Pravoslavna crkva s velikom ozbiljnošću gleda na motive ulaska u brak.
U Pravoslavnoj crkvi, brak se smatra svetom tajnom – svetinjom koju je ustanovio sam Bog još u Edenskom vrtu kada je rekao: "Nije dobro da je čovek sam; da mu načinim druga prema njemu“ (1. Mojs. 2,18).
Brak nije samo društveni ugovor ili ljudska konvencija, već duhovno jedinstvo dvoje ljudi koje ima za cilj zajednički život u ljubavi, međusobnom poštovanju, i – najvažnije – u zajednici sa Bogom.
Svrha braka u pravoslavnom učenju nije samo biološko potomstvo, već i uzajamno usavršavanje supružnika na putu ka spasenju. Muž i žena, u Hristu, pozvani su da budu jedno telo i jedan duh, da rastu u veri, ljubavi i milosrđu. Pravi pravoslavni brak je zajednica u kojoj se ljudi međusobno pomažu da postanu bolji hrišćani, da nose breme jedno drugog i da, kako kaže Apostol Pavle, "sebi ugađaju, ali u Gospodu“.
Facebook
Arhimandrit Stefan
U tom svetlu, Pravoslavna crkva s velikom ozbiljnošću gleda na motive ulaska u brak.
Udaja ili ženidba iz čisto materijalnog interesa – radi novca, statusa, ugodnog života – nije u skladu sa hrišćanskim vrednostima. Takvi temelji su prolazni, krhki, i ne mogu izdržati teškoće koje život sa sobom neminovno nosi i čak predstavlja greh.
Međutim, kako je objasnio arhimandrit Stefan Vučković, iguman manastira Velika Remeta, postoji i udaja koja je iz koristi, a koja je blagoslovena.
- Udaja iz interesa jeste greh, jer interesi brzo propadnu. Oni su često puta materijalne prirode i kad pričam o udaji iz interesa, mislim na materijalni interes. Međutim, ako se devojka udaje sa interesom da rodi dete, da bi imala muža pored sebe, da bi ispunila zakon Božji koji glasi "rađajte se i množite se", onda je takav interes blagosloven. Ali ova, koji je materijalističke prirode, to je greh.“
Zvezda serijala „Mortal Kombat“ u 75. godini upokojila se u Santa Barbari, a njegov duhovni put ka pravoslavlju i krštenju ostaje inspiracija za sve koji traže smisao i unutrašnji mir.
U besedi za 26. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različita mera milosti oblikuje našu odgovornost, poziva na poštovanje darova bližnjih i pokazuje zašto svaki dar, bez obzira na veličinu, nosi dublju pouku.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog Amfilohija Ikonijskog po starom kalendaru i Svetog Nikolu po novom, katolici su u periodu Adventa i takođe slave Svetog Nikolu, a u islamu i judaizmu dan je posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Zvezda serijala „Mortal Kombat“ u 75. godini upokojila se u Santa Barbari, a njegov duhovni put ka pravoslavlju i krštenju ostaje inspiracija za sve koji traže smisao i unutrašnji mir.
U besedi za 26. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različita mera milosti oblikuje našu odgovornost, poziva na poštovanje darova bližnjih i pokazuje zašto svaki dar, bez obzira na veličinu, nosi dublju pouku.
Primer svetitelja pokazuje da strpljiva molitva i nepokolebljiva nada nisu samo duhovne prakse, već put ka isceljenju, unutrašnjem miru i obnovi vere u teškim trenucima.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Posle još jednog nasrtaja na hram u sredini gde Srba jedva da je ostalo, iz Eparhije raško-prizrenske stiže oštro upozorenje o kontinuiranom zastrašivanju.
Vlada Srbije proglasila Jefimijinu "Pohvalu" kulturnim dobrom od izuzetnog značaja, čime je vekovni vez pokrov za mošti kneza Lazara iz crkvene tišine prešao u samo središte pažnje cele nacije.