Iako medicina ima svoju nezamenjivu ulogu, pravoslavna duhovnost poziva čoveka da se suoči sa sobom, da preispita svoje unutrašnje stanje i da pokuša da kroz pokajanje, molitvu i ljubav pronađe put ka isceljenju.
U savremenom društvu ljudi se sve češće žale na hronične bolove – u glavi, leđima, grlu, stomaku, i drugim delovima tela. Naizgled fizičke tegobe, često se ne mogu objasniti ni najpreciznijim medicinskim dijagnostikama. Mnogi ljudi prolaze kroz brojne preglede, a da uzrok bola ostane nejasan. Ipak, ono što ostaje zanemareno jeste povezanost između duhovnog i telesnog zdravlja.
Pravoslavno shvatanje bolesti ne posmatra čoveka isključivo kao telesno biće. Naprotiv, čovek je jedinstvo duše i tela, i sve što duša proživljava, telo odražava.
Freepik/katemangostar
Bol u glavi, Ilustracija
Pravoslavlje uči da je uzrok mnogih bolesti duhovne prirode – greh, ogorčenost, gnev, zavist, neizmirenost sa sobom i sa drugima.
Iako medicina ima svoju nezamenjivu ulogu, pravoslavna duhovnost poziva čoveka da se suoči sa sobom, da preispita svoje unutrašnje stanje i da kroz pokajanje, molitvu i ljubav pronađe put ka isceljenju.
Ljubav - iskrena, čista, požrtvovana – viđena je kao sila koja leči i srce i telo, jer samo kroz ljubav čovek zadobija mir, a mir donosi zdravlje.
Na to je ukazivao i Sveti Luka Krimski koji je uzrok mnogih hroničnih bolova, video upravo u nama samima.
- Ne bole vas leđa, već ogroman teret koji nosite kroz život. Oči bole jer gledate sa nezadovoljstvom. Ne boli vas glava, već vaše misli. Ne boli grlo, već činjenica da ne govorite ili govorite sa gnevom. Ne boli stomak, već ono što ne možete da svarite. Ne boli jetra, već vaš bes. Ne boli vas srce, već ljubav, a ljubav je ta koja može postati lek za sve bolove tela.
Pravoslavna duhovnost uči da istinska ljubav nije prolazni osećaj ni puko saosećanje, već način života – stalna spremnost na služenje, praštanje, žrtvu i razumevanje.
Veliki svetitelj našeg vremena govorio je o nečemu što se često događa u odnosima među ljudima, a što mnogi prepoznaju tek kada već nastanu ljutnja, zameranje i potreba da se drugome uzvrati.
Vozilo će biti uvakufljeno i koristiće se za potrebe Mešihata i službena putovanja njegovih predstavnika, a poznati humanista objasnio je i šta ga je podstaklo na ovakav potez.
Na svečanosti u budvanskom Starom gradu govorio je o njenom mestu u duhovnosti i kulturi, od Miroslavljevog jevanđelja i dela Svetog Save do Njegoša, svetih hramova, pravnih spomenika i velikih srpskih naučnika.
Otac Benedikt govori o njihovom razgovoru iza zatvorenih vrata, pitanjima koja je slavna pevačica postavila o veri i molitvi, kao i rečima koje je uputila svojim saradnicima pre nego što je napustila svetinju.
Najpre je bio rimski vojnik zadužen da čuva hrišćanskog zatvorenika, a upravo taj susret doveo ga je do vere zbog koje će kasnije pred carem odbiti da se odrekne Hrista.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Veliki svetitelj našeg vremena govorio je o nečemu što se često događa u odnosima među ljudima, a što mnogi prepoznaju tek kada već nastanu ljutnja, zameranje i potreba da se drugome uzvrati.
Otac Benedikt govori o njihovom razgovoru iza zatvorenih vrata, pitanjima koja je slavna pevačica postavila o veri i molitvi, kao i rečima koje je uputila svojim saradnicima pre nego što je napustila svetinju.
Otac Varsanufije je stradao u blizini Svetog Nikolajevskog hrama, dok su inok Grigorije i izbeglica Andrej Kirijenko sa teškim povredama prevezeni u bolnicu.