Shutterstock/Jacob Lund, ANDREAS FISCHER / AFP / Profimedia
Dok su vernici širom Evrope zatečeni, Evangelistička crkva u Nemačkoj odlučuje da ozvaniči poliamorne veze između više odraslih osoba. Pravoslavni pogled na ovu odluku upozorava da kada svetinja postane eksperiment, u opasnosti je sama duhovna osnova čoveka.
Umesto da bude čuvar svetinje braka, jedna hrišćanska zajednica odlučila je da svojim pečatom ovaploti društvenu zbrku savremenog doba. Evangelistička crkva Kurhesen-Valdek iz Nemačke prva je u istoriji hrišćanstva koja je na zvaničnom nivou odobrila blagosiljanje poliamornih zajednica – dobrovoljnih veza više odraslih osoba koje se međusobno poznaju i žive u emocionalno-erotskom odnosu. Odluka je doneta krajem jula 2025. godine i izazvala je snažne reakcije kako u crkvenim krugovima, tako i u javnosti, izveštava portal baznica.info.
U obrazloženju sinoda ove regionalne crkve navedeno je da nova praksa treba da „realističnije“ odgovori na potrebe savremenih ljudi i pruži podršku raznim oblicima zajednica. Međutim, ono što se predstavlja kao čin saosećanja i inkluzivnosti, pravoslavna crkva prepoznaje kao duboko narušavanje božanskog poretka.
ANDREAS FISCHER / AFP / Profimedia
Beata Hofman prva je žena biskup u istoriji Evangelističke crkve Kurhesen-Valdek
Brak u pravoslavnom poimanju nije društveni ugovor, već sveta tajna – zajednica jednog muškarca i jedne žene, slika odnosa Hrista i Crkve, utemeljena na ljubavi, vernosti i blagodatnom jedinstvu. Poliamorija, s druge strane, poništava samu suštinu te zajednice, pretvarajući brak u mnoštvo paralelnih odnosa bez jedinstvenog centra i bez žrtvene predanosti.
Oni koji se zaklanjaju iza „pastirske prilagodljivosti“ zaboravljaju da Crkva nije pozvana da odobrava svaki oblik života, već da vodi ka istini. Ljubav bez istine postaje samoljublje, a tolerancija bez granica – odricanje od svetinje.
U svetu koji sve više relativizuje vrednosti, Pravoslavna crkva ostaje verna nepromenljivom Hristu. Zato svedočimo da nije sve što se može – i smelo. Niti je sve što se oseća – i blagosloveno. Jer, kako kaže Sveti apostol Pavle: „Ne prilagođavajte se ovome veku, nego se preobražavajte obnavljanjem svoga uma…“ (Rim. 12,2).
Brak je sveta ikona, a ne fleksibilni sporazum. A Crkva – ako želi da ostane Crkva – mora ostati verna svetinji.
Poznati moskovski sveštenik govori zašto ljudi mešaju zaljubljenost i ljubav, zbog čega čednost nije prevaziđena vrednost i kako prepoznati osobu sa kojom možete osnovati porodicu zauvek.
Čarls Bačik-Bel, gej anglikanski sveštenik iz Londona, rekao je da je dokument bio zastareo čak i u vreme objavljivanja i da je korišćen da bi se ljudi isključili sa puta rukopoloženja.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Kako je nastala pometnja oko kalendara, šta je dogma o Vaskrsu i zbog čega vreme merimo netačno – u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti objašnjava sveštenik Stevan Stefanović ističući da veru ne smemo da merimo pogrešno.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje
U besedi za 32. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava: nije pitanje velikih grehova, već tih malih, svakodnevnih odluka koje oblikuju čitav život i pokazuju kojoj strani pripadaš.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Obrezanje Isusa Hrista i Svetog Vasilija Velikog po starom kalendaru i Svetog Savu po novom. Katolici proslavljaju Svetog Feliksa iz Nole, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Kako je nastala pometnja oko kalendara, šta je dogma o Vaskrsu i zbog čega vreme merimo netačno – u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti objašnjava sveštenik Stevan Stefanović ističući da veru ne smemo da merimo pogrešno.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje
U besedi za 32. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava: nije pitanje velikih grehova, već tih malih, svakodnevnih odluka koje oblikuju čitav život i pokazuju kojoj strani pripadaš.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pravoslavni vernici ne slave samo početak nove kalendarske godine već koračaju u nju kroz zahvalnost Bogu, duhovno preispitivanje i poštovanje tradicije, koja spaja prošlost i sadašnjost.