MOLITVENI POKRET KOJI ČUVA DUŠU, ALI I SRCE! Doktorka Vera Šćepanović tvrdi da metanije dokazano regulišu pritisak i sprečavaju aritmiju
Čučanj tokom metanija aktivira mišiće potkolenice koji pumpaju krv, čime se srce rastereće i relaksira.
Postavka skulptura Milorada Miće Stajčića izazvala buru zbog skrnavljenja vere i zloupotrebe reči najvoljenijeg srpskog patrijarha.
Izložba skulptura i prostornih instalacija „Placebo“ Milorada Miće Stajčića, održana od 20. do 28. septembra u Galeriji Asocijacije likovnih umetnika Zrenjanina (ALUZ), ponovo je uzburkala javnost — ne samo zbog scene pričešća koju prikazuje rad „Placebo“, već i zbog prisustva citata patrijarha Pavla „Budimo ljudi iako smo Srbi“ kao sastavnog dela postavke, što se jasno vidi na fotografiji izložbe koju je objavio portal vidovdan.info.
Ova fotografija pruža vizuelni dokaz da je čuveni citat integrisan u umetničku instalaciju kao deo poruke, a ne samo kao prateći komentar ili spoljni dodatak.
Samo delo „Placebo“ već je izazovno: Diznijevi likovi Šilja (kao sveštenik) i Daba (kao policajac) prikazani su u sceni primanja Svetog Pričešća, u kontekstu promišljanja odnosa duhovne i svetovne vlasti. Međutim, uz korišćenje citata patrijarha Pavla „Budimo ljudi iako smo Srbi“, koji je bio ispisan na zidu pored skulpture, a koji u hrišćanskom diskursu nosi moralnu težinu i duhovni autoritet, postavka dobija novi sloj simboličkog opterećenja.
Za vernike, činjenica da su reči duhovnog pastira — koje su mnogo puta izrečene u kontekstu moralnog i duhovnog vaspitanja — iskorišćene u delu koje uključuje scenu doživljenu kao izrugivanje Svete Tajne, predstavlja duboku zlonameru, a ne samo umetničku provokaciju.
Ranije se moglo nagađati o ulozi citata u samoj postavci, ali zahvaljujući fotografiji sa izložbe, jasno je: poruka „Budimo ljudi iako smo Srbi“ jeste deo umetničkog rada. To menja ton celokupne interpretacije — i same postavke i reakcija publike — jer više ne govorimo samo o simboličkim dvosmislenostima, već o jasnom umetničkom izboru.
Kada se svetotajina kao što je Sveto Pričešće prikazuje simbolično ili satirično, većina vernika smatra da je pređena granica. A kada se tome pridruži citat duhovne figure, čije su reči vekovni poziv na pobožnost i ljudskost, tada umetnička postavka dobija dublju i oštriju kontroverzu.
Na taj način, umetnik nije samo kroz scenu pričešća izazvao spor, već i kroz upotrebu duhovnog autoriteta, što dodatno pojačava utisak namerne provokacije.
Stajčić je još 2015. godine objašnjavao da je rad inspirisan njegovim ličnim sporom sa Crkvom oko restitucije imovine, što je on naveo kao osnovu za preispitivanje odnosa između svetovne i duhovne vlasti. U ovom kontekstu, uključivanje citata patrijarha Pavla može se posmatrati kao svojevrsni retorički udar na najpoštovanije reči duhovnog pastira, čime se dodatno zaoštrava umetničko „preispitivanje“.
Sada kada je jasno da je citat patrijarha Pavla bio deo postavke, reakcije vernika dobijaju još veću težinu — nije reč samo o interpretaciji, već o suočavanju sa direktnom umetničkom porukom.
Umetnost može i treba da provocira, ali kada poseže za simbolima koji pripadaju sferi vere — i za rečima duhovnih vođa — tada deo javnosti to ne vidi kao dijalog, već kao otvoreno ismevanje svetinje.
Za pravoslavne hrišćane, svetotajinski život ostaje nedodirljiv, a prisvajanje reči koje nose pastirski i duhovni autoritet u kontekstu doživljenom kao uvreda — predstavlja duboku ranu.
Odbijen zahtev za oslikavanje lika blaženopočivšeg poglavara SPC, uz obrazloženje da bi predstavljao verski simbol u javnom prostoru.
Pravoslavni vernici u okolini Orahovca uznemireni zbog nestanka bogoslužbenog predmeta, dok Eparhija raško-prizrenska traži da se utvrdi da li slučaj ima elemente verske ili etničke netrpeljivosti.
Meta napada bilo je obeležje kraj starog groblja u Zaselju, mestu gde su prema popisu iz 1991. godine živeli isključivo Srbi, dok danas tamo nema nijednog pripadnika srpskog naroda.
Petrovski post može da traje najkraće osam, a najduže 42 dana.
Čučanj tokom metanija aktivira mišiće potkolenice koji pumpaju krv, čime se srce rastereće i relaksira.
Prvi put uvedene su rigorozne kontrole na ulazu u Manastir Svetih arhangela kod Prizrena, dok su okolinu obezbeđivali specijalci.
Crkva poziva vernike da budu pažljivi u rečima, blagi u sudovima i istrajni u molitvi, jer se samo kroz smirenje i ljubav čuva zajedništvo među ljudima.
Iako se projekat ne nalazi na manastirskom zemljištu, planirani kompleks otvorio je pitanje očuvanja ambijenta, pogleda i duhovnog doživljaja puta ka mestu gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Posle dugog iščekivanja i brojnih iskušenja, supružnici su u svetinji pronašli utehu i nadu, a vest koju su ubrzo dobili zauvek im je promenila život.
U besedi za ponedeljak 9. sedmice po Duhovima, veliki srpski duhovnik govori o veri kao najčvršćem osloncu duše, koja se ne čuva bekstvom od iskušenja, već kroz stradanja postaje čvršća i snažnija u zajednici sa Hristom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Akilu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik i iscelitelj Pantelejmon. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Klimenta Ohridskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ava Justin Popović je na Saboru Svetog arhangela Gavrila 1965. godine govorio o snazi molitve i pozvao vernike da u trenucima pada i velikih nevolja prizovu pomoć nebeskih zaštitnika.