U besedi za četvrtak šeste sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto vera sama po sebi ništa ne znači ako čovek ne zna njen pravi cilj – spasenje svoje duše i večno življenje u Carstvu Božjem.
U vremenu kada se vera često shvata samo kao običaj, utehu ili tradiciju, vladika Nikolaj nas svojim dubokim rečima podseća na njen pravi smisao – spasenje duše. U današnjoj besedi za subotu pete sedmice po Duhovima, Sveti vladika otkriva zašto vera nije cilj sama sebi, već put ka najvećem daru koji čovek može zadobiti – večnom životu u Carstvu Božjem.
Beseda o spasenju duše kao kraju vere
Kraj vaše vere – spasenije dušama. (I Pet. 1, 9)
Šta je kraj vere, braćo? Spasenje duše. Šta je cilj vere? Spasenje duše. Šta je plod vere? Spasenje duše. Mi ne držimo, dakle, veru radi vere nego radi spasenja duša naših. Niko ne putuje zbog puta nego zbog nekoga ili nečega, šta ga očekuje na kraju toga puta. Niko ne baca konop u vodu, u kojoj se neko davi, radi konopa nego radi davljenika, da ga spase. I veru je nama Bog dao kao put, na kraju koga putnici će primiti spasenje duša svojih. I kao konop dodao je Bog veru nama davljenima u mračnim vodama greha, neznanja i poroka, da bi pomoću vere spasli život svoj.
To je namena vere. Ko god zna, kolika je cena duše ljudske, kao i šta znači spasenje duše, taj mora priznati, da ništa u ovome svetu nema ni potrebnije ni korisnije od vere. Trgovac, koji nosi u zemljanom loncu drago kamenje, brižljivo i obazrivo čuva lonac, skriva ga i stražari nad njim. Da li zbog lonca ulaže trgovac toliki trud i brigu? Ne zbog lonca nego zbog dragog kamenja, koje je u loncu. Ceo naš zemaljski život je kao zemljan lonac, u kome se skriva jedna neisplativa dragocenost. Ta dragocenost jeste duša naša.
Printscreen/Facebook
Vladika Nikolaj Velimirović
Lonac je jeftin, ali dragocenost je dragocenost. Treba imati veru prvo u dragocenost duše ljudske, drugo u budući sjaj i život duše u Carstvu Božjem, treće u Boga živoga, koji čeka da mu vratimo duše, koje nam je On i dao, i četvrto u mogućnost da se duša izgubi u ovome svetu. Ko ima veru u to četvrto, taj će znati čuvati dušu svoju, i znaće još da je spasenje duše kraj njegovog puta, cilj njegovog verovanja, plod njegovog života, smisao njegovog bitisanja na zemlji i opravdanje njegovih stradanja.
Mi verujemo radi spasenja duša naših. Ko ima istinitu veru, taj mora znati da je vera radi spasenja duša. Ko misli da njegova vera nečem drugom služi a ne spasenju duše njegove, taj niti ima istinitu veru niti poznaje dragocenost duše svoje.
O Gospode Isuse preblagi, Ti si nam dao veru svetlu i pobedonosnu, Ti je ukrepi i održi u nama da bismo nepostiđeni stali pred Tvoj Sud sa dušama čistim i svetlim. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
Koliko god bio spreman za životne bitke, zapamti - sve tvoje pripreme samo su predlog Bogu jer spasenje dolazi jedino od Njega, poručuje vladika Nikolaj u besedi za četvrtak 4. sedmice po Duhovima.
U besedi za ponedeljak 5. sedmice po Duhovima, srpski svetac otkriva zašto je radovanje tuđoj nesreći gadljivo pred Bogom i daleko od Hristove ljubavi.
Dok sanjamo o venčanjima, krunama i slavi, možda upravo ova noć bude poslednja – beseda Svetog Nikolaja Velimirovića za utorak 5. sedmice po Duhovima uči nas kako da živimo svaki dan kao da je poslednji.
U svojoj besedi za sredu pete nedelje po Duhovima, vladika Nikolaj otkriva duboku istinu o poreklu straha, objašnjavajući zašto on nastaje iz greha, a kako čovek čistog srca postaje snažan i hrabar poput lavića pred svakom životnom olujom.
U besedi za utorak 6. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ističe da svaki bol ima skriveni smisao i da je iskušavanje vere dragocenije od zlata.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je vera u Hrista izvor najdublje radosti i kako nas ta neiskazana uteha nosi kroz sve životne borbe i tuge.
Svetejši u Al-Magtasu prima dar koji će zlatnim slovima ostati upisan u istoriji SPC, istovremeno jačajući međureligijski dijalog i očuvanje svetih hrišćanskih tragova.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U besedi za 26. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako unutrašnje poniženje i dobrodetelj otkrivaju pravi put ka duhovnom vrhu.
U besedi za 26. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različita mera milosti oblikuje našu odgovornost, poziva na poštovanje darova bližnjih i pokazuje zašto svaki dar, bez obzira na veličinu, nosi dublju pouku.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 26. petak po Duhovima objašnjava zbog čega jedinstvo nije stvar dogovora, već posledica vere u jednog Hrista.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.