SRBI OVO ČESTO RADE SVOJ DECI, A NE BI SMELI NA TO NI DA POMISLE! Neverovatno svedočanstvo devojke na koju je otac nesvesno bacio kletvu - POMOGAO JOJ OTAC TADEJ!
Jedna takva priča došla je od devojke, koja je i dugo nosila teret nerazrešenog odnosa sa ocem i posledica reči izgovorenih u ljutnji.
U potrazi za odgovorom i utehom, obratila se svojevremeno starcu Tadeju i konačno rešila problem koji je imala - naime, iako se tri puta nalazila pred udajom, nikako nije uspela da uđe u brak.
Njeno svedočanstvo prenosimo u celosti:
Gladskikh Tatiana/Shutterstock
Roditelji često neprimerenim rečima bacaju kletvu na svoju decu
- Kad sam otišla drugi put kod oca Tadeja, da bih pitala zbog čega ne mogu da se udam... Imala sam tri ponude i sve tri sam odbila u poslednjoj sekundi, premda ne znajući zašto. Nešto je bilo što se stalno isprečavalo.
- Kad sam došla kod njega, sedela sam među jednom grupom ljudi za ručkom. Otac Tadej je pričao, a ja sam stalno bila sa svojim mislima, pitajući se: "Kako da ga pitam: zašto ne mogu da se udam?" Kako da ga pitam pred celim ovim svetom? A kako da ga uopšte pitam: zašto ne mogu da se udam?!“
- U tom trenutku otac Tadej počinje priču: "Evo, ovde se neko među vama pita zašto ne može da se uda? A, ne može da se uda zato što se stalno svađa sa svojim ocem (što je živa istina: stalno sam sa ocem u sukobu). Ne može da se uda, jer ga ne poštuje dovoljno i zato što je njen otac rekao: "Ko će tebe takvu, kad imaš takav jezik? Nikad se nećeš udati." On je na taj način nesvesno bacio kletvu na svoje dete.
- U tom trenutku sam pomislila: "I ju, on to meni priča, a šta ja treba da radim?“ A, otac nastavlja: "Taj neko se pita: Šta treba da radi?"
Facebook/Starac Tadej Vitovnički
Starac Tadej je pomogao devojci da sa sebe skine roditeljsku kletvu
- U potpunom šoku zurim u oca Tadeja, da su me usta zabolela koliko sam zinula. A on će reći: "Evo šta treba da uradi: da po povratku kući kaže svome ocu kako treba da ode u crkvu i pokaje se za svoje reči, upali sveću za svoje dete i poželi mu sreću."
Kaže da je u prvom momentu pomislila da njen otac nikad neće otići u crkvu, jer je bio necrkven čovek.
- Na to otac Tadej kaže: "E, sad se ta osoba misli kako njen otac nikad neće otići u crkvu! Nije tačno! Neka samo svom ocu ispriča ovu priču kao o nekom trećem da se radi, a on ako ima uši – čuće. Ako ima srce i voli svoje dete, učiniće."
Tu je prosto samo iz nje, kako kaže, izletelo: "Pa to sam ja! O meni je reč!"
- Svi su se okrenuli i pogledali me, ali ja nisam za to marila. Kad sam došla kući ispričala sam ocu onako kako me je otac Tadej posavetovao (da se radi o nekom trećem). Posle podne, moj otac se, nakon kraćeg izbivanja, vratio kući, priđe mi i reče: "Evo, doneo sam ti nešto na poklon!"
U ruku mi je stavio kutijicu tamjana, da bih znala da je bio u crkvi, a da mi sam to ne prizna.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Pravoslavna tradicija uči da najveća opasnost nije u onome što drugi govore ili čine protiv nas, već u tome da dopustimo da tuđa zloba unese nemir u našu dušu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.