U današnjoj besedi vladika Nikolaj osvetljava večnu Božju istinu o ponosu i smirenju, podsećajući nas da je ponos ljudska slabost, dok je smirenje izvor istinske Božje blagosti. Kroz duboku duhovnu misao, vladika Nikolaj nas poziva da prepoznamo sopstvenu ograničenost i zavisnost od Boga, čija je milost darovana poniznima, dok se ponosni, kao zatvoreni bunari, osuđeni na brzo ispraznjenje, udaljavaju od Božje dobrote. Ova beseda je poziv na unutrašnju borbu i sećanje na žrtvu Hrista kao snagu u našim trenucima slabosti i iskušenja.
Beseda o držanju Božjem prema ponositim i prema smernim
Bog se ponositima suproti,
a poniženima daje blagodat. (I Pet. 5, 5)
Pred kim i pred čim to, braćo, čovek može biti ponosit? Da li pred angelima? Gle, angeli su besmrtni a čovek je smrtan. Ili pred ljudima? Gle, on je zavisan od mnogih ljudi, i smrtan kao i svi ljudi. Ili pred životinjama? No kako bi živeo bez službe životinja?
Ili pred suncem i zvezdama? No bez njihove svetlosti teturao bi se nekoliko dana u mraku i nestalo bi ga. Ili pred travom? No trava mu je glavna hrana. Ili pred crnom zemljom? No od zemlje mu je telo sazdano.
Ili pred mrtvim? No bez njih ne bi došao u život. Ili pred živim? No živih je tako mnogo, da je on među njima kao jedan končić u ćilimu. Pred Bogom? No da nije volje Božje, njega ne bi bilo ni među živima ni među mrtvima.
Pred kim to i pred čim to, braćo, čovek može biti ponosit?
Poniženim i smirenim Bog daje blagodat. To jest, daje im sve ono što im treba, sve ono zašto se oni Bogu mole u poniženju i smirenosti svojoj.
Ko su to poniženi i smireni? To su oni koji osećaju svoju nemoć i potpunu zavisnost od Stvoritelja svoga. Oni su puni kao more i zavisni kao more. Koja je voda punija od mora, i koja zavisnija od kiša i pritoka?
A ponosit je kao zatvoren bunar, zatvoren od neba i od zemlje, i samodovoljan dok je pun. No, kao zatvoren i odsečen, on mora brzo da se isprazni.
Mudro kaže mudri Solomon za Boga: podsmijevačima on se podsmijeva, a krotkima daje milost (Priče Sol. 3, 34). No Božje podsmevanje nije zlurado kao ljudsko podsmevanje, nego je ono žalenje i gnev.
Niti je Božja milost ograničena kao ljudska milost, nego je ona milost carska, koja iznenađuje svojim sjajem, krasotom i bezgraničnošću.
O Gospode Bože, Stvoritelju naš, ukroti srce naše kad se nadme ponositošću, i ukroti um naš kad se nadme ponositošću, i pomozi nam da se u časovima ponositosti naše ništavne setimo Krsta na Golgoti i Sina Tvog Jedinorodnog, u krvi i mukama za nas.
Tebi slava i hvala vavek. Amin.
Dok sanjamo o venčanjima, krunama i slavi, možda upravo ova noć bude poslednja – beseda Svetog Nikolaja Velimirovića za utorak 5. sedmice po Duhovima uči nas kako da živimo svaki dan kao da je poslednji.
U besedi za četvrtak šeste sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto vera sama po sebi ništa ne znači ako čovek ne zna njen pravi cilj – spasenje svoje duše i večno življenje u Carstvu Božjem.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako da um prestane da luta i postane put ka Bogu, slobodi i unutrašnjem spokoju.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 7. sedmice po Duhovima otkriva tajnu Hristovog živog kamena i poziv da budemo deo duhovnog hrama Božijeg koji nikada ne propada.
U besedi za ponedeljak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da li je teško breme pravednosti kazna ili poziv na buđenje.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da bez smirenja i poslušnosti nema ljubavi, sabornosti ni spasenja – a upravo to je ono čega se današnji čovek najmanje želi odreći.