Prve inicijative za osnivanje muzeja pokrenute su još sredinom 19. veka, ali tek 1922. godine formalno započinje proces njegovog konstituisanja.
Muzej Srpske pravoslavne crkve (SPC) nalazi se u Ulici Kneza Sime Markovića 6 u zgradi Patrijaršije, preko puta Saborne crkve. Radno vreme muzeja je od ponedeljka do petka od 9-16h.
Istorijat
Prve inicijative za osnivanje muzeja pokrenute su još sredinom 19. veka, ali tek 1922. godine formalno započinje proces njegovog konstituisanja. 1937. godine Muzej Srpske pravoslavne crkve useljen je u Konak kneginje Ljubice. Prvi upravnik bio je teolog i profesor Radoslav Grujić.
Tokom Drugog svetskog rata Muzej SPC nije bio otvoren za javnost. Posle završetka rata, zbirka Muzeja SPC premeštena je iz Konaka kneginje Ljubice u zgradu Patrijaršijegde je 14. juna 1954. godine muzej konačno otvoren za javnost.
Srpska pravoslavna crkva je posle Drugog svetskog rata tražila i dobila pokradene dragocenosti i umetničke predmete iz Zagreba, koji su tokom rata bili konfiskovani sa područja pod okupacijom NDH. U 11 vagona 1946. godine dopremljen je crkveni mobilijar i umetnički predmeti. Jedan deo tih predmeta i umetnina vraćen je manastirima iz kojih je otet, a drugi deo je postao inventar Muzeja SPC. Posle rekonstrukcije dela zgrade Patrijaršije 2013.godine Muzej SPC dobio je nov izgled.
Na svečanom otvaranju 2013. godine, kako je tada izvestila info služba SPC, patrijarh Irinej proizneo je pozdravno slovo, između ostalog istakavši:
- Dosadašnje prostorije, gde je bio izložen samo mali deo onog bogatstva i duhovnog blaga koje imamo, nije bio dovoljan da posetioci steknu dovoljno saznanje o onome šta naša Crkva poseduje. Odavno se ukazala potreba da se ovaj Muzej proširi, ali do sada nije bilo mogućnosti, mada i ovo nije trajno rešenje. Mi imamo toliko duhovnog blaga, nasleđenog, od trinaestog veka do današnjih dana, da je potrebno naći trajno rešenje za Crkveni muzej, da bi ono što sada držimo u depoima moglo biti izloženo. Ovi predmeti predstavljaju našu kulturu, naše duhovno nasleđe, naše duhovno stvaralaštvo počev od trinaestog veka, koje potiče ne samo sa jednog mesta, nego sa svih prostora gde je živeo naš narod.
Nebojša Mandić
Zgrada u kojoj se nalazi muzej
Obnovljeni Muzej SPC sadrži tri stotine izloženih eksponata, u odnosu na nekoliko hiljada koje poseduje u depoima. Izvori istorijskog, crkvenog, umetničkog blaga su razni: najveći deo su predmeti iz fruškogorskih manastira (u njima je sadržana i baština pre Velike seobe 1690), i crkava iz istočnog Srema koji su vraćeni iz Zagreba, gde su bili odneti tokom Drugog svetskog rata.
Ostali inventar se sastoji od predmeta koje su za Muzej pre 1941. prikupili profesori Radoslav Grujić i Lazar Mirković, po nalogu najviših crkvenih vlasti. Bogatstvo muzejskog blaga bilo bi zacelo veće da su vraćeni svi predmeti koji su tokom rata odneti, pogotovo što mnogi od njih nisu zauvek propali u ratnom vihoru. Danas se u Muzeju SPC izdvaja nekoliko grupa koje svojom kategorijom, samim tim i značajem, prevazilaze granice naše zemlje i čine deo svetske kulturne baštine.
Tanjug Zoran Žestić
Unutrašnjost muzeja
U centralnom delu, gde je prava duhovna riznica, izloženi su plaštanica kralja Milutina, Jefimijina Pohvala knezu Lazaru, tu je i ogrtač (haljina) kneza Lazara urađen pre 1389. godine. Na njemu se nalaze heraldički znaci, lavovi u dvostrukom žakar-tkanju, a šlem sa volovskim rogovima stavljen je na dugme urađeno tehnikom emajla. Ovaj heraldički znak je zastupljen na novcu i pečatima kneza Lazara.
Patrijarh Porfirije primio izaslanstvo Pravoslavne crkve u Americi sa kojim je razgovarao o unapređenju saradnje i obnovi hrama Svetog Save u Njujorku, ističući važnost dijaloga za jedinstvo pravoslavnih vernika.
Sećanje na njega takođe nas podseća na događaj iz vremena cara Julijana Odstupnika, koji je pokušao da vrati Rimsko carstvo u idolopoklonstvo i odbaci hrišćanstvo.
Nakon što su se pojavile ozbiljne optužbe protiv sveštenika Nikole Simića, Eparhija šumadijska izdala je saopštenje u kojem jasno iznosi stav Crkve, ne ostavljajući mesta sumnji u donetu odluku.
Na današnji dan, kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja ovog ugornika Božjeg, pravoslavni vernici pozvani su da mu uzdignu molitvu i zatraže Božju pomoć u nevoljama.
U svečanom prijemu u Patrijaršiji, srpski patrijarh Porfirije poručio je novorukopoloženim đakonima da njihova služba nije samo čast, već i sveta odgovornost — da životom i delom svedoče Hrista i budu stubovi vere u savremenom svetu.
Nakon nasilnog prekida manifestacije „Dani srpske kulture“, Srpska pravoslavna crkva oštro je osudila čin mržnje i poručila da istinsko rodoljublje ne sme da se pretvori u netrpeljivost.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na današnji dan, kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja ovog ugornika Božjeg, pravoslavni vernici pozvani su da mu uzdignu molitvu i zatraže Božju pomoć u nevoljama.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Jerej Srpske pravoslavne crkve poručio je da bolest nije kazna, već poziv na duhovno buđenje — i upozorio da savremeni čovek, u pokušaju da pobedi bol i smrt tehnologijom, gubi ono najvrednije: smisao, ljubav i veru.