Ikona je u pravoslavlju svetinja - ona nije obična slika, već prozor ka večnosti, kroz koji se vernici obraćaju Bogu, Presvetoj Bogorodici i svetiteljima.
U poslednje vreme primećeno je da su mnogi vernici u nedoumici gde da ostave svoj dobrovoljni prilog prilikom celivanja ikona u hramu. Neki, iz iskrene pobožnosti i dobre namere, spuštaju novac direktno na samu ikonu, smatrajući da je to prikladno mesto za prilog.
Ipak, treba znati da je ikona u pravoslavlju svetinja - ona nije obična slika, već prozor ka večnosti, kroz koji se vernici obraćaju Bogu, Presvetoj Bogorodici i svetiteljima. Celivanjem ikone pokazujemo poštovanje i ljubav prema onome koga ona predstavlja. Stavljanje novca direktno na ikonu, iako iz dobre namere, nije primereno i može dovesti do njenog oštećenja, naročito ako je stara, oslikana na dasci ili ukrašena pozlatom.
Dobrovoljni prilozi se, prema crkvenom redu, ostavljaju u posebno za to predviđene kutije pored ikone, a na to je ukazao i teolog Aleksandar Đurđević koji je istakao da ikone uvek moraju biti čiste i da novcu nije mesto na njima.
TANJUG/ MARKO DjOKOVIC
Celivanje ikone, Ilustracija
- Gde treba ostaviti dobrovoljni prilog prilikom celivanja ikone!? Često možemo videti ljude kako na same ikone ostavljaju novac, ali treba da znate da to, ipak, ne treba da radimo. S razlogom postoje korpice za odlaganje novca ili pak prorezi pored ikona, u koje bi trebalo ubaciti dobrovoljni prilog. Nikako nemojte novac stavljati na same ikone. Ikone treba da budu čiste i one se celivaju. Nisu tu da bi se na njih stavljao novac - objasnio je Đurđević.
Vernici su često i u nedoumici koliki dobrovoljni prilog da daju prilikom celivanja ikone, ali teolog je dao odgovor i na ovu dilemu.
- Upamtite, nije bitno koliko novca stavite na ikonu, bitno je da je od srca - istakao je on.
Savremeni domaći recept, bez duge istorije, ali sa jasnom idejom deljenja, vraća tu simboliku u svakodnevicu - kroz toplo testo koje iz rerne ne odlazi samo na sto, već i preko praga.
Sabranost i snažan duhovni prizor obeležili su jutarnje okupljanje, uz dolazak vernika iz svih krajeva grada i atmosferu koja je ispunila hram i njegovu portu.
Detaljan plan kretanja litije od Vaznesenjskog hrama do Hrama Svetog Save, uz privremene obustave i izmene u saobraćaju, uz očekivano prisustvo velikog broja učesnika i prolazak kroz najprometnije gradske ulice.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
U besedi za četvrtak 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na tihu, ali presudnu borbu u čoveku u kojoj se određuje smer njegovih dela i njihovih posledica.
Odluka da krsno znamenje ponese učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, višestruki osvajač međunarodnih medalja na najvećim svetskim naučnim takmičenjima, izazvala je veliko interesovanje javnosti u Srbiji.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Odluka da krsno znamenje ponese učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, višestruki osvajač međunarodnih medalja na najvećim svetskim naučnim takmičenjima, izazvala je veliko interesovanje javnosti u Srbiji.
U besedi za četvrtak 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na tihu, ali presudnu borbu u čoveku u kojoj se određuje smer njegovih dela i njihovih posledica.