Dečji rečnik, nekada pun radoznalih pitanja i igre, danas sve više podseća na sirov vokabular odraslih, koji deca usvajaju bez razumevanja težine i značenja izgovorenih reči.
U srpskom društvu psovka je, nažalost, postala gotovo uobičajen oblik izražavanja emocija - bilo da je reč o besu, ironiji, pa čak i šali. Ona više nije rezervisana samo za ulice ili kafane; danas se psovke mogu čuti svuda - na sportskim terenima, u školama, na televiziji, pa čak i u porodičnom okruženju.
Ono što najviše zabrinjava jeste to što sve češće psuju i deca. Dečji rečnik, nekada pun radoznalih pitanja i igre, danas sve više podseća na sirov vokabular odraslih, koji deca usvajaju bez razumevanja težine i značenja izgovorenih reči.
Psovka u srpskom jeziku često ide daleko preko uobičajenog "ružnog govora" - neretko se psuje nečija majka, Bog, svetitelji, pa čak i same svetinje. Ovakav oblik izražavanja nije samo vulgarnost, već i duboka uvreda duhovnih i porodičnih vrednosti koje bi trebalo da čuvamo.
Pravoslavna vera, koja čini temelj identiteta većine Srba, prema psovkama ima vrlo jasan i odlučan stav: one su greh. Ne samo zbog uvrede upućene drugima, već i zbog toga što psovka prlja dušu i udaljava čoveka od Boga.
Otac Georgije je jednom prilikom istakao da su roditelji isključivi krivci ako dete psuje i šta bi trebalo uraditi da to toga uopšte ne dođe.
YT/Chasing Pavements
Otac Georgije
- Čuj, dete psuje. Dođu nekad u manastir, pa im dete opsuje. Jao, pa kaže: "Oče, opsovalo"! Ja kažem: "Pa čulo, nije čulo sigurno od mene"! Dakle, od vas je čulo. I nemoj sad njega da tučeš, nego sebi šamarčinu udari. Decu treba vaspitavati da budu hrišćani dok su u domu, dok im je sedam-osam godina, tad ih učiti da poste i da se mole, i da idu u crkvu, govoriti im o dobru i o Bogu. I svedočiti mu Boga. A ne psovati mu majku čim uđe na vrata - zaključije je otac Georgije.
U vremenu kada se sve meri rezultatima, ocenama i brzinom napretka, možda najviše vredi podsetiti sebe – dete ne traži savršenog roditelja, već prisutnog.
Proslavljeni holivudski glumac, reditelj i producent stigao je u srpsku carsku lavru na Svetoj gori, gde će dočekati jedan od najvećih srpskih praznika – Vidovdan.
U besedi za ponedeljak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da čovekov unutrašnji život ne miruje, već neprestano ide ka stvaranju ili ka raspadanju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Irinu po starom i Svetog mučenika Teodota i sedam mučenica po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana I, pape, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik 20. veka govorio je o iskušenjima koja prete Crkvi i vernicima, upozoravajući da se put vere može sačuvati jedino duhovnom budnošću, molitvom i istrajnošću, uprkos pritiscima savremenog društva.
Počinilac je neprimetno odneo srebrnu figuru iz Sen Žermen de Prea, jednog od najvažnijih simbola francuske istorije, dok vlasti upozoravaju da su crkve širom zemlje sve češće meta organizovanih krađa.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U besedi za ponedeljak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da čovekov unutrašnji život ne miruje, već neprestano ide ka stvaranju ili ka raspadanju.
Veliki duhovnik 20. veka govorio je o iskušenjima koja prete Crkvi i vernicima, upozoravajući da se put vere može sačuvati jedino duhovnom budnošću, molitvom i istrajnošću, uprkos pritiscima savremenog društva.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.