Dečji rečnik, nekada pun radoznalih pitanja i igre, danas sve više podseća na sirov vokabular odraslih, koji deca usvajaju bez razumevanja težine i značenja izgovorenih reči.
U srpskom društvu psovka je, nažalost, postala gotovo uobičajen oblik izražavanja emocija - bilo da je reč o besu, ironiji, pa čak i šali. Ona više nije rezervisana samo za ulice ili kafane; danas se psovke mogu čuti svuda - na sportskim terenima, u školama, na televiziji, pa čak i u porodičnom okruženju.
Ono što najviše zabrinjava jeste to što sve češće psuju i deca. Dečji rečnik, nekada pun radoznalih pitanja i igre, danas sve više podseća na sirov vokabular odraslih, koji deca usvajaju bez razumevanja težine i značenja izgovorenih reči.
Psovka u srpskom jeziku često ide daleko preko uobičajenog "ružnog govora" - neretko se psuje nečija majka, Bog, svetitelji, pa čak i same svetinje. Ovakav oblik izražavanja nije samo vulgarnost, već i duboka uvreda duhovnih i porodičnih vrednosti koje bi trebalo da čuvamo.
Pravoslavna vera, koja čini temelj identiteta većine Srba, prema psovkama ima vrlo jasan i odlučan stav: one su greh. Ne samo zbog uvrede upućene drugima, već i zbog toga što psovka prlja dušu i udaljava čoveka od Boga.
Otac Georgije je jednom prilikom istakao da su roditelji isključivi krivci ako dete psuje i šta bi trebalo uraditi da to toga uopšte ne dođe.
YT/Chasing Pavements
Otac Georgije
- Čuj, dete psuje. Dođu nekad u manastir, pa im dete opsuje. Jao, pa kaže: "Oče, opsovalo"! Ja kažem: "Pa čulo, nije čulo sigurno od mene"! Dakle, od vas je čulo. I nemoj sad njega da tučeš, nego sebi šamarčinu udari. Decu treba vaspitavati da budu hrišćani dok su u domu, dok im je sedam-osam godina, tad ih učiti da poste i da se mole, i da idu u crkvu, govoriti im o dobru i o Bogu. I svedočiti mu Boga. A ne psovati mu majku čim uđe na vrata - zaključije je otac Georgije.
U vremenu kada se sve meri rezultatima, ocenama i brzinom napretka, možda najviše vredi podsetiti sebe – dete ne traži savršenog roditelja, već prisutnog.
Proslavljeni holivudski glumac, reditelj i producent stigao je u srpsku carsku lavru na Svetoj gori, gde će dočekati jedan od najvećih srpskih praznika – Vidovdan.
U besedi vladike Nikolaja Velimirovića o proroku Isaiji otkrivaju se dramatične vizije, proročanstva koja su se obistinila i život položen za nepokolebljivo svedočenje istine.
Pratite kalendar dana na vodi, ulju i ribi, otkrijte praktične recepte za doručak, ručak i večeru i produbite svoje duhovno iskustvo tokom ovog svetog perioda.
Pravoslavna crkva oduvek je nudila drugačiji pogled na čoveka – ne samo kao telesno i psihološko biće, već kao biće koje svoje ispunjenje pronalazi u zajednici sa Bogom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
U besedi vladike Nikolaja Velimirovića o proroku Isaiji otkrivaju se dramatične vizije, proročanstva koja su se obistinila i život položen za nepokolebljivo svedočenje istine.
Pratite kalendar dana na vodi, ulju i ribi, otkrijte praktične recepte za doručak, ručak i večeru i produbite svoje duhovno iskustvo tokom ovog svetog perioda.
Pravoslavna crkva oduvek je nudila drugačiji pogled na čoveka – ne samo kao telesno i psihološko biće, već kao biće koje svoje ispunjenje pronalazi u zajednici sa Bogom.
U Lekelu kod Tepelena, na jugu Albanije, vatrena stihija pretvorila je u pepeo pravoslavni hram iz 1800, dok su eksplozije bombi unele dodatnu paniku među meštane koji su bežali iz svojih domova.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
Taj 3. maj 2023. promenio je sve - u životima porodica nastradalih, u obrazovnom sistemu, ali i u društvenoj svesti o bezbednosti, roditeljstvu i mentalnom zdravlju mladih.
U besedi za 9. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da nas očekuje trenutak koji će zauvek razdvojiti pravedne od nepravednih, radost od žalosti, svetlost od tame — i da nas taj čas može zateći nespremne.