- U potpunosti podržavam saopštenje Eparhije raško-prizrenske i uzdižem svoj glas u odbranu svetinja, istine i časti našeg naroda. Sa bolom, ali i sa odlučnošću, posmatram pokušaje da se ono što je sveto - porekne, izbriše i ponizi - naveo je FIlip Karađorđević.
Shutterstock/Yu Xichao
Crkva Hrista Spasitelja u Prištini
On se u saopštenju posebno osvrnuo na nameru da se sruši Hram Hrista Spasitelja u Prištini, nazivajući to "ne samo bezumnom provokacijom", već i "udarom na samu dušu jednog naroda, na vekove molitve, patnje i postojanja".
- Onaj ko dira u hramove, dira u temelje našeg bića - istakao je FIlip Karađorđević, podsetivši na reči svog pradede, kralja Aleksandra Ujedinitelja koji je govorio da "Kosovo nije pitanje trenutka, već pitanje večnosti".
Filip Karađorđević je naglasio da AP Kosovo i Metohija nisu samo geografski pojam, već ognjište duha srpskog naroda.
- To je mesto gde je kamen postao svedok Boga i čoveka. Skvrnavljenje svetinja, negiranje istorijskog prisustva Srba i revizionizam koji preti da od žrtve napravi zločinca, predstavljaju opasnost koja se ne sme ignorisati - naveo je.
Tanjug/Jadranka Ilić
Filip Karađorđević
Pozvao je sve slobodoljubive ljude da stanu u zaštitu ovih svetinja, ne samo kao nacionalnih simbola, već kao dela svetske baštine.
- Naša vera je tiha, ali nepobediva. Naše trajanje nije pitanje moći, već smisla - zaključio je princ Filip i poručio da "istoriju ne pišu oni koji urlaju u studijima, već oni koji podižu hramove i čuvaju ih".
Eparhija raško-prizrenska Srpske pravoslavne crkve saopštila je da skandalozna i opasna tvrdnja profesora Jusufa Budžovija da je nezavršenu Crkvu Hrista Spasitelja u centru Prištine trebalo srušiti odmah nakon rata, nije samo provokacija, već otvoren poziv na uništavanje verskih objekata i očigledan oblik govora mržnje, koji mora biti nedvosmisleno osuđen od svih koji cene mir i versku slobodu.
Eparhija je u saopštenju izrazila duboku zabrinutost i snažan protest povodom zapaljivih i krajnje neodgovornih izjava profesora Jusufa Budžovija i Envera Redže na TV "Koha", koje su potom objavljene na portalu „Koha“ 19. marta, prenosi Tanjug.
U zaštićenoj zoni nadomak Prizrena izvedeni su nelegalni građevinski radovi koji prete opstanku isposnice. Stručnjaci su na terenu procenili razmere štete, dok monasi Visokih Dečana s tugom posmatraju kako vekovno duhovno utočište trpi posledice nesavesnih zahvata.
Danas se navršava 21 godina od kada je iz AP Kosovo i Metohija u rušilačkim napadima albanskih ekstremista proterano 4.012 Srba, a većina njih se do danas nije vratila u svoje domove.
Juče je navršena 21 godina od kada je iz AP Kosovo i Metohija u rušilačkim napadima albanskih ekstremista proterano 4.012 Srba, a većina njih se do danas nije vratila u svoje domove.
U svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini”, u sredu četvrte sedmice Velikog posta, Sveti Teofan Zatvornik iznosi ključne misli o suštinskoj promeni koju krštenje donosi, podsećajući nas da je prava snaga u samoodricanju i povezivanju sa Hristom
Nikifor je službovao nekoliko godina na dvoru u istom zvanju kao i njegov otac. Ali, ostavio je dvor i udaljio se do obale Bosfora i tamo sagradio manastir.
U podgoričkom hramu Svetog Georgija i Svetih novomučenika momišićkih služena je liturgija u slavu mučenika koji su svedočili veru svojim životima, a nadahnuta beseda vladike Pajsija i izložba posvećena stradanju srpskog naroda obeležili su ovaj sveti trenutak.
Kada vernici dolaze, monahinje ih dočekuju napolju, s radošću i ljubavlju, ali u njihovim očima se može videti želja da ugoste posetioce u toplom i zatvorenom prostoru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Episkopnovobrdski smatra da mnogi Albanci sa razlogom osećaju da te svetinje pripadaju i njima, zato što se u velikom broju slučajeva neko od njihovih predaka, kao pravoslavni Srbin, molio u tim svetinjama.
Poziv na rušenje saborne crkve u Prištini izazvao je duboku zabrinutost među Srbima i svim onima koji veruju u očuvanje kulturnog nasleđa, dok Eparhija raško-prizrenska oštro osuđuje ovaj ekstremistički čin.
Ugledni evropski diplomata Lukas Furlas uputio je protest najvišim zvaničnicima EU i istakao da je sprečavanje dolaska poglavara SPC na sveto tlo Kosova i Metohije drastično kršenje verskih sloboda i ljudskih prava!
U svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini”, u sredu četvrte sedmice Velikog posta, Sveti Teofan Zatvornik iznosi ključne misli o suštinskoj promeni koju krštenje donosi, podsećajući nas da je prava snaga u samoodricanju i povezivanju sa Hristom
Kada vernici dolaze, monahinje ih dočekuju napolju, s radošću i ljubavlju, ali u njihovim očima se može videti želja da ugoste posetioce u toplom i zatvorenom prostoru.
Od listova kojima su se Adam i Eva pokrili nakon prvog greha, preko drveća u čijoj su hladovini pravednici tražili mir, do Hristove poruke o duhovnom plodu – smokva u Bibliji nosi duboku simboliku i suštinske pouke za svakog vernika.
Kada vernici dolaze, monahinje ih dočekuju napolju, s radošću i ljubavlju, ali u njihovim očima se može videti želja da ugoste posetioce u toplom i zatvorenom prostoru.
Nakon četiri godine pravnih bitki, manastir Odhigitrija je uspešno iselio stočare koji su odbijali napustiti zemljište, dok je otac Parfenios razjasnio optužbe na račun manastira.
Sveta Ksenija Petrogradska je, kroz svoj podvig jurodivosti i čudotvorstva, tajno doprinosila izgradnji crkve Smolenske majke Božije, noseći cigle noću, što su radnici otkrili tek kada su je zatekli pri tom činu, a njen dar prozorljivosti i čuda i dalje pomažu ljudima u nevolji.
Na svečanosti povodom Dana nezavisnosti Grčke u Beloj kući američki predsednik primio je nesvakidašnji dar i hvalospeve bez presedana. Grčka pravoslavna zajednica slavila je svoj veliki dan, dok je Tramp iskoristio priliku da istakne snagu grčkog naroda i njegov značaj u Americi.
Krajem 2022. godine, stigao je na misiju u Evropu, tačnije u Mađarsku, gde je dve godine učio jezik, a početkom ove godine kroz novu misiju i zvanje, stigao je u Mužlju.