Ikona je u pravoslavlju svetinja - ona nije obična slika, već prozor ka večnosti, kroz koji se vernici obraćaju Bogu, Presvetoj Bogorodici i svetiteljima.
U poslednje vreme primećeno je da su mnogi vernici u nedoumici gde da ostave svoj dobrovoljni prilog prilikom celivanja ikona u hramu. Neki, iz iskrene pobožnosti i dobre namere, spuštaju novac direktno na samu ikonu, smatrajući da je to prikladno mesto za prilog.
Ipak, treba znati da je ikona u pravoslavlju svetinja - ona nije obična slika, već prozor ka večnosti, kroz koji se vernici obraćaju Bogu, Presvetoj Bogorodici i svetiteljima. Celivanjem ikone pokazujemo poštovanje i ljubav prema onome koga ona predstavlja. Stavljanje novca direktno na ikonu, iako iz dobre namere, nije primereno i može dovesti do njenog oštećenja, naročito ako je stara, oslikana na dasci ili ukrašena pozlatom.
Dobrovoljni prilozi se, prema crkvenom redu, ostavljaju u posebno za to predviđene kutije pored ikone, a na to je ukazao i teolog Aleksandar Đurđević koji je istakao da ikone uvek moraju biti čiste i da novcu nije mesto na njima.
TANJUG/ MARKO DjOKOVIC
Celivanje ikone, Ilustracija
- Gde treba ostaviti dobrovoljni prilog prilikom celivanja ikone!? Često možemo videti ljude kako na same ikone ostavljaju novac, ali treba da znate da to, ipak, ne treba da radimo. S razlogom postoje korpice za odlaganje novca ili pak prorezi pored ikona, u koje bi trebalo ubaciti dobrovoljni prilog. Nikako nemojte novac stavljati na same ikone. Ikone treba da budu čiste i one se celivaju. Nisu tu da bi se na njih stavljao novac - objasnio je Đurđević.
Vernici su često i u nedoumici koliki dobrovoljni prilog da daju prilikom celivanja ikone, ali teolog je dao odgovor i na ovu dilemu.
- Upamtite, nije bitno koliko novca stavite na ikonu, bitno je da je od srca - istakao je on.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.