ZAŠTO NAM JE UM STALNO U HAOSU I KAKO DA GA SMIRIMO: Vladika Nikolaj otkriva najveću tajnu duhovnog mira
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako da um prestane da luta i postane put ka Bogu, slobodi i unutrašnjem spokoju.
U svojoj besedi za ponedeljak 8.sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički upozorava na posledice zaobilaženja Boga – i otkriva jedini put do istinske blagodati.
U vremenu kada duhovni nemir postaje svakodnevica, a čovek, tragajući za mirom, luta kroz bezlični svet materije, reči svetog Vladike Nikolaja Ohridskog i Žičkog odzvanjaju kao putokaz kroz tamu. Portal religija.rs svakodnevno donosi bisere njegove bogomnadahnute mudrosti – besede za svaki dan u godini. U besedi za ponedeljak 8. sedmice po Duhovima, vladika Nikolaj nas podseća da blagodat i mir ne dolaze iz prirodnog sveta niti iz ljudskog znanja bez Boga, već se daruju onima koji Hrista poznaju i uzljube. Prava spoznaja Boga nije intelektualni napor, već susret sa živim Bogom u Hristu – najkraćim, najproverenijim i najsvetlijim putem do mira duše.
Beseda o blagodati i miru
Blagodat i mir da vam se umnoži
Poznavanjem Boga umnožava se, braćo, blagodat i mir. Poznavanjem pak stvorenja mimo Boga, kao odsečene od Boga, ili na suprot Boga, umnožava se, braćo, jad i nemir.
Da se jad i nemir umnožava kod onih, koji se upoznavaju sa tvarima bez upoznavanja s Bogom, ne svedoči li dovoljno o tome množina samoubistva baš među onima koji su izabrali sebi za zanat da proučavaju prirodu i život ljudski bez Boga? O kolika množina među njima duša nervoznih, razdraženih, ozlobljenih, pomračenih, izbezumljenih, koje samo dan ili mesec rastavlja od samoubistva!
Poznavanjem pak Boga umnožava se blagodat i mir. To je apostol iskusio lično, i svoje dragoceno iskustvo predaje drugima.
Ni blagodat ni mir nisu darovi zemlje nego darovi neba. Te darove Bog daruje onima koji se trude da umnože svoje poznanje o Njemu.
Kakav je najbrži put poznanja Boga, braćo? Nesumnjivo kroz Hrista Isusa Gospoda našeg. On je Otkrovitelj i On je Otkrovenje, Mudrac i Mudrost, Učitelj i Nauka. Od Njega je blagodat, od Njega mir.
Ko upoznaje Boga kroz poznavanje stvorenih bića u prirodi i kroz zakone prirode, kao što čine neznabošci, ne čini ništa rđavo, ali ide putem okolišnim i posrednim, putem, na kome mnogi zalutaju i izgube se.
Ko upoznaje Boga kroz savest i sudbe ljudske, kao što čine moralisti, ne čini rđavo, ali i taj ide putem okolišnim i teškim, te može da zaluta i izgubi se.
No ko upozna Boga upoznajući Gospoda Hrista, taj je na najkraćem i najsigurnijem putu.
Gospode Isuse, pomozi nam na putu k Tebi i Ocu Tvome i Duhu Svetome. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako da um prestane da luta i postane put ka Bogu, slobodi i unutrašnjem spokoju.
U besedi o "slovesnom mleku" Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta znači hraniti srce Hristovim rečima i kako jedino takva duhovna ishrana vodi čoveka ka večnom spasenju.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da bez smirenja i poslušnosti nema ljubavi, sabornosti ni spasenja – a upravo to je ono čega se današnji čovek najmanje želi odreći.
U današnjoj besedi za petak sedme sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički osvetljava tajnu zbog koje mnogi gube Božju naklonost, a retki zadobijaju Njegovu neograničenu milost.
U pouci za subotu 7. sedmice po Duhovima, sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto je trezvenost najjače oružje protiv zla i kako da na vreme osetimo njegov smrad pre nego što nas zavede i odvede u propast.
U svojoj besedi za 7. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da je vera najčvršći bedem protiv svakog duhovnog napada i da se ona, kao i ljubav, potvrđuje kroz stradanje.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 17. nedelju po Duhovoma objašnjava večnu harmoniju Oca, Sina i Duha Svetoga i pokazuje kako ljubav Božja preobražava naše svakodnevne izbore.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 7. sedmice po Duhovima otkriva tajnu Hristovog živog kamena i poziv da budemo deo duhovnog hrama Božijeg koji nikada ne propada.
U besedi za ponedeljak Sedmice bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća kako svetlost istine i pravde može promeniti život svakog čoveka.
U besedi za četvrtak sedmice mitara i fariseja Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se iza spoljne moći često krije unutrašnja praznina, a iza spoljne nemoći snaga koja ne zavisi ni od okolnosti ni od položaja.
Da biste se oslobodili straha, govorio je otac Teognost, treba imati veru, veru ne samo u Boga, jer i demoni veruju i drhte.
U besedi za ponedeljak Sedmice bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća kako svetlost istine i pravde može promeniti život svakog čoveka.
Svetitelj iz južne Arabije još u 6. veku otkrio je šta nas čeka i kako vera može da sačuva slobodu u svetu stalnog nadzora.
Kroz tumačenje jevanđelske priče o cariniku i fariseju, sveštenik Sabornog hrama u Baru pozvao je verni narod da se pripremi za uzdržanje u srcu, a ne samo u spoljašnjim oblicima.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Crkva uči da se sa strastima ne treba miriti, već ih lečiti pokajanjem, molitvom i duhovnim podvigom, jer strasti pomračuju um, slabe volju i razaraju unutrašnji mir.
Bez Boga nema istinske pomoći, ističe arhimandrit Stefan.
Sve više mladih u Sjedinjenim Državama okreće se drevnom crkvenom predanju, tražeći jasnoću učenja, duhovnu stabilnost i zajednicu koja nudi smisao umesto isprazne forme.