Shutterstock/Jacob Lund, ANDREAS FISCHER / AFP / Profimedia
Dok su vernici širom Evrope zatečeni, Evangelistička crkva u Nemačkoj odlučuje da ozvaniči poliamorne veze između više odraslih osoba. Pravoslavni pogled na ovu odluku upozorava da kada svetinja postane eksperiment, u opasnosti je sama duhovna osnova čoveka.
Umesto da bude čuvar svetinje braka, jedna hrišćanska zajednica odlučila je da svojim pečatom ovaploti društvenu zbrku savremenog doba. Evangelistička crkva Kurhesen-Valdek iz Nemačke prva je u istoriji hrišćanstva koja je na zvaničnom nivou odobrila blagosiljanje poliamornih zajednica – dobrovoljnih veza više odraslih osoba koje se međusobno poznaju i žive u emocionalno-erotskom odnosu. Odluka je doneta krajem jula 2025. godine i izazvala je snažne reakcije kako u crkvenim krugovima, tako i u javnosti, izveštava portal baznica.info.
U obrazloženju sinoda ove regionalne crkve navedeno je da nova praksa treba da „realističnije“ odgovori na potrebe savremenih ljudi i pruži podršku raznim oblicima zajednica. Međutim, ono što se predstavlja kao čin saosećanja i inkluzivnosti, pravoslavna crkva prepoznaje kao duboko narušavanje božanskog poretka.
ANDREAS FISCHER / AFP / Profimedia
Beata Hofman prva je žena biskup u istoriji Evangelističke crkve Kurhesen-Valdek
Brak u pravoslavnom poimanju nije društveni ugovor, već sveta tajna – zajednica jednog muškarca i jedne žene, slika odnosa Hrista i Crkve, utemeljena na ljubavi, vernosti i blagodatnom jedinstvu. Poliamorija, s druge strane, poništava samu suštinu te zajednice, pretvarajući brak u mnoštvo paralelnih odnosa bez jedinstvenog centra i bez žrtvene predanosti.
Oni koji se zaklanjaju iza „pastirske prilagodljivosti“ zaboravljaju da Crkva nije pozvana da odobrava svaki oblik života, već da vodi ka istini. Ljubav bez istine postaje samoljublje, a tolerancija bez granica – odricanje od svetinje.
U svetu koji sve više relativizuje vrednosti, Pravoslavna crkva ostaje verna nepromenljivom Hristu. Zato svedočimo da nije sve što se može – i smelo. Niti je sve što se oseća – i blagosloveno. Jer, kako kaže Sveti apostol Pavle: „Ne prilagođavajte se ovome veku, nego se preobražavajte obnavljanjem svoga uma…“ (Rim. 12,2).
Brak je sveta ikona, a ne fleksibilni sporazum. A Crkva – ako želi da ostane Crkva – mora ostati verna svetinji.
Poznati moskovski sveštenik govori zašto ljudi mešaju zaljubljenost i ljubav, zbog čega čednost nije prevaziđena vrednost i kako prepoznati osobu sa kojom možete osnovati porodicu zauvek.
Čarls Bačik-Bel, gej anglikanski sveštenik iz Londona, rekao je da je dokument bio zastareo čak i u vreme objavljivanja i da je korišćen da bi se ljudi isključili sa puta rukopoloženja.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
U nekoliko pažljivo biranih rečenica otvoren je prostor za razumevanje i priznanje duhovnog truda. Istovremeno, podseća se da poštovanje ne poznaje granice među ljudima.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Monahinja manastira Rukumija u knjizi „Ko posti, dušu gosti“ deli tajnu skromnog, ali izuzetno ukusnog paprikaša, koji svaki zalogaj pretvara u trenutak pažnje, topline i harmonije tokom dana posta.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Pastor Berns kaže da je predsednik Tramp nakon incidenta duhovniji, dok trenutak kada je krvavog lica podigao pesnicu simbolizuje Božju ruku i veru koja nadilazi politiku.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
U besedi za petak 4. sedmice velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako se ista izdaja Hrista ponavlja i danas, kroz svakodnevne postupke, reči i odluke koje mnogi i ne primećuju.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Monahinja manastira Rukumija u knjizi „Ko posti, dušu gosti“ deli tajnu skromnog, ali izuzetno ukusnog paprikaša, koji svaki zalogaj pretvara u trenutak pažnje, topline i harmonije tokom dana posta.
U besedi za petak 4. sedmice velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako se ista izdaja Hrista ponavlja i danas, kroz svakodnevne postupke, reči i odluke koje mnogi i ne primećuju.