JEVANĐELJE ZA 8. MART: Čitanje iz Svetog pisma za subotu sedmice Velikog posta
U ovom čitanju Jevanđelja u fokusu su mudre Isusove reči, kojima vernike upozorava da će ih svet prezreti.
Reči Hristove iz Jevanđelja po Marku, u nedelju treće sedmice Velikog posta, vode nas u duboku duhovnu misao o smislu života, žrtvi i večnosti.
U vremenu kada je svet opsednut materijalnim uspesima, a vrednosti često izmešane, Hristove reči iz Jevanđelja po Marku postavljaju pitanje koje odjekuje kroz savest svakog čoveka: šta je zaista vredno – zemaljsko ili večno?
Svaki čovek se u jednom trenutku suoči sa pitanjem šta je u životu zaista vredno. U svetu gde su materijalna dostignuća često na prvom mestu, Jevanđelje nas podseća na nešto daleko važnije – spasenje duše.
Treće nedelje Velikog posta, kroz reči Hristove, postavlja se suštinsko pitanje: šta vredi ceo svet ako izgubimo ono najdragocenije? Ovaj odmomak iz Jevađelja nije samo poruka, već poziv na preispitivanje i duhovno buđenje.
Jevanđelje po Marku, začalo 37 (8,34-38; 9,1)
34. I dozvavši narod sa učenicima svojim reče im: „Ko hoće za mnom da ide neka se odrekne sebe i uzme krst svoj, i za mnom ide. 35. Jer ko hoće život svoj da sačuva, izgubiće ga, a ko izgubi život svoj mene radi i jevanđelja onaj će ga sačuvati. 36. Jer kakva je korist čoveku ako zadobije sav svet a duši svojoj naudi? 37. Ili kakav će otkup dati čovek za dušu svoju?
38. Jer ko se postidi mene i mojih reči u rodu ovome preljubotvornom i grešnom, i Sin će se Čovečiji postideti njega kad dođe u slavi Oca svog sa svetim anđelima.” 1. I reče im: „Zaista vam kažem: ima neki među ovima što stoje ovde koji neće okusiti smrti dok ne vide Carstvo Božije da je došlo u sili.”
U ovom čitanju Jevanđelja u fokusu su mudre Isusove reči, kojima vernike upozorava da će ih svet prezreti.
Jevanđelja po Luki i Mateju govore o Svetom Jovanu Kristitelju i čudima koje je Isus Hrist učinio.
U ovom odlomku Knjige proroka Isaije govori se o tome kako će se u Jerusalimu desti događaji od sudbinskog značaja.
U dva Jevanđelja po Marku i Jovanu priča se o vanvremenskim porukama Hristovim upućenim onima koji žele život večni.
U čdanašnjem čitanju Jevanđelja podsećamo se na Hristove reči koje odjekuju vekovima i osvetljavaju suštinu vere i ljubavi.
Od krika na krstu do reči koje podižu iz beznađa: zašto su rani hrišćani sačuvali baš ove trenutke u izvornom obliku.
Poziv vernicima, kroz podsećanja na reči Svetog apostola Pavla, da se uzdaju u Hrista i ne sablažnjavaju Njegovim delima.
U jevanđeljskim začelima za 20. sredu po Duhovima, Hristos danas postavlja pitanje koje se tiče svakog čoveka – koliko zaista živimo ono što govorimo i kako vera postaje temelj koji odoleva svim iskušenjima.
Čudo koje je Hristos učinio na svadbi u Kani Galilejskoj krije važnu pouku za supružnike
Ko vas voli, oženiće se vama, govorio je starac Pajsije devojkama.
Dete koje je čulo takve reči, prema njegovom tumačenju, ne treba da živi u strahu da je zauvek obeleženo.
Krstovi, ikone i crkveni barjaci predvode vernike u molitvi, ali iza ovog prizora stoji tradicija čije korene nalazimo još u Svetom pismu.
Njegova majka Ana dugo nije mogla da ima dece, pa je u molitvi od Boga izmolila sina i zavetovala se da će ga posvetiti Gospodu.
On primećuje promenu, prepoznaje bol i pokušava da pomogne čak i onda kada druga osoba nema snage da zatraži pomoć.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Pravoslavna vera uči da je pokajanje put povratka Bogu i da čovek ne treba da veruje da je njegov greh veći od Božje milosti.
Krstovi, ikone i crkveni barjaci predvode vernike u molitvi, ali iza ovog prizora stoji tradicija čije korene nalazimo još u Svetom pismu.
U besedi za utorak 14. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na merilo pred kojim padaju spoljašnja pripadnost, ime i poreklo, a ostaju samo srce i dela.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog mučenika Andreja Stratilata po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Crkvena Nova godina i Prepodobni Simeon Stolpnik. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Egidija, opata, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.