu kulturu, naše duhovno nasleđe, naše duhovno stvaralaštvo počev od trinaestog veka, koje potiče ne samo sa jednog mesta, nego sa svih prostora gde je živeo naš narod.
Nebojša Mandić
Zgrada u kojoj se nalazi muzej
Obnovljeni Muzej SPC sadrži tri stotine izloženih eksponata, u odnosu na nekoliko hiljada koje poseduje u depoima. Izvori istorijskog, crkvenog, umetničkog blaga su razni: najveći deo su predmeti iz fruškogorskih manastira (u njima je sadržana i baština pre Velike seobe 1690), i crkava iz istočnog Srema koji su vraćeni iz Zagreba, gde su bili odneti tokom Drugog svetskog rata.
Ostali inventar se sastoji od predmeta koje su za Muzej pre 1941. prikupili profesori Radoslav Grujić i Lazar Mirković, po nalogu najviših crkvenih vlasti. Bogatstvo muzejskog blaga bilo bi zacelo veće da su vraćeni svi predmeti koji su tokom rata odneti, pogotovo što mnogi od njih nisu zauvek propali u ratnom vihoru. Danas se u Muzeju SPC izdvaja nekoliko grupa koje svojom kategorijom, samim tim i značajem, prevazilaze granice naše zemlje i čine deo svetske kulturne baštine.
Tanjug Zoran Žestić
Unutrašnjost muzeja
U centralnom delu, gde je prava duhovna riznica, izloženi su plaštanica kralja Milutina, Jefimijina Pohvala knezu Lazaru, tu je i ogrtač (haljina) kneza Lazara urađen pre 1389. godine. Na njemu se nalaze heraldički znaci, lavovi u dvostrukom žakar-tkanju, a šlem sa volovskim rogovima stavljen je na dugme urađeno tehnikom emajla. Ovaj heraldički znak je zastupljen na novcu i pečatima kneza Lazara.
Patrijarh Porfirije primio izaslanstvo Pravoslavne crkve u Americi sa kojim je razgovarao o unapređenju saradnje i obnovi hrama Svetog Save u Njujorku, ističući važnost dijaloga za jedinstvo pravoslavnih vernika.
Sećanje na njega takođe nas podseća na događaj iz vremena cara Julijana Odstupnika, koji je pokušao da vrati Rimsko carstvo u idolopoklonstvo i odbaci hrišćanstvo.
Nakon što su se pojavile ozbiljne optužbe protiv sveštenika Nikole Simića, Eparhija šumadijska izdala je saopštenje u kojem jasno iznosi stav Crkve, ne ostavljajući mesta sumnji u donetu odluku.
Sve što treba da znate o značenju najčešćih božićnih pozdrava, zašto se neki izrazi gube i kako izabrati reč koja odražava poštovanje, veru i radost praznika.
U besedi za 29. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da susreti sa svetima oblikuju ljudske živote i pozivaju na potpuno predanje.
Pravoslavni vernici po starom kalendaru danas slave Svetog Spiridona Čudotvorca, dok po novom kalendaru proslavljaju Božić. Katolici takođe obeležavaju Božić, dok Jevreji i muslimani ovaj datum posvećuju redovnim molitvama i verskim obavezama.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U besedi za 29. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da susreti sa svetima oblikuju ljudske živote i pozivaju na potpuno predanje.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Finansijska odluka o pomoći u obnovi manastira u Srpskom Kovinu otvorila je priču o veri, istorijskom pamćenju i odnosu države i Crkve severno od Dunava.
Jednostavno pripremljeno, a bogato aromama, ovaj praznični specijalitet spaja vekovne običaje, miris pečenog luka i maslinovo ulje na trpezama gde se slavi dolazak Božića.