Otkrivamo duboko duhovno značenje anđela kroz oči crkvenog učenja, vraćajući se na stazu vere koju su naši preci poštovali i čuvali u srcima.
U tihim noćima, kada se svetlo kandila tiho širi po sobi, prabake, pa i bake, znale su u posebnom trenutku duhovnog nadahnuća, svoje unučiće od milja nazivati serafimima. Te reči, izgovorene s ljubavlju, nosile su sa sobom duboko duhovno značenje, koje je ukorenjeno u pravoslavnoj veri. I one su znale šta serafimi znače u pravoslavnom učenju, kako su nebeski, a tako bliski duši svakog pravoslavnog vernika.
Znale su one, često i nesvesno, da su serafimi bića koja služe samome Gospodu u nebeskoj liturgiji, i tako su iskazivale najdublje poštovanje prema onima koje vole. Međutim, danas, u vremenu kada se mnogi udaljavaju od liturgijskog života, često zaboravljamo značenje ovih pojmova, koji su nekada bili deo svakodnevnog duhovnog izraza.
Danas, međutim, u vremenu kada neki zbog udaljenosti od aktivnog liturgijskog života neki vernici ne poznaju u potpunosti značaj ovih svetih bića, otkrivamo značenje i simboliku serafima i heruvima kroz oči crkvenog učenja.
Serafimi i heruvimi su dva od devet činova anđela, duhovnih bića koja neprestano služe Bogu. Serafimi su poznati kao "oni koji gore," što simbolizuje njihovu neprestanu ljubav prema Bogu. Sa svojih šest krila, kako opisuje teolog Branislav Ilić, oni pokrivaju svoje lice i noge u znak dubokog poštovanja, dok lete i neprestano uznose slavu Gospodu. Njihovo služenje je bez prestanka, jer su najbliži Božijem tronu, u neprekidnoj vatri ljubavi i svetlosti.
Credit: Leemage via AFP / AFP / Profimedia
Prikaz serafima i heruvima na ulju na platnu Mišela de Gobelena
Heruvimi, s druge strane, često su prikazani kao mnogoočna bića, simboliše njihovu sveprožimajuću mudrost i prosvetljenje. Njihovo prisustvo na Božijem prestolu je uvek povezano sa svetlom, znanjem i duhovnim prosvetljenjem. Oni su čuvari svetih tajni, i njihova uloga u bogoslužbenom životu Crkve je od neprocenjivog značaja.
Kako kaže teolog Branislav Ilić, a prenosi sajt SPC:
- Pored vidljivog sveta, Gospodar neba i zemlje je sazdao i duhovni svet Angela Božjih, oni neprestano služe Caru Slave, ali u isto vreme služe i nama ljudima vodeći nas spasenju svojim molitvenim posredovanjem. Težnja svake hrišćanske duše jeste podražavanje Angela Božjih koji bez prestanka uznose večni slavopoj Gospodu nalazeći se u blizini Njegovoj.
Ilić dalje navodi da bogoslužbeni život Crkve daje poseban značaj serafimima i heruvimima kroz svoje pesme i molitve. Jedna od najlepših i najdubljih molitvi koja se uznosi tokom liturgije Svetog Vasilija Velikog spominje: "Jer, tebe hvale angeli, arhangeli, prestoli, Gospodstva, načala,vlasti, sile, i mnogooki heruvimi. Oko tebe stoje serafimi, jedni sa šest krila, i drugi sa šest krila: sa dva pokrivaju lica svoja, sa dva noge, a sa dva lete, i kliču jedan drugome neućutnim ustima, neprestanim slavoslovima...”
Credit: Fine Art Images / Heritage Images / Profimedia
Ikona Bogorodica okružena heruvimima
U ovom uzvišenom trenutku, svečana pesma Trisvetog, koju pevamo na Liturgiji, ujedinjuje nas sa ovim nebeskim bićima. Pojemo zajedno sa njima, „Svet, svet, svet je Gospod Savaot, puno je nebo i zemlja slave Njegove!” Kroz ovu pesmu, mi postajemo deo te beskonačne liturgije koja se neprekidno odvija na nebesima
Serafimi i heruvimi predstavljaju najviše činove anđela, a njihova svetost i blizina Božijem prestolu čine ih uzorom svima koji teže duhovnom životu. U njihovom služenju, prepoznajemo uzvišeni cilj svakog vernika – da kroz molitvu, post i ljubav, približimo svoje srce Bogu i uznesemo mu neprekidnu slavu.
Neka nas njihove pesme i molitve inspirišu da i sami postanemo „serafimi“ u duhu, gorući od ljubavi prema Bogu, i „heruvimi“ u mudrosti, prosvetljeni istinom Božijom. Kroz njih, vidimo put ka Carstvu nebeskom, ka večnom svetlu koje je Hristos, naš Gospod, i Spasitelj.
U pouci otac Nektarije (Morozov) govori o greškama koje izranjaju iz brzopletosti i objašnjava zašto je jedna duhovna navika ključna za svaki budući izbor.
U Sabornom hramu i na svečanoj akademiji otvorena su ključna pitanja o strpljenju, veri i duhovnom identitetu, uz prisustvo najviših predstavnika crkvenog i javnog života.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U svetu ispunjenom misterijama, anđeli su božanska bića koja nas prate kroz istoriju i u veru. Njihovo prisustvo, od prvih dana stvaranja do savremenih duhovnih putovanja, otkriva nam duboke istine o našem postojanju i odnosu s Bogom.
Prema rečima starca Pajsija, kada činimo dobra dela, naš anđeo čuvar je uz nas, raduje se. To je trenutak kada imamo osećaj da neko stoji u našoj blizini, aplaudira nam, smeši nam se. Sa druge strane, ako činimo loše stvari, anđeo se udaljava od nas.
U pouci otac Nektarije (Morozov) govori o greškama koje izranjaju iz brzopletosti i objašnjava zašto je jedna duhovna navika ključna za svaki budući izbor.
U nadahnutoj besedi na Đurđic, prota Slobodan Zeković upozorio je vernike na posledice greha, zamke modernog sujeverja i prikrivene duhovne stranputice, podsećajući da pad nije kraj.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.
U nadahnutoj besedi na Đurđic, prota Slobodan Zeković upozorio je vernike na posledice greha, zamke modernog sujeverja i prikrivene duhovne stranputice, podsećajući da pad nije kraj.