Emilija je svoju poslednju polovinu života provela u asketskom životu sa svojom kćerkom Makrinom, posvetivši se molitvi i isposništvu.
Sveta Emilija Cezarejska je hrišćanska svetiteljka, koja je, između ostalog, ušla u istoriju i kao žena koja je rodila devetoro dece i nadahnula im duhom Hristovim, tako da su njih petoro postali svetitelji: Sveti Vasilije Veliki, Sveti Grigorije Niski, Sveti Petar Sevastijski, Sveta Makrina i Sveta Teozvija.
U mladosti nije želela da udaje, ali je prinuđena u brak sa Vasilijem, sa kojim je dobila desetoro naslednika, od kojih je jedno dete umrlo. Ostale je Emilija povela uskim i trnovitim, ali i najradosnijim putem, putem vere, i u tome je uspela.
Živela je u četvrtom veku Cezareji Kapadocijskoj, koja se nalazila u provinciji Rimskoga carstva zvanoj Mala Azija. Suprug joj je bio sin imućnih hrišćana i bio je veoma obrazovan - studirao je pravo i retoriku.
Oboje su bili posvećeni hrišćanskom životu, pa su za vreme progona hrišćana proveli sedam godina skrivajući se u šumama. Bili su poznati po milosrđu prema siromašnima i vernima.
Facebook/Слава на Бога за сѐ
Sveta Emilija
Decu su vaspitavali u hrišćanskom duhu, a majka je naročito i s ljubavlju nadgledala njihovo odrastanje, podučavajući ih osnovama vere i morala.
Kada joj je suprug preminuo, oko 349. g., ubrzo nakon rođenja najmlađega sina Petra, Emilija je decu nastavila odgajati sama, a puno joj je pomagala kći Makrina.
Emilija je svoju poslednju polovinu života provela u asketskom životu sa svojom kćerkom Makrinom, posvetivši se molitvi i isposništvu. Njen asketski način života stvorio je atmosferu monaškog života, u kojem se bogatim smatrao čovek čiji je životna molitva bila čista i hrabra, a zemni užici i imovina bili su izvan njegovih briga.
U starosti je osnovala manastir, gde je umrla 375. godine. Srpska pravoslavna crkva slavi je 8. maja po julijanskom, a 21. maja po gregorijanskom kalendaru.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U vreme cara Antioha IV Epifana, porodica je odbila da prihvati idolopoklonstvo, a njihovo svedočanstvo vekovima ostaje primer istrajnosti, hrabrosti i poverenja u Boga.
Dve nedelje pripreme za Uspenje Presvete Bogorodice donose stroga pravila ishrane, ali i dva velika praznika, Preobraženje i Iznošenje Časnog Krsta, kada se određena pravila ublažavaju.
Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Dve nedelje pripreme za Uspenje Presvete Bogorodice donose stroga pravila ishrane, ali i dva velika praznika, Preobraženje i Iznošenje Časnog Krsta, kada se određena pravila ublažavaju.
Veliki svetitelj našeg vremena govorio je da se od čoveka ne traži ono što prevazilazi njegove mogućnosti, već iskren trud, istrajnost i poverenje u Boga, čak i onda kada se čini da je svaki korak težak.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Drevna svetinja kod Zavidovića ponovo je zaživela: vernici su se okupili povodom manastirske slave, dok se nastavljaju radovi na obnovi hrama i izgradnji centralne kupole.