Ikona je u pravoslavlju svetinja - ona nije obična slika, već prozor ka večnosti, kroz koji se vernici obraćaju Bogu, Presvetoj Bogorodici i svetiteljima.
U poslednje vreme primećeno je da su mnogi vernici u nedoumici gde da ostave svoj dobrovoljni prilog prilikom celivanja ikona u hramu. Neki, iz iskrene pobožnosti i dobre namere, spuštaju novac direktno na samu ikonu, smatrajući da je to prikladno mesto za prilog.
Ipak, treba znati da je ikona u pravoslavlju svetinja - ona nije obična slika, već prozor ka večnosti, kroz koji se vernici obraćaju Bogu, Presvetoj Bogorodici i svetiteljima. Celivanjem ikone pokazujemo poštovanje i ljubav prema onome koga ona predstavlja. Stavljanje novca direktno na ikonu, iako iz dobre namere, nije primereno i može dovesti do njenog oštećenja, naročito ako je stara, oslikana na dasci ili ukrašena pozlatom.
Dobrovoljni prilozi se, prema crkvenom redu, ostavljaju u posebno za to predviđene kutije pored ikone, a na to je ukazao i teolog Aleksandar Đurđević koji je istakao da ikone uvek moraju biti čiste i da novcu nije mesto na njima.
TANJUG/ MARKO DjOKOVIC
Celivanje ikone, Ilustracija
- Gde treba ostaviti dobrovoljni prilog prilikom celivanja ikone!? Često možemo videti ljude kako na same ikone ostavljaju novac, ali treba da znate da to, ipak, ne treba da radimo. S razlogom postoje korpice za odlaganje novca ili pak prorezi pored ikona, u koje bi trebalo ubaciti dobrovoljni prilog. Nikako nemojte novac stavljati na same ikone. Ikone treba da budu čiste i one se celivaju. Nisu tu da bi se na njih stavljao novac - objasnio je Đurđević.
Vernici su često i u nedoumici koliki dobrovoljni prilog da daju prilikom celivanja ikone, ali teolog je dao odgovor i na ovu dilemu.
- Upamtite, nije bitno koliko novca stavite na ikonu, bitno je da je od srca - istakao je on.
Roditelji često iz najbolje namere pokušavaju da nametnu svojoj deci pravila, očekivanja i vrednosti, ali nailaze na otpor, nerazumevanje, pa čak i potpuni prekid komunikacije.
U domovima širom Srbije vekovima se negovala kuhinja bogata verom, mirisima i simbolikom. Gruvanica je jedno od jela koje čuva duh te zaboravljene tradicije.
Sveti Nikolaj Ohridski I Žički u svojoj besedi za 16. sredu po Duhovoma upozorava da duša koja ostaje gladna Isusove hrane nikada ne poznaje istinsku snagu, radost i večni život, dok primeri iz prirode i života otkrivaju granice prolaznog i veličinu Božanskog.
Od svakodnevnih poslova do bračnih nesuglasica, sveci i svetogorski starci pokazuju kako vera, ljubav i smirenje čine život lakšim i duhovno plodonosnim.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Roditelji često iz najbolje namere pokušavaju da nametnu svojoj deci pravila, očekivanja i vrednosti, ali nailaze na otpor, nerazumevanje, pa čak i potpuni prekid komunikacije.
Sveti Nikolaj Ohridski I Žički u svojoj besedi za 16. sredu po Duhovoma upozorava da duša koja ostaje gladna Isusove hrane nikada ne poznaje istinsku snagu, radost i večni život, dok primeri iz prirode i života otkrivaju granice prolaznog i veličinu Božanskog.
Od svakodnevnih poslova do bračnih nesuglasica, sveci i svetogorski starci pokazuju kako vera, ljubav i smirenje čine život lakšim i duhovno plodonosnim.
Na današnji dan se sa poštovanjem sećamo Stefana Prvovenčanog – prvog srpskog kralja, ktitora, mirotvorca i sina svetitelja, koji je krunisao veru svoga naroda.
Na današnji dan se sa poštovanjem sećamo Stefana Prvovenčanog – prvog srpskog kralja, ktitora, mirotvorca i sina svetitelja, koji je krunisao veru svoga naroda.
Mitropolit mileševski Atanasije posetio je manastir Mileševu, pohvalio radove i poručio – svetinja će zasijati u punom sjaju za praznik Svetog kralja Vladislava.
Proslava "dolaska jeseni" u poznatom klubu pokazala je da se novi duhovni trendovi pod plaštom tradicije i "povratka korenima" uvlače među omladinu, dok pravoslavni autori upozoravaju da se iza tih rituala krije opasnost po veru i identitet.
Na današnji dan se sa poštovanjem sećamo Stefana Prvovenčanog – prvog srpskog kralja, ktitora, mirotvorca i sina svetitelja, koji je krunisao veru svoga naroda.