Iako medicina ima svoju nezamenjivu ulogu, pravoslavna duhovnost poziva čoveka da se suoči sa sobom, da preispita svoje unutrašnje stanje i da pokuša da kroz pokajanje, molitvu i ljubav pronađe put ka isceljenju.
U savremenom društvu ljudi se sve češće žale na hronične bolove – u glavi, leđima, grlu, stomaku, i drugim delovima tela. Naizgled fizičke tegobe, često se ne mogu objasniti ni najpreciznijim medicinskim dijagnostikama. Mnogi ljudi prolaze kroz brojne preglede, a da uzrok bola ostane nejasan. Ipak, ono što ostaje zanemareno jeste povezanost između duhovnog i telesnog zdravlja.
Pravoslavno shvatanje bolesti ne posmatra čoveka isključivo kao telesno biće. Naprotiv, čovek je jedinstvo duše i tela, i sve što duša proživljava, telo odražava.
Freepik/katemangostar
Bol u glavi, Ilustracija
Pravoslavlje uči da je uzrok mnogih bolesti duhovne prirode – greh, ogorčenost, gnev, zavist, neizmirenost sa sobom i sa drugima.
Iako medicina ima svoju nezamenjivu ulogu, pravoslavna duhovnost poziva čoveka da se suoči sa sobom, da preispita svoje unutrašnje stanje i da kroz pokajanje, molitvu i ljubav pronađe put ka isceljenju.
Ljubav - iskrena, čista, požrtvovana – viđena je kao sila koja leči i srce i telo, jer samo kroz ljubav čovek zadobija mir, a mir donosi zdravlje.
Na to je ukazivao i Sveti Luka Krimski koji je uzrok mnogih hroničnih bolova, video upravo u nama samima.
- Ne bole vas leđa, već ogroman teret koji nosite kroz život. Oči bole jer gledate sa nezadovoljstvom. Ne boli vas glava, već vaše misli. Ne boli grlo, već činjenica da ne govorite ili govorite sa gnevom. Ne boli stomak, već ono što ne možete da svarite. Ne boli jetra, već vaš bes. Ne boli vas srce, već ljubav, a ljubav je ta koja može postati lek za sve bolove tela.
Pravoslavna duhovnost uči da istinska ljubav nije prolazni osećaj ni puko saosećanje, već način života – stalna spremnost na služenje, praštanje, žrtvu i razumevanje.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
Episkop šabački besedio je o snazi zajedništva koje je povezalo žitelje 12 sela u izgradnji hrama Uspenja Presvete Bogorodice i poručio da njihovo delo treba da bude primer i današnjim generacijama.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Kirijaka Otšelnika - Miholjdan, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Proba, Taraha i Andronika. Katolička crkva slavi Svetog Serafina, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Sedamnaest godina nakon preljube, žena se iz straha od muževljevog odlaska zaklela u zdravlje dece da ga nije prevarila, a sada strahuje da bi zbog laži mogli da ispaštaju i pita jereja Viktora Nikišova kako da poništi zakletvu.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Profesor islamske veronauke objašnjava zašto ljudi traže pomoć kroz rukju i upozorava na lažne iscelitelje koji zarađuju na tuđoj muci i šire strah od sihira.
Sedamnaest godina nakon preljube, žena se iz straha od muževljevog odlaska zaklela u zdravlje dece da ga nije prevarila, a sada strahuje da bi zbog laži mogli da ispaštaju i pita jereja Viktora Nikišova kako da poništi zakletvu.