SRBI OVO ČESTO RADE SVOJ DECI, A NE BI SMELI NA TO NI DA POMISLE! Neverovatno svedočanstvo devojke na koju je otac nesvesno bacio kletvu - POMOGAO JOJ OTAC TADEJ!
Jedna takva priča došla je od devojke, koja je i dugo nosila teret nerazrešenog odnosa sa ocem i posledica reči izgovorenih u ljutnji.
U potrazi za odgovorom i utehom, obratila se svojevremeno starcu Tadeju i konačno rešila problem koji je imala - naime, iako se tri puta nalazila pred udajom, nikako nije uspela da uđe u brak.
Njeno svedočanstvo prenosimo u celosti:
Gladskikh Tatiana/Shutterstock
Roditelji često neprimerenim rečima bacaju kletvu na svoju decu
- Kad sam otišla drugi put kod oca Tadeja, da bih pitala zbog čega ne mogu da se udam... Imala sam tri ponude i sve tri sam odbila u poslednjoj sekundi, premda ne znajući zašto. Nešto je bilo što se stalno isprečavalo.
- Kad sam došla kod njega, sedela sam među jednom grupom ljudi za ručkom. Otac Tadej je pričao, a ja sam stalno bila sa svojim mislima, pitajući se: "Kako da ga pitam: zašto ne mogu da se udam?" Kako da ga pitam pred celim ovim svetom? A kako da ga uopšte pitam: zašto ne mogu da se udam?!“
- U tom trenutku otac Tadej počinje priču: "Evo, ovde se neko među vama pita zašto ne može da se uda? A, ne može da se uda zato što se stalno svađa sa svojim ocem (što je živa istina: stalno sam sa ocem u sukobu). Ne može da se uda, jer ga ne poštuje dovoljno i zato što je njen otac rekao: "Ko će tebe takvu, kad imaš takav jezik? Nikad se nećeš udati." On je na taj način nesvesno bacio kletvu na svoje dete.
- U tom trenutku sam pomislila: "I ju, on to meni priča, a šta ja treba da radim?“ A, otac nastavlja: "Taj neko se pita: Šta treba da radi?"
Facebook/Starac Tadej Vitovnički
Starac Tadej je pomogao devojci da sa sebe skine roditeljsku kletvu
- U potpunom šoku zurim u oca Tadeja, da su me usta zabolela koliko sam zinula. A on će reći: "Evo šta treba da uradi: da po povratku kući kaže svome ocu kako treba da ode u crkvu i pokaje se za svoje reči, upali sveću za svoje dete i poželi mu sreću."
Kaže da je u prvom momentu pomislila da njen otac nikad neće otići u crkvu, jer je bio necrkven čovek.
- Na to otac Tadej kaže: "E, sad se ta osoba misli kako njen otac nikad neće otići u crkvu! Nije tačno! Neka samo svom ocu ispriča ovu priču kao o nekom trećem da se radi, a on ako ima uši – čuće. Ako ima srce i voli svoje dete, učiniće."
Tu je prosto samo iz nje, kako kaže, izletelo: "Pa to sam ja! O meni je reč!"
- Svi su se okrenuli i pogledali me, ali ja nisam za to marila. Kad sam došla kući ispričala sam ocu onako kako me je otac Tadej posavetovao (da se radi o nekom trećem). Posle podne, moj otac se, nakon kraćeg izbivanja, vratio kući, priđe mi i reče: "Evo, doneo sam ti nešto na poklon!"
U ruku mi je stavio kutijicu tamjana, da bih znala da je bio u crkvi, a da mi sam to ne prizna.
Razgovor sa Dominikom Kros u Beogradu doneo je fokus na bezbednost, zaštitu svetinja i svakodnevni život ljudi, uz poruku da međunarodni akteri moraju imati aktivniju ulogu u očuvanju prava svih zajednica i stabilnosti regiona.
Posle molitve u Pridvornom hramu razmotreni su izveštaji o radu, potvrđeni rezultati i definisani planovi koji će usmeriti administrativne i finansijske aktivnosti u narednom period
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Sveti Pajsije Svetogorac upozorava da kletve, kada su izgovorene iz bola i nepravde, mogu imati ozbiljne posledice i za onoga ko ih izgovara i za onoga kome su upućene.
U besedi za sredu druge sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se iza jedne slike iz Jevanđelja krije drugačije razumevanje života, žrtve i ploda koji dolazi neočekivano.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evpsihija po starom kalendaru i Svetog Teodora Sikeota po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog pape Kaja, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
U besedi za sredu druge sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se iza jedne slike iz Jevanđelja krije drugačije razumevanje života, žrtve i ploda koji dolazi neočekivano.
Dok se rešenja traže u brzom olakšanju i spoljnim sredstvima, pouka jednog od najvećih srpskih duhovnika 20. veka ukazuje na dublji uzrok unutrašnje praznine i put ka njenom prevazilaženju.