O podmuklom uticaju, koji zavist ima na ljudsku dušu, govorio je i Sveti vladika Nikolaj Velimirović.
Otac Ljuba Ranković, podelio je važnu poruku sa brojnim vernicima - koji ga prate i na društvenoj mreži Instagram.
Postavio je važno pitanje svojim pratiocima, a onda dao i odgovor na njega citirajući velikane, koji su prepoznali težninu tematike - koja je bila povod njegovog obraćanja.
- Koji greh čini čoveka đavolom? Odgovor je - zavist. Sveti Vasilije Veliki piše: "Može li šta biti pogubnije od te bolesti - od zavisti, to je pustošenje života, skrnavljenje prirode, mržnja prema onome što nam je dato od Boga, protivljenje Bogu nesnosno zlo, nauk zmji, demonski pronalazak, iščadije neprijatelja, zaruke adskih muka."
- A Sveti Jovan Zlatousti veli sledeće: "Zavist čoveka čini đavolom, divljim demonom, tako se zbilo i prvo ubistvo u raju - kada je Kajin ubio Avelja."
Wikipedia
Isidora Sekulić
Podsetio je da je o zavisti govorila i književnica Isidora Sekulić.
- A mudra Isidora Sekulić sažela je to u poučnu sentencu: "Ono što ja nemam nije nešto što drugi ima - nego ono što meni nije dato."
"Zavidi li lekar bolesniku? Ne zavidi. Ni pravednik ne zavidi grešniku. Ako ne znaš da li si pravedan, ispitaj srce svoje: da li zavidiš grešniku? Ako zavidiš, onda nisi pravednik; ako ne zavidiš - onda se raduj, pravedniče Božji. Bolesnik bolesniku može zavideti; bolesnik zdravom može zavideti - ali zdrav bolesnome ne zavidi. Ni pravedan grešnom ne zavidi. Lekar poznaje smrtonosnu bolest kod svog bolesnika i, znajući to, sažaljeva ga - a ne zavidi mu. I pravednik poznaje bolest greha, jezovitu i smrtonosnu, pa ne zavidi grešniku, nego sažaljeva ga."
BONUS VIDEO: Iguman Mihailo iz manastira Svetih arhangela kod Prizrena o iskušenjima života na Kosovu i Metohiji
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Jedna jevanđeljska misao, u tumačenju Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog, postaje merilo unutrašnje iskrenosti i granica između ispovedanja i formalnosti.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Grigorija Bogoslova po starom i Svetog Parfenija po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Blaženog papu Pija IX, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Svetogorski podvižnik objašnjava zašto naše reči često povređuju i kako male greške u komunikaciji mogu da ostave dugotrajan trag, čak i kada ne želimo da naudimo.