Shutterstock/Jacob Lund, ANDREAS FISCHER / AFP / Profimedia
Dok su vernici širom Evrope zatečeni, Evangelistička crkva u Nemačkoj odlučuje da ozvaniči poliamorne veze između više odraslih osoba. Pravoslavni pogled na ovu odluku upozorava da kada svetinja postane eksperiment, u opasnosti je sama duhovna osnova čoveka.
Umesto da bude čuvar svetinje braka, jedna hrišćanska zajednica odlučila je da svojim pečatom ovaploti društvenu zbrku savremenog doba. Evangelistička crkva Kurhesen-Valdek iz Nemačke prva je u istoriji hrišćanstva koja je na zvaničnom nivou odobrila blagosiljanje poliamornih zajednica – dobrovoljnih veza više odraslih osoba koje se međusobno poznaju i žive u emocionalno-erotskom odnosu. Odluka je doneta krajem jula 2025. godine i izazvala je snažne reakcije kako u crkvenim krugovima, tako i u javnosti, izveštava portal baznica.info.
U obrazloženju sinoda ove regionalne crkve navedeno je da nova praksa treba da „realističnije“ odgovori na potrebe savremenih ljudi i pruži podršku raznim oblicima zajednica. Međutim, ono što se predstavlja kao čin saosećanja i inkluzivnosti, pravoslavna crkva prepoznaje kao duboko narušavanje božanskog poretka.
ANDREAS FISCHER / AFP / Profimedia
Beata Hofman prva je žena biskup u istoriji Evangelističke crkve Kurhesen-Valdek
Brak u pravoslavnom poimanju nije društveni ugovor, već sveta tajna – zajednica jednog muškarca i jedne žene, slika odnosa Hrista i Crkve, utemeljena na ljubavi, vernosti i blagodatnom jedinstvu. Poliamorija, s druge strane, poništava samu suštinu te zajednice, pretvarajući brak u mnoštvo paralelnih odnosa bez jedinstvenog centra i bez žrtvene predanosti.
Oni koji se zaklanjaju iza „pastirske prilagodljivosti“ zaboravljaju da Crkva nije pozvana da odobrava svaki oblik života, već da vodi ka istini. Ljubav bez istine postaje samoljublje, a tolerancija bez granica – odricanje od svetinje.
U svetu koji sve više relativizuje vrednosti, Pravoslavna crkva ostaje verna nepromenljivom Hristu. Zato svedočimo da nije sve što se može – i smelo. Niti je sve što se oseća – i blagosloveno. Jer, kako kaže Sveti apostol Pavle: „Ne prilagođavajte se ovome veku, nego se preobražavajte obnavljanjem svoga uma…“ (Rim. 12,2).
Brak je sveta ikona, a ne fleksibilni sporazum. A Crkva – ako želi da ostane Crkva – mora ostati verna svetinji.
Poznati moskovski sveštenik govori zašto ljudi mešaju zaljubljenost i ljubav, zbog čega čednost nije prevaziđena vrednost i kako prepoznati osobu sa kojom možete osnovati porodicu zauvek.
Čarls Bačik-Bel, gej anglikanski sveštenik iz Londona, rekao je da je dokument bio zastareo čak i u vreme objavljivanja i da je korišćen da bi se ljudi isključili sa puta rukopoloženja.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Recept sa puterom, jajima i citrusnom kremom bogat po ukusu, namenjen danima mrsne trpeze kada se kolači ne mere izgledom, već osećajem koji ostavljaju za stolom.
Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.
U besedi za utorak Sedmice bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz milosrđe, oproštaj i gradnju mira čovek dotiče božansku istinu i otkriva tajne Raja.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U besedi za utorak Sedmice bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz milosrđe, oproštaj i gradnju mira čovek dotiče božansku istinu i otkriva tajne Raja.
Dok svet često nagrađuje nepravdu, podviznik iz Odese iz 20. veka pokazuje kako čuvanje savesti i hodanje “uskim putem” postaje jedini pravi odgovor na okrutnost života.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Dok svet često nagrađuje nepravdu, podviznik iz Odese iz 20. veka pokazuje kako čuvanje savesti i hodanje “uskim putem” postaje jedini pravi odgovor na okrutnost života.
Ne da se nije uplašio kada je ušao u "klinč" sa carem i patrijarhom, nego je istrajao do kraja u dokazivanju da su u Gospodu bile dve volje kao i dve prirode.
Nekadašnji basista benda Danzig Džoš Lejzi govori o ličnom slomu, godinama borbe sa zavisnošću i susretu s verom, koji ga je doveo do odluke da primi svetu tajnu krštenja u Pravoslavnoj crkvi.