KOLIKO PUTA I KAD MOŽE SE PRIČESTITI ZA VREME BOŽIĆNOG POSTA: Otac Goran o velikoj zabludi vernika i šta kaže tipik po ovom pitanju
Liturgija se služi da bi se vernici pričestili, tačnije, da bi se s Bogom sjedinili, istakao je otac Goran.
Svrha pričešća jeste duhovno očišćenje, isceljenje duše i tela, učvršćenje vere i priprema za večni život.
Sveto pričešće predstavlja najsvetiju tajnu Pravoslavne crkve i samu suštinu hrišćanskog života. U njemu se vernici, prema učenju Crkve, sjedinjuju sa Hristom, primajući njegovo telo i krv pod vidom hleba i vina.
Ono nije simbol, već stvarno i duboko duhovno zajedništvo Boga i čoveka, ustanovljeno na Tajnoj večeri i sačuvano u crkvenoj praksi do danas.
Svrha pričešća jeste duhovno očišćenje, isceljenje duše i tela, učvršćenje vere i priprema za večni život.
Zato se pričešću ne pristupa olako, već uz post, molitvu, ispovest i unutrašnju sabranost. Njegov značaj je toliki da se smatra vrhuncem liturgijskog bogosluženja i najvećim darom koji vernik može primiti.
Ipak, malo ljudi zna da posle Svetog pričešća i uzimanja nafore nije obavezno ljubiti ruku svešteniku niti celivati ikone, ili da to bar ne treba činiti dok se usta pažljivo ne obrišu. Razlog za ovakvu praksu nije nedostatak poštovanja, već duboka briga za svetinju.
Zašto je to tako objasnio je sveštenik Dejan Krstić, ističući da se suština crkvenog života ne meri spoljašnjom formom, već unutrašnjim odnosom prema svetinji i sopstvenoj savesti.
- Kada posle Svetog pričešća uzimamo naforu, nije obavezno ljubiti ruku svešteniku koji je deli. Razlog za to nije nedostatak poštovanja, nego bojazan da se na usnama mogu nalaziti tragovi Svetog pričešća, pa da se ne bi to nesvesno prenelo na ruku sveštenika. Iz istog razloga se posle pričešća obično ne ljube ni ikone. Ako ste posle pričešća pažljivo obrisali usta ubrusom, onda ljubljenje ruke ili ikone nije problem niti greh. I u ovome važi isto pravilo: nije forma najvažnija, nego pobožnost, rasuđivanje i mir u savesti - istakao je sveštenik.
Liturgija se služi da bi se vernici pričestili, tačnije, da bi se s Bogom sjedinili, istakao je otac Goran. U crkvenoj praksi naglašava se da pričešće ne sme postati radnja koja se obavlja po navici, niti obred kojem se pristupa bez pripreme. Suština ove prakse nije zabrana radi zabrane, već očuvanje smisla posta. Demoni mogu da utiču na čoveka kroz misli i osećanja, navodeći ga na mržnju, zavist, lenjost ili očaj. Budi deo Religija.rs zajednice.
KOLIKO PUTA I KAD MOŽE SE PRIČESTITI ZA VREME BOŽIĆNOG POSTA: Otac Goran o velikoj zabludi vernika i šta kaže tipik po ovom pitanju
ZBOG OVOGA MOŽETE OBOLETI, ČAK I UMRETI! Otac Joil o neoprostivom grehu prilikom pričešća
ZAŠTO NEMA VENČANJA TOKOM POSTA I TREBA LI NA NJIH IĆI AKO VAS NEKO I POZOVE: Otac Dejan o izuzetku od pravila i principu ikonomije
OVIH ŠEST STVARI SE DEMONI NAJVIŠE PLAŠE: Ava Dorotej o najjačem oružju protiv nepomenika
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Pre pada, naši praroditelji, Adam i Eva, bili su obučeni u netaknute odeće čistote, svetlosti i slave, kaže otac Jov.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Zašto oni koji su uvereni da su uvek u pravu često ne vide potrebu za pokajanjem i kako se gordost prikriva iza sopstvenih opravdanja pokazuje pouka ruskog pravoslavnog podvižnika.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Pre pada, naši praroditelji, Adam i Eva, bili su obučeni u netaknute odeće čistote, svetlosti i slave, kaže otac Jov.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.
Spoj nekadašnjeg sakralnog prostora i rejv žurke otvara pitanje odnosa prema hrišćanskom nasleđu.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.