Otkrivamo duboko duhovno značenje anđela kroz oči crkvenog učenja, vraćajući se na stazu vere koju su naši preci poštovali i čuvali u srcima.
U tihim noćima, kada se svetlo kandila tiho širi po sobi, prabake, pa i bake, znale su u posebnom trenutku duhovnog nadahnuća, svoje unučiće od milja nazivati serafimima. Te reči, izgovorene s ljubavlju, nosile su sa sobom duboko duhovno značenje, koje je ukorenjeno u pravoslavnoj veri. I one su znale šta serafimi znače u pravoslavnom učenju, kako su nebeski, a tako bliski duši svakog pravoslavnog vernika.
Znale su one, često i nesvesno, da su serafimi bića koja služe samome Gospodu u nebeskoj liturgiji, i tako su iskazivale najdublje poštovanje prema onima koje vole. Međutim, danas, u vremenu kada se mnogi udaljavaju od liturgijskog života, često zaboravljamo značenje ovih pojmova, koji su nekada bili deo svakodnevnog duhovnog izraza.
Danas, međutim, u vremenu kada neki zbog udaljenosti od aktivnog liturgijskog života neki vernici ne poznaju u potpunosti značaj ovih svetih bića, otkrivamo značenje i simboliku serafima i heruvima kroz oči crkvenog učenja.
Serafimi i heruvimi su dva od devet činova anđela, duhovnih bića koja neprestano služe Bogu. Serafimi su poznati kao "oni koji gore," što simbolizuje njihovu neprestanu ljubav prema Bogu. Sa svojih šest krila, kako opisuje teolog Branislav Ilić, oni pokrivaju svoje lice i noge u znak dubokog poštovanja, dok lete i neprestano uznose slavu Gospodu. Njihovo služenje je bez prestanka, jer su najbliži Božijem tronu, u neprekidnoj vatri ljubavi i svetlosti.
Credit: Leemage via AFP / AFP / Profimedia
Prikaz serafima i heruvima na ulju na platnu Mišela de Gobelena
Heruvimi, s druge strane, često su prikazani kao mnogoočna bića, simboliše njihovu sveprožimajuću mudrost i prosvetljenje. Njihovo prisustvo na Božijem prestolu je uvek povezano sa svetlom, znanjem i duhovnim prosvetljenjem. Oni su čuvari svetih tajni, i njihova uloga u bogoslužbenom životu Crkve je od neprocenjivog značaja.
Kako kaže teolog Branislav Ilić, a prenosi sajt SPC:
- Pored vidljivog sveta, Gospodar neba i zemlje je sazdao i duhovni svet Angela Božjih, oni neprestano služe Caru Slave, ali u isto vreme služe i nama ljudima vodeći nas spasenju svojim molitvenim posredovanjem. Težnja svake hrišćanske duše jeste podražavanje Angela Božjih koji bez prestanka uznose večni slavopoj Gospodu nalazeći se u blizini Njegovoj.
Ilić dalje navodi da bogoslužbeni život Crkve daje poseban značaj serafimima i heruvimima kroz svoje pesme i molitve. Jedna od najlepših i najdubljih molitvi koja se uznosi tokom liturgije Svetog Vasilija Velikog spominje: "Jer, tebe hvale angeli, arhangeli, prestoli, Gospodstva, načala,vlasti, sile, i mnogooki heruvimi. Oko tebe stoje serafimi, jedni sa šest krila, i drugi sa šest krila: sa dva pokrivaju lica svoja, sa dva noge, a sa dva lete, i kliču jedan drugome neućutnim ustima, neprestanim slavoslovima...”
Credit: Fine Art Images / Heritage Images / Profimedia
Ikona Bogorodica okružena heruvimima
U ovom uzvišenom trenutku, svečana pesma Trisvetog, koju pevamo na Liturgiji, ujedinjuje nas sa ovim nebeskim bićima. Pojemo zajedno sa njima, „Svet, svet, svet je Gospod Savaot, puno je nebo i zemlja slave Njegove!” Kroz ovu pesmu, mi postajemo deo te beskonačne liturgije koja se neprekidno odvija na nebesima
Serafimi i heruvimi predstavljaju najviše činove anđela, a njihova svetost i blizina Božijem prestolu čine ih uzorom svima koji teže duhovnom životu. U njihovom služenju, prepoznajemo uzvišeni cilj svakog vernika – da kroz molitvu, post i ljubav, približimo svoje srce Bogu i uznesemo mu neprekidnu slavu.
Neka nas njihove pesme i molitve inspirišu da i sami postanemo „serafimi“ u duhu, gorući od ljubavi prema Bogu, i „heruvimi“ u mudrosti, prosvetljeni istinom Božijom. Kroz njih, vidimo put ka Carstvu nebeskom, ka večnom svetlu koje je Hristos, naš Gospod, i Spasitelj.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Lična molitva u domu sve češće se proglašava dovoljnim odgovorom, ali tumačenje sveštenika Alekseja Maljukova pokazuje zašto takav stav menja smisao Crkve i slabi samu veru.
Protojerej Tarasije Zabudjko rasvetljava nedoumicu o kojoj se u parohijama najčešće govori tiho, objašnjavajući da se suština ove zabrane ne tiče vrednovanja žene, već svetosti mesta na kojem se savršava Bezkrvna Žrtva.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Kroz svetu tajnu ispovesti, razgovore, savete o molitvi i postu, duhovnik bi trebalo da pomogne čoveku da prepozna sopstvene slabosti, pobedi greh i napreduje u hrišćanskom životu.