Borba protiv zla, po rečima sveštenika Predraga Popovića, nije ritual – to je lični krst koji svako mora da ponese, ako želi da pobedi.
U pravoslavnoj teologiji, demoni nisu simbolički prikazi zla, već realna duhovna bića koja, po učenju Crkve, neprestano vrebaju da naruše čovekovu slobodu, unesu nemir i odvoje ga od Boga.
Njihovo delovanje, prema Svetim ocima, nije uvek spektakularno i filmski – češće se ogleda u napastima, grehovnim navikama i duhovnoj slabosti. Međutim, u pojedinim slučajevima, veruje se da dolazi i do direktne demonske opsednutosti, kada je potrebna snažna duhovna intervencija – molitva, post, ispovest, i ponekad, egzorcizam.
Ali u pravoslavlju, egzorcizam nije magijski ritual, niti "hitna usluga" za instant rešenje problema. To je poslednji čin jedne ozbiljne i duboko lične borbe. Na to snažno upozorava i sveštenik Predrag Popović, koji je istakao da bez lične promene – pomoći nema.
"Nisam džuboks, već sveštenik“
- Ako ti postiš, ispovedaš se, odlaziš na liturgiju – to ti je preventiva, nemaš čega da se bojiš - kaže otac Predrag, naglašavajući da egzorcizam dolazi tek posle dugog perioda duhovne pripreme.
Printscreen oca.org/Print Screen Instagram otac_predrag_popovic
Otac Predrag Popović
On sam, tvrdi, molitvu za posednute čita tek posle godinu ili dve liturgijskog života onoga ko traži pomoć.
- Dođu ljudi kod mene: "Čitaj mi molitvu za posednute!' Pa šta sam ja?! Džuboks? Pevaljka? Sad ćeš ti da naručiš pesmu, platiš mi i ja ću ti pevam?!“ – izričit je.
Čin čitanja egzorcističke molitve on vidi kao ličnu žrtvu, ne rutinu:
- To je zakon žrtve, zakon ljubavi – ja dajem sebe za to! Ja patim. Negativna duhovna energija se skuplja u plućima – i mene napada.
Otac Predrag otkriva da je zbog toga godinama imao ozbiljne zdravstvene probleme: astmu, bronhitis, dugotrajni kašalj – sve dok, kako kaže, nije bio isceljen po molitvama Svetog Vasilija Ostroškog.
Ko želi egzorcizam – mora da se menja
Jedna od ključnih poruka Popovića jeste da egzorcizam nije čudotvorni lek koji će "očistiti“ čoveka dok on nastavlja da živi isto kao pre. Naprotiv, egzorcizam ne funkcioniše ako nema iskrene unutrašnje borbe.
Foto: Freepik
Demoni, Ilustracija
- Kad dođu kod mene đavoimani, prva stvar: prestaje da se jede meso, nema slatko, nema cigare. Ko puši – njemu ne čitam egzorcizam nikad! Takvome ni Sveti Petar da čita – neće da istera!
U njegovom viđenju, demonski uticaj se ne manifestuje samo u ponašanju, nego i kroz nagone – preteranu potrebu za mesom, za slatkim, zavisnost od cigareta – sve ono što, prema crkvenom učenju, slabi duh i ojačava telo, čineći čoveka podložnijim zlu.
Egzorcizam ne menja čoveka – liturgija menja
Za kraj, Popović poručuje da egzorcizam sam po sebi ne menja čoveka – to može samo život u Crkvi, Liturgija i podvig.
- Nema predaje – do poslednje kapi krvi! – zaključuje, podsećajući na primer svetitelja koji su stradali i ponovno ustajali duhom jači.
Borba protiv zla, po rečima sveštenika Predraga Popovića, nije ritual – to je lični krst koji svako mora da ponese, ako želi da pobedi.
Sve što svakodnevno doživljavamo – iskušenja, praznična oblačenja i masovna zabava – u svetlu vere otkriva borbu anđela i demona koja oblikuje sudbinu svakog čoveka.
Jerej Ruske pravoslavne crkve, teolog i misionar u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“, detaljno opisuje duhovnu prirodu demonske opsednutosti i ističe da je jedini put izlečenja vera, molitva i post.
Na liturgiji u manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, episkop novobrdski podsetio vernike da je svako dobro delo dar Božji i da istinsko bogatstvo vere leži u jednostavnosti i oproštaju.
Mitropolit Pahomije služio je Liturgiju, predvodio litiju i osveštao slavske darove, dok je sabrani narod osetio snagu molitve i zajedništva u manastiru posvećenom prvomučeniku
Jerej Eparhije budimljansko-nikšićke u svom autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, opisuje aktuelna dešavanja kao progon hrišćana i razapinjanje Božjih naslednika u savremenom vremenu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Sveštenik Goran Nuhanović otkrio je kako obična štićenica staračkog doma, pred odlazak s ovoga sveta, kroz ispovest i pričešće doživela viziju nebeske svetlosti i prizvala prisustvo svetitelja.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.